|
Cvijeće je od davnina bogatstvom svojih oblika, mirisa i boja privlačilo pažnju čovjeka. Svojom je ljepotom poticalo njegovu maštu i na razne mu načine upotpunjavalo život. Mnoge su legende vezane uz cvijeće i kroz povijest pripisivana su mu svakojaka značenja i simbolika. Jezik cvijeća, nazivan još i floriografija, u viktorijansko je doba smatran idealnim sredstvom komunikacije za diskretno izražavanje osjećaja. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u nekim se zemljama poznavanje jezika cvijeća smatralo dijelom opće naobrazbe. Iako nema čvrstih pravila, a ona koja postoje razlikuju se od podneblja do podneblja, cvijeće i cvjetne boje još i danas nose poruke i uz njih vežemo određene osjećaje. |
| ANEMONA ILI ŠUMARICA (Anemone coronaria) |
 Cvijet nježne i osjetljive građe kojem vjetar u naletima lako raznosi latice. Simbol je prolaznosti i ljubavi podložne promjenjivim strastima i hirovima koja poput vjetra prelazi s cvijeta na cvijet. Otud anemoni i ime: naime, na grčkom anemos znači vjetar.Zbog povezanosti s mitom o Veneri koja je svog ljubavnika Adonisa pretvorila u anemonu, često je nazivaju i Adonisovim cvijetom. Mit kaže da je Adonis poginuo u borbi sa pobješnjelim veprom (u stvari, s razljućenim i ljubomornim Aresom koji se radi osvete pretvorio u vepra), a iz njegove krvi koju je Venera zalila nektarom izrasla je anemona. Anemona zato danas simbolizira tragičnu, zabranjenu i prerano završenu ljubav. |
| BOŽUR (Paeonia sp.) |
 Porijeklo simbolike božura dolazi s Istoka gdje zbog svog gordog držanja i crvene boje (boja života, ljepote, bogatstva i sjedinjenja) ovaj cvijet simbolizira čast i bogatstvo. Otuda proizlazi kod nas prihvaćena simbolika sretnog braka i prosperiteta. |
| DALIJA (Dahlia x cultorum) |
 Nacionalni cvijet Meksika iz kojeg je i potekla. U jednom starom aztečkom dokumentu stoji da su je Azteci upotrebljavali kao lijek protiv epilepsije. U Europu su je donijeli konkvistadori i izazvali njome veliku senzaciju. Postala je toliko popularna da su se ljudi koristili spletkama i prijevarama kako bi se domogli njezinih gomolja. Navodno ih se čak kralo iz vrtova carice Jozefine, Napoleonove žene. Dalija simbolizira uzvišenost i eleganciju. |
| KARANFIL ILI KLINČIĆ (Dianthus sp.) |
 Kao važan simbol socijalističke ikonografije karanfil je nakon pada režima postao prilično nepopularan i zapostavljen u cvjećarstvu, a ostala simbolika vezana uz ovaj cvijet nepravedno je zanemarena.U staroj Grčkoj karanfil je bio simbol naklonjenosti bogova, a doslovan prijevod s grčkog glasi 'božanski cvijet'. Zbog česte lingvističke zamjene ovog cvijeta s mirodijom koju nazivamo klinčićem, karanfilu su se kroz povijest često pripisivali simboli vezani uz oblik i svojstva ove mirodije. Pa tako, budući da klinčić oblikom podsjeća na čavao, crveni je karanfil u kršćanstvu postao simbolom raspeća te povezano s time žrtvovanja, milosti i ljubavi, a bijeli simbolom Marijine čistoće i ljubavi. Kako je slovio kao učinkovit afrodizijak, klinčić je na Istoku smatran simbolom ljubavi, a dolaskom u Europu postaje simbolom zaručnika i ljubavne naklonosti. Posebno se ovo odnosi na ružičaste karanfile. Spomenuta mirodija u Europi je zbog svoje skupoće bila dostupna samo plemstvu. Ta joj je činjenica priskrbila simboliku bogatstva i oholosti. Danas se karanfilu pokušava vratiti nešto od te simbolike. |
| KRIZANTEMA (Chrysanthemum sp.) |
 U našoj zemlji, kao i u većini drugih europskih zemalja, krizanteme su cvijeće kojim na blagdan Svih Svetih tradicionalno ukrašavamo grobove najmilijih. Zanimljivo je da u Japanu, odakle su stigle, krizanteme simboliziraju dug život, obilje i sreću. U Europi je krizantema toliko povezana s motivom smrti i umrlima da je teško zamislivo primjenjivati je bilo kojom drugom prigodom. Upravo zbog toga u novije su vrijeme uzgojene sorte sličnije ivančicama, a išlo se čak tako daleko da im se mijenjalo i botaničko nazivlje. Tako, malo pomalo, danas krizanteme postaju sve prihvaćenije kao cvijeće za svečane prigode pa čak i za vjenčanja. |
| LILJAN (Lilium sp.) |
 Zbog svoje veličine i iznimne ljepote ljiljan je oduvijek bio cijenjen cvijet. U staroj Grčkoj bio je posvećen vrhovnoj božici Heri, kraljici neba, zaštitnici braka i potomstva. Mit kaže da su liljani nastali iz kapljica njezina mlijeka koje su pale na zemlju. Iako ih ima različitih boja, najomiljeniji je bijeli ljiljan. On je simbol uzvišenosti i čistoće i vjeruje se da postoji još od početka ledenog doba. Često ga se povezuje s vjerskim svetkovinama i mnogi su ga veliki slikari ovjekovječili na svojim platnima kao motiv Navještenja uz Djevicu Mariju (Sandro Botticelli, Dante Gabriel Rossetti). Ljiljan je i rajski cvijet - simbol beskrajne ljepote, sreće, besmrtnosti i spasa. Vrlo često se koristi na vjenčanjima jer simbolizira odabiranje voljenog bića. Tako u «Pjesmi nad pjesmama» zaručnik uspoređuje ljepotu svoje izabranice s ljiljanom i kaže: 'Što je ljiljan među trnjem to je prijateljica moja među djevojkama'. |
| ORHIDEJA |
 Rasipnost boja i oblika čini orhideju vrlo zanimljivim, neobičnim i posebnim cvijetom. U drevnoj Kini orhideje se često povezivalo s plodnošću i oplodnjom i smatralo se kako pomažu pri začeću i jamče roditeljstvo. U antičkoj Grčkoj žene su vjerovale da pomoću gomolja mogu kontrolirati spol nerođene djece. Štoviše, u Grčkoj taj je cvijet bio toliko vezan uz žensku spolnost, da je čak jedan biljni rod orhideja (Paphiopedilum) dobio naziv prema hramu božice ljubavi Afrodite.Njezina izuzetna ljepota priskrbila je danas orhideji status egzotičnog, profinjenog i ekstravagantnog cvijeta uz koji zbog bremenitosti drevnom simbolikom povezujemo ljubav, romansu, erotiku i želju za intimnošću. |
| PERUNIKA ILI IRIS (Iris sp.) |
 Iris je omiljen zbog neobičnog i raskošnog cvijeta na kojem se boje prelijevaju slično duginima. Naziv "perunika" dolazi od Peruna, staroslavenskog boga groma, odnosno njegove žene, božice neba Perunike. Prema mitologiji perunika raste na mjestu gdje je Perunova munja pogodila plodno tlo, te ondje gdje je duga dodirnula zemlju. Latinsko ime "iris" cvijet je dobio po grčkoj božici Iridi koja simbolizira vezu između neba i zemlje, bogova i ljudi. Zbog toga perunika često može biti znak koji posvećenim izabranicima poručuje Božju volju. Kako su razni vladari tijekom povijesti svojim životnim putevima rado pripisivali Božju volju, nije čudno što je perunika vrlo česta u europskoj heraldici i jedan je od uvriježenih simbola dostojanstva, hrabrosti i slave. Kroz povijest, a i danas ljudi perunike često zamjenjuju s ljiljanima. |
| RUŽA (Rosa sp.) |
 Ruža je najomiljenija i najčešće uzgajana vrsta stoga i ne čudi što je u mnogim kulturama nazivaju kraljicom cvijeća. Zauzima posebno mjesto i u čitavom se svijetu uvriježila kao simbol ljubavi, ljubavne strasti i ljepote. Ruža je antički simbol božice ljubavi, a prema jednom mitu ruže su izrasle iz zemlje kad je Venera prvi put stala na kopno. U staroj Grčkoj i Rimu često su bile ukras hetera, odnosno kurtizana, pa ih je zbog povezanosti s tjelesnom ljubavi kršćanstvo u početku odlučno odbacivalo. Ipak kasnije ruže dobivaju ugled i u kršćanstvu, ali ovaj put kao simbol duhovne ljubavi. Tako crvena ruža ponajprije simbolizira Marijinu ljubav i patnju zbog Isusove smrti, a bijela ruža čistoću i bezgrješnost.Danas su uvriježena sljedeća značenja boja ruža: Ruže u crvenim nijansama daruju se u znak ljubavi. Žute su ruže danas izraz veselja ili zadovoljstva, no dosta je još uvriježeno i staro značenje gašenja ljubavi, nevjerstva i ljubomore. Bijele ruže simboliziraju duhovnu ljubav, čistoću i bezgrješnost. Narančaste i koraljne boje označavaju žudnju i opčinjenost. Ruže boje lavande simboliziraju ljubav na prvi pogled. Ružičastim ružama tamnijih nijansi izražava se zahvalnost, dok se svjetlijim nijansama ističe nježnost i brižnost osobe koja ih prima, te divljenje prema toj osobi. Svjetlijim tonovima ruža obično se izražava prijateljstvo. |
|
SUNCOKRET (Helianthus annuus)
|
 Snažan cvijet velikog cvata u obliku sunca. U Kini se suncokret smatra hranom besmrtnosti. Grčki mit kaže da je nastao od morske nimfe Klitije koja je pobjegla u pustinju nakon što ju je napustio bog sunca Apolon kojem je bila draža Kitijina sestra. Bez jela i pića sve do svoje smrti pogledom je pratila sunce, a nakon što je umrla pretvorila se u suncokret. Suncokret stoga simbolizira obožavanje i snagu. |
| SUNOVRAT (Narcissus sp.) |
 Uz ovaj cvijet vezan je dobro poznat mit o Narcisu čija je ljepota opčinjavala brojne obožavatelje i obožavateljice, ali je njegovo srce uvijek ostajalo hladno. Razljućena božica sudbine Nemeza kaznila je Narcisa dovevši ga pred bistri studenac u kojem se jasno ocrtavao njegov lik. Vidjevši se, Narcis se smrtno zaljubio sam u sebe. Ostatak života proveo je pokraj zdenca pokušavajući dohvatiti svoj lik koji je uvijek bježao kad god bi dodirnuo vodu. Jednog dana na rubu izvora umjesto nesretnog Narcisa vodene su nimfe pronašle kiticu cvijeća koje su nazvale po njemu.Zbog toga su danas sunovrati simbol samoljubivosti, samodopadnosti i neuzvraćene ljubavi. No ovaj je cvijet, koji među prvima nikne iz snježnog pokrivača, i simbol ponovnog buđenja, rođenja i novog početka. |
| TRATINČICA (Bellis perenis) |
 Zbog oblika cvijeta koji podsjeća na sunce i zbog karakteristike da se on otvara samo kad ga obasja sunce, a zatvara čim sunce zađe, tratinčicu su odavna nazivali "sunčevom nevjestom".Sitan cvijet koji pažljivo prati sunce simbol je ljubavne vjernosti i predanosti. Međutim, sunce se ne mora svaki dan pojaviti, tako da ta predanost nije uvijek obostrana. Simbolikom tratinčice poslužio se i Shakespeare u svom "Hamletu" kad Ofelija, dajući kraljici tratinčicu, zapravo je upozorava da se ne oslanja na trajnost muževe površne i prevrtljive ljubavi. Ne čudi stoga ni činjenica da se uz tratinčice i slično cvjeće veže svima poznata igra proricanja ljubavne sreće: "Voli me, ne voli me…" Dakle, kad nekomu poklanjate tratinčicu, upozoravate ga da se ne uzda previše u trajnost nečije opčinjenosti i da ne vjeruje bezuvjetno u slatkorječiva obećanja zaljubljenog udvarača ili udvaračice. |
| TULIPAN (Tulipa sp.) |
 Tulipan je dosta kasno došao u Europu pa je njegova simbolika prilično skromna, što se sigurno ne može reći za njegovu omiljenost. Naime dospjevši iz Perzije, u Europi je postao pravi hit, što je kulminiralo poznatom "tulipomanijom" (1634-1637). U to vrijeme cijene samo nekoliko lukovica na nizozemskoj su burzi dosezale vrijednost solidnih nekretnina u gradu. Nije zato ni čudo da je u Europi postao simbolom bogatstva, raskoši, ljepote, ali i oholosti i uobraženosti. U svojoj domovini Perziji tulipan simbolizira ljepotu, zaljubljenost i čežnju.Početkom 20. stoljeća i u Europi mu se počinju pridavati ljubavni sadržaji, posebno oni čulne naravi |
bglavac
edin.kecanovic
