KANALI

1) (suptilna anatomija) U ezoterizmu, „kanalima" se ne nazivaju anatomske žile (vene, arterije, kapilare) ili vodovi (npr. mokraćovod), nego linije u tijelu čovjeka, životinje, čak i biljke kojima protječu suptilni mikro-makrokozmički tokovi.

Primjerice.

Hinduizam poznaje tri glavna kanala (nadi) :

idd, na lijevoj strani, s izlazom u lijevoj nosnici;

pingald, na desnoj strani, s izlazom u desnoj nosnici,

canddli ili susunnd po sredini, s izlazom na tjemenu.

 

U kineskoj akupunkturi govori se o putovima (king) (Sou-nilić de Morant ih naziva „meridijanima"), a u Taoizmu o dva kanala: fen (koji je Yin) i tou (koji je Yang).

B. Th. Bernard, Hatha Yoga, 1944. Columbia U.P. New York (tekstovi)

2) (metafizika) Ezoteristi „kanalima" također nazivaju i putove što međusobno povezuju stupnjeve i stanja Bitka, a napose linije što povezuju sefirot u kabalističkom Stablu.

„Traži kanal duše." (Haldejska proročanstva, 110).

KAOS

V. haos

KARMAN (karma)

Sanskrtska riječ sr. roda. Korijen kr = činiti. U franc. 1931. g.

VEDIZAM. čin, djelovanje djelo; snaga djelovanja.

brahmanizam, svećenički čin, obred što ga obavlja svećenik s ciljem da pospješuje dobre posljedice ljudskih djela.

BUDIZAM: djelo što se uzima u obzir, djelo što urađa po-Hljedicama, dobrim ili lošim, te time uvjetuje buduća rađanja.

hinduizam, počevši s upanišadama: plod djela, nagrada ili kazna, „bijela, siva ili crna" posljedica djela. U Brahmanizmu, karman je skupni (porodica, klan), a u Hinduizmu i Budizmu pojedinačni. Priznaje ga i Mahavana-budizam u ponešto drugačijem vidu.

doktrina O karmanu drži da svako djelovanje ima posljedice u ovome životu, a pogotovo poslije smrti, te čovjek u nebu za nj vječno prima nagradu ili biva privremeno kažnjen u paklu, odnosno biva nagrađen dijelom kad boravi u svijetu mana, a dijelom u novom utjelovljenju, pri čemu vrsta novog tijela, životinjskog ili ljudskog, ovisi o ranijem životu. Evo kako se prvi put spominje karman: „,0 tome ne smijemo javno razgovarati.' (...) Razgovarali su o djelu (karman)...: dobar se postaje dobrim djelom, a loš lošim djelom." (Brhaddranya-kaupanišad, III, 2 = Veda, sv. II, str. 627) (VI. st. pr. n. e).

5) U INDIJSKOM BUDIZMU karmanu (kamma, na paliju) se ne pridaje tolika važnost, više se ističe samsdra (transmigracija) nego pravedna naknada za prošla djela, manje se moralizira, a više se pažnje posvećuje prvenstveno izgradnji ličnosti (sankhdra).

„Ukoliko se čovjek dosljedno i postojano priklanja nekoj vrsti ponašanja, duševnom ustrojstvu, ponaša se poput psa... postat će pas. Tako i ja kažem: ljudi nasljeđuju svoja djela (kamma)." (Buddha, Majjhimanikdya, S.B.B, 5, 1926, sv. I, str. 390).

6) U zapadnom okultizmu bliskom Hinduizmu i pučkom (!) Budizmu, karman, tj. „karma" znači moralni zakon ili nadnaravnu silu što, s jedne strane, određuje kakav će biti prijelazni život (između smrti u jednom i rođenja u nekom drugom tijelu) i, s druge strane, drugo utjelovljenje, novo tijelo, ovsno o tome koliko je lošega rečeno, mišljeno ili učinjeno u
prošlom životu (cf. npr. Annie Besant, Rćincarnation. Karma, prij. izd. Adyar).

u-

V. metempsihoza, reinkarnacija, transmigracija, život poslije smrti.

B. P. Oltramarc, Hisioire des idtes thćosophiques de l'Inde, 1906, Musee Guimet, sv. II, str. 166. sq.

KARTOMANTIJA

v. mantika, Tarot.

KASTA

Et: portugalski casta, iz lat. casius = čist, neokaljan.

1) Kasta-funkcija. Kategorija ljudi koji imaju jednaku obrednu, pravnu i ekonomsku funkciju u društvu.

U Indiji postoje četiri kaste: brahmana (svećenici), kšatriya (ratnici), yaišya (trgovci i ratari), šudra (sluge: zanatlije, radnici, služinčad, običan svijet). Iznad kasta su posvećenici, a ispod oni koji ne pripadaju nijednoj kasti. U prve tri kaste svrstani su dvija (dvaput rođeni) i jedino oni mogu primiti posvećenje (upanayana), tj. biti podvrgnuti obredu prijelaza, dok je četvrta kasta ustanovljena naknadno sa svrhom da se u društvo integriraju nearijski domoroci. U kastu se ulazi rođenjem. Sansk. kasta = vama (= boja).

v. sinarhija.

Sin. „društvena funkcija".

Kasta

(sansk. = yati). Nasljedna, endogamna, hijerarhi-arana i prostorno ograničena skupina ljudi koji se bave određenom djelatnošću i pridržavaju se pravila izbjegavanja. Takve kaste postoje u Perziji, Egiptu, Indiji, u Hebrejaca itd.

Strukovna kasta.

Zanatsko udruženje, npr. kovači u Senegalu, zidari u Timbuktuu, ili udruženje ljudi posebne strukovne djelatnosti poput griota u Sudanu i Gvineji. Članovi strukovnih kasta izdvojeni su iz društva kojem pripadaju, statusom istodobno iznad i ispod njega. U takvim kastama uvriježena je endogamija i prenošenje znanja i umijeća isključivo na potomstvo.

R. klasa (otvoren, a ne poput kaste zatvoren društveni stratum).

B. (s gledišta ezoterizma) F. Schuon, Castes et races, izd. Arene; (s gledišta egzotenzma) L. Dumont, Homo hierarchicus, 1966, izd. Gallimard bibl Tcl (izvorni tekst) Lois de Manu (II. st. pr. n. e), IX. i X, prij. sa sansk. izd Gar-nier, 1833.

KATABAZA

Et: grč. xaxd = dolje, nadolje; {Jdoig = hod, stupanje, baza; hipobaza. Grčka riječ svojstvena Misterijama.

Katabaza je silazak, spuštanje duha:

imaginarno,

obredno (npr. spuštanje u spilju u Eleuzini),

špirituaIno. Silaziti se može:

u pakao (npr. Orfej u potrazi za Euridikom) (Georgica, IV),

u kraljevstvo mrtvih (npr. Isus apud Malija, 27)

u unutrašnjost zemlje (npr. Trofonijeva pećina). Cilj može biti:

nekromantijski: stjecanje znanja ili moći od mrtvih,

šamanski: ekstaza, iscjeljenje, traženje duša itd,

inicijarijski: vratiti se na izvorište ili u „unutrašnjost",

simbolični.

R. Postoje i nebeski silasci (silazak s neba): silazak nebeskih bića, npr. avat&ra, Silazak opisan u Kur'anu (53). Poznati su i transmigracijski silasci (Jamblih, Misterije Egipta, VII, 8 : silazak = x&fto6oc,)

Opreka:

anabaza.

B. P. W, Ganschinictzov članak Katabasis; La descenle d'Ishtar aux Enfers

(pnj: Les religions Ju Proche-Orient, izd. Favard-Denoel,-1970, str. 259-265).

KATARZA

Grčka riječ porijeklom iz Misterija. U širu upotrebu uveo ju je Aristotel (Poetika, VI. 1449a).

No što znači ta riječ? O tome postoje dva oprečna poimanja:

katarza = pročišćenje,

način oslobađanja od strasti sublimirajući ih askezom (npr: Platon, Fedon, 67c, 69c).

katarza = očišćenje,

način oslobađanja strasti iživljavajući ih u mašti (sudjelovanjem u misterijskim dramama, npr. u Eleuzinskim misterijama) ili simbolično (sagledavajući strasti kao posebne slučajeve kozmičkih sila). Oba su načina sveta jer slično liječi slično (v. homeopatija), npr. Jamblih, Misterije E-gipta, I, 11).

Opreka:

orgija.

B.

E.U, sv. 2, str. 405; sv. 2, str. 487; sv. 15, str, 468.