Višeput bi mnogi rado znali, kakvo li će vrijeme biti, već radi svoga posla ili putovanja ili kakve zabave, s toga dobro svakome dođe, da ovdje nešto pročita o tomu.

Na neki način se to prognoziranje vremena čini na dvije vrste. Narod ima svoja iskusna pravila, po kojima točno proriče, kakvo će biti vrijeme. Dakako, da baš takvo vrijeme s toga biti ne mora, jer samo Bog zna točno sve unaprijed, ali većinom bude tako. Znanstvenici imaju svoja znanja i vještine promatranja, računajuć na promjene vremena po tlakomjeru, toplomjeru i kako se već ostali njihovi fizikalni i astronomijski instrumenti zovu. Ta nauka ili znanost zove se meteorologija (1) (vremenoslovlje), koja predviđa vremenske pojave ali ih baš ne mora pogoditi jer nagle zračne promjene mogu preko noći ili brzo stanje atmosfere promjeniti.

U našem umjerenom zračnom pojasu je vrijeme veoma čudnovato i nestabilno, dočim se meteorološko stanje atmosfere u ostalim pojasima sigurnije izračuna-utvrđiva. To je u našim djelovima područja tim teže i nepouzdanije jer je kopno i more posve nepravilno podjeljeno a pojedine površine više brdovite te je s toga nejednako ugrijavanje pojedinih zračnih područja i upravo zato nemogu rneteorolozi na sigurno unaprijed prognozirati slučajne smetnje u atmosferi.

Drugi način prognoze vremena su pravila koja se usljed periodičnih ponavljanja – ponavlaju, te se običnim iskustvom da unaprijed kazati kakvo će biti vrijeme.

- Ako je cijeli mjesec bio topao ili hladan, po svoj prilici biti će i drugi, dok se zrak lagano izjednači.
- Većinom se kaže, da ako je bila hladna zima, da će biti toplo ljeto, a između sve te pljeve prognoziranja vremena iz iskustva naći će se i koje zdravo zrno, koje osobito seljaku ili poslodavcu dobro dođe, o čemu so dakako svatko može sam uvjeriti, koliko se može na takva prognoziranja oslonili.

Ovdje slijede njekoliko takvih pravila

Lijepo vrijeme očekivati je:



- kad sunce čisto zalazi i čisto večernje rumenilo za sobom ostavlja;
- kad sijeva (bliska) bez grmljavine;
- kad iza kiše i poslije ponoći sove zovu;
- kad se šišmiši vrlo živo uzlete;
- kad svjetlice žurno svijetle;
- kad žabe vani sjede i krekeću;
- kad mjesec čisto sjaji u sjajnom okrugu;
- kad se za kišom svjetla duga ukaže;
- kad rano u jutro puše; kad su oblaci maleni i posvuda sitno razprskani;
- kad se vrhunci visokih planina svjetlucaju.

Ružno ili kišovito vrijema očekivati je:



- kad poslije kiše krovovi dime;
- kad zimi grmi;
- kad se perje u zrak dižie;
- kad u peći neće drva da gore, ili kad drva jako pucaju;
- kad mjesec nejasno svietli;
- kad psi rado travu jedu;
- kad se mačke peru ili rado ližu;
- kad žabe polako izlaze iz vode;
- kad miševi glasno ciču; kad se guske ili patke po vodi uznemire;
- kad se jutrnje rumenilo jače ukazuje;
- kad se komarci u zalasku sunca u hladu igraju;
- kad se gusta magla diže i spušta u dolini, ili kad se zemlja od magle puši;
- kad se dim neće kroz dimnjake u vis da diže;
- kad muhe osobito grizu;
- kad se svinje veselo igraju;
- kad goveda glavu u vis dižu i zrak mirišu;
- kad drva vlagu pokazuju;
- kad je sol vlažna;
- kad hladan vjetar naglo zapuše;
- kad se šum vode dalje čuju;
- kad se sunce pri izlazu veoma crveno žari;
- kad se pjena šećera u crnoj kavi brzo razprši.

Ustrajno vrijeme bude:



- kad se perad u prašini rado valja;
- kad laste tik nad vodom lete;
- kad pjena šećera na crnoj kavi u sredini duže vremena stoji;
- kad se prije kiše duga ukazuje;
- kad crvi iz zemlje izlaze;
- kad čađ iz dimnjaka sama odpada;
- kad se ovce poigravaju i nerado se daju u štalu;
- kad se manje zvijezda vidi;
- kad se golubovi u vodi rado kupaju;
- kad su oblaci veliki ali brzo nestaju.

U ostalom božja volja je od svih tih prognoza i gatanja starija i pretežnija a mi mu budimo za sve darove i milosti zahvalni.

C. G.

____________
1 meteorologija > skup znanstvenih disciplina koje se bave proučavanjem fizičkih i kemijskih svojstava atmosfere, procesima u njoj te predviđanjem vremena; vremenoslovlje
✧ grč. meteorologia: rasprava o pojavama na nebu ≃ meteoro- + -logija