KORIJEN SVJETLOSTI U DONJEM KRALJEVCU

Korijen svjetlosti (također YAM / Dioscorea batatas) je sa svojih 800 vrsta zastupljena uglavnom u Tropima, gdje se koristi kao hrana i kao lijek a neke vrste se zbog otrovnih dijelova koriste čak kao lovački otrov, napr. za otrovne strijele.

Sada je Dioscorea batatas našla svoj put i do Centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu (Hrvatska).

Sve je započelo krajem jednog tjedna u mjesecu junu, ljeta 2014. godine. Vlak »Kulturgutexpress« koji je krenuo iz Salzburga, dovezao je u Donji Kraljevac brojne znatiželjne ljude koji su se tamo sastali povodom 90-godišnjce postojanja bio-dinamičke poljoprivrede i zbog razmjene iskustava na tom području.

I ja sam bio prisutan, stigavši u zadnj čas, da bih bio od koristi u tom velikom Projektu, te da bih u Donjem Kraljevcu aktivno sudjelovao kao volonter.

Između mnogobrojnih aktivnosti tamo je bila i radionica korijena svjetlosti, koji u biodinamičkoj poljoprivredi ima značajnu ulogu. Prema Steineru je korijen svjetlosti (Dioscorea batatas) jedina biljka koja može skladištiti svjetlosni eter. Upravo ovo je važno za ljude srednje Evrope jer je ovdje tok sila svjetlosti vodoravan u odnosu na Zemlju. Korijen svjetlosti će postati važna namirnica koja će ljudima davati snagu, koju im druga hrana neće moći dati; snagu koja će biti potrebna za prenos misaonih akcija u djela.

Ta biljka je međutim, upravo u srednjoj Evropi većini nepoznata a samo manjina je upotrebljava za hranu.

 

To se još može promijeniti, a mnogo toga je već i učinjeno kako bi se korijenu svjetlosti omogućila budućnost u Evropi.

Jedan od simbola pokretanja promjena bila je tako sada i radionica u Donjem Kraljevcu, vođena pod nadzorom Dr. Tobiasa Hartkemeyera kojemu je jedan od životnih zadataka kultiviranje i promoviranje korijena svjetlosti.

Zajedno s njim i mnogim pomagačima koji su doputovali s vlakom »Kulturgutexpress«, napravili smo dvije drvene kutije i napunili ih plodnim humusom.

 

Obje kutije su bile spojene drvenim lukom kako bi se »Yamsi« pri rastu, mogli ovijati i penjati po njemu.

Humus smo pri tome, uvijek prethodno raširili na velikoj površini po zemlji jer na početku ne smije biti prevruć. Na kraju smo zasadili već klijajuće »bobice« koje su bile sakupljene kao vegetativni potomci prethodne generacije.

 

Uz puno sunca i dobru zemlju korijeni svjetlosti su se brzo, već u prvom tjednu, ovili visoko oko drvenog luka i izgradili svoju tipičnu strukturu listova.

Upravo u toj fazi biljka treba mnogo vode pa je bilo potrebno redovito zalijevanje.

 

Tijekom ljeta je bilo nešto teže; jake kiše i oblačno vrijeme se često izmjenjivalo sa sunčanim danima ali Yamsi se nisu dali sputavati, dalje su napredovali i stvarali vegetativne »bobice«.

Ovi okruglasti, tamnozeleni potomci nastaju nespolnim razmnožavanjem biljke (vegetativna, aseksualna reprodukcija ) a po genetskom materijalu se ne razlikuju od majčinske biljke.

 

Pobrane i na suhom uskladištene ih možemo u budućnosti upotrijebiti za slijedeću generaciju korijena svjetlosti.

Kasnije kao usjev može također poslužiti i tanje i manje zrelo korijenje; ako je bilo pravilno uskladišteno, zasađeno će se obnoviti i dalje napredovati.

Kada se listovi Dioscorea batatas obezboje i počnu venuti, je to nepogrešivi znak da se hranjivo korijenje uskoro može vaditi (»žeti«).

 

Sada je jasno zašto smo napravili kutije; jer se jedino tako, bez velikog troška, može proizvesti i do 40 kg teško korijenje.

Obzirom na vrstu, ono se razlikuje po obliku a jako korijenje podsjeća na našu Bryoniju.

Debelo korijenje se koristi u ukusnim receptima, kao začinska nota orašastog okusa u salatama ili pečen i izrezan na pločice; na taj način u sebe prenosimo moć ove biljke.

Tobias Antonietti

Prevod na hrvatski jezik: Đurđica i Radovan Jokanović