GRUPE SOLIDARNE RAZMJENE
Grupe solidarne razmjene oblik su alternativne ekonomije. Radi se o skupinama ljudi koji kupuju i razmjenjuju određene proizvode i usluge uvažavajući načela solidarnosti, transparentnosti i povjerenja.
Solidarnost u takvim grupama je svjesna gesta malih potrošača da daju potporu malim proizvođačima, čiji opstanak je nezamisliv u globalnoj ekonomiji, koja gazi sve što nije podređeno principu zgrtanja profita. Dakle, bira se kratki lanac kupnje, u kojem se izbacuju svi posrednici. Solidarnost se provodi i kroz respektiranje proizvođača, primanja potrošača i njihovih stvarnih potreba. Radi se o ekonomskom modelu u kojem se potrošači i proizvođači izravno susreću, upoznaju i druže. Dijele se rizici proizvodnje, ali i trenutne kupovne moći kupaca.
Transparentnost se ogleda u tome da potrošači i proizvođači jasno i otvoreno izražavaju svoje potrebe, svoje želje, svoje vizije i realne mogućnosti. Nema mistificiranja oko kalkulacije cijena, načina proizvodnje kao ni oko toga koliko potrošači doista mogu platiti za proizvod. U svakom trenutku potrošačima je otvorena prilika da posjete svoje proizvođače i upoznaju se neposredno sa tehnologijom proizvodnje, principima uzgoja, kao i svim ostalim uvjetima u kojima nastaje budući proizvod razmjene.
Povjerenje se gradi na međusobnoj iskrenosti, tako da svaki potrošač može imati jasnu sliku gospodarstva od kojeg kupuje proizvode, a proizvođač je upoznat s time tko mu je kupac, s kojim stvara ekonomski savez o cijeni, količini i dinamici razmjene. Na primjer, kad su potrošači upoznati sa svim fazama proizvodnje, stječe se povjerenje, tako da nema više potrebe pri svakoj kupnji propitkivati se i cjenkati oko svakog proizvoda.
Motivi za pristupanje Grupi solidarne razmjene su raznovrsni. Najčešće ljudi žele dobiti zdravu i sigurnu hranu po prihvatljivoj cijeni. Proizvođačima poznavanje kupaca, njihov prijateljski odnos pomaže kod planiranja sezonske sadnje, određivanje što će i koliko saditi, a često se dogovori plaćanje proizvoda više mjeseci unaprijed, čime se dijele sigurnost i rizici. U takvoj suradnji vodi se računa da se smanji potreba za suvišnom ambalažom i pakiranjem, kao i nepotrebnim troškovima prijevoza.
Takva Grupa je zbog neposredne povezanosti članova potencijal raznovrsnih znanja, sposobnosti i vještina, za koje se također otvara niz mogućnosti za razmjenu i širenje. Dakle, stvara se platforma za korektnu, moralnu trampu širokog spektra ljudskih djelatnosti, čime se stvara i malo tržište rada, na kojem će se možda uhljebiti neki nezaposleni vodoinstalater, krojačica, ili naći neki povremeni posao student, umirovljenik i sl.
Format za organiziranje Grupe solidarne razmjene jest kreativnost i sinergija svjesnih pojedinaca, motiviranih njihovim zdravim potrebama za udruživanjem na nekom životnom području. Nastati može biti gdje, na primjer pod nekim drvetom, parkingu, šumi, nekoj udruzi, vrtiću, fakultetu... Bitno je da nema modela, okvira, forme koju bi nametala neka hijerarhijski ustrojena društvena struktura.
Stoga je svijet Grupa solidarne razmjene vrlo raznolik. Neke procjene kažu da takvih grupa diljem svijeta ima više od 5 tisuća, a postoje npr. u New Yorku, u francuskim selima, na Baltičkom moru, zapadnoj Africi. U Italiji takve grupe potiču potrošači, dok u Francuskoj inicijatori su proizvođači.
Naravno, da u tim grupama nema idealnih odnosa. I tu se pojavljuju problemi, neprijateljstva, neslaganja, podmetanje. Možda će se neki članovi grupe s vremenom pokazati kao nemilosrdni, neki će varati, preprodavati tuđu robu, ispoljiti će se tko zna kakve anomalije. Bit će tu uzavrelih emocija, raspravljanja, napuštanja, pronalaženja i biranja novih proizvođača i potrošača. Ma, koliko god to izgledalo neugodno, ipak nečeg posebno vrijednog ima u tome, a to je da takvo iskustvo ne možete doživjeti niti u jednoj otuđenoj, hladnoj hali trgovačkih centara. Dakle, radi se o jednom iskušenju da gradimo ili razaramo određeni ekonomski odnos u koji svjesno, svojevoljno, motivirano ulazimo, bez da neki tim multinacionalne korporacije misli za nas. Dakle, ako ništa drugo dobrobit za sudjelovanje u Grupi solidarne razmjene je da budete netko tko misli svojom glavom! A, to i nije tako zanemariva beneficija u ovim nemilosrdnim vremenima kad se svijetom sve više šire mnogi zloglasni giganti koji gaze sva načela zdravih i blagotvornih proizvoda, kao što je npr. Monsanto.
Povijest Grupa solidarne razmjene potekla je iz Teikei grupa nastalih u Japanu, kada je mala skupina žena htjela alternativno riješiti kupovinu hrane u odnosu na supermarkete odnosno trgovine gdje nisu mogle poznavati dobavljače. Počele su stvarati mrežu sa lokalnim poljoprivrednicima, da bi s vremenom ta suradnja prerastala u stvaranja razmjene znanja i vještina unutar grupe. Prva Teikei grupa nastala je 1970. godine. Izraz "teikei" znači "uzajamnost", "partnerstvo", a često se prevodi kao "poljoprivreda s ljudskim licem". Tijekom vremena definirano je 10 teikein principa od uzajamne pomoći, namjerne proizvodnje, demokratske uprave i dr.
U Italiji djeluju Grupe za solidarnu potrošnju (Gruppo d'acquisto solidale – GAS). Prva takva grupa nastala je u Firenci 1994. godine. U tim grupama potrošač je aktivni sudionik koji odabire smjer i način potrošnje. GAS grupe nisu limitirane za poljoprivredne proizvode, već i na higijenske potrepštine, obuću i odjeću. Također postoje i GAS za energiju i osiguranja.
U Hrvatskoj inicijativa za stvaranje Grupa solidarne razmjene potekla je 2010. godine kada su prilikom obilježavanja Dana alternativne ekonomije, na Recikliranom imanju u selu Vukomerić kraj Velike Gorice, prezentirani različiti modeli alternativne ekonomije. Ideja za pokretanje Grupa solidarne razmjene zaživjela je kao najkonkretnija i ubrzo je održan na istom mjestu inicijalni sastanak.
Danas se u Hrvatskoj razmjenjuje niz tzv. zelenih košarica koja kolaju unutar Grupa solidarne razmjene koje postoje u Brodsko-posavskoj županiji, Zagrebu, Čakovcu, Karlovcu, Opatiji, Rijeci, Puli i Poreču. Sadržaj tih košarica obiluje cijelom paletom zdravih sezonskih proizvoda, ali ima u njima i sira, mlijeka, jaja, vina, kruha, sadnica, sjemena...
Grupe solidarne razmjene konstruktivni su primjer koju riznica polja svih mogućnosti obilno daje kao kreativnu priliku da uzmemo stvar u svoje ruke te da kroz skladni odnos prema samome sebi i prirodi gradimo nove alternativne ekonomske odnose, koji svoj temelj nalaze u osobnoj odgovornosti, zajedništvu i povjerenju. To se ne događa tamo negdje u zamagljenoj budućnosti, već sada, ovdje, možda baš u vašem kvartu.
irida
edin.kecanovic
