GNOSTICIZAM
Et. gnoza (v).
1) (uži smisao) Gnosticizam. Vjerski i ezoterični kršćanski pokretkronološki omeđen I.i V.st. a kulturno područjem helenističke civilizacije. Bitna odrednica pokreta jest put spoznaješto čovjeku shvaćenom poput stranca u svijetu pribavlja izbavljenje.
Glavne teme Gnosticizma su:
- preporuka čuvanja tajne,
- osporavanje vidljivog svijeta potčinjenog neumitnosti sudbine,
- odbacivanje judaističkog Boga smatranog demijurgom, dakle tvorcem zla,
- vjerovanjeu nespoznatljivog i nedostupnog Boga iz kojeg emaniraju Eoni koji sačinjavaju Pleromu,
- vraćanje duha jednomu kroz anđeoske planetarne sfere putem gnoze.
Putovi:
a) teorijski (negacija, ekstaza, analogija);
b) praktični (imitacija, teurgija, magija).
Skupine ( prema M. Matteru, Studija o Gnosticizmu, 1828):
a) palestinska (Simon, Menandar, Dositej, Kerint);
b) sirijska ( Saturnin, Bardenaz)
c) egipatska ( Bazilid, Valentin, Ofiti);
d) sporadička(Karpokrat);
e) azijska (Kerdon, Markion).
Škole:
- pravovjernig.(Klement Aleksandrijski i Origen)
- heretični g.
- ćudoredni g.
- slobodoumni g.(Karpokrat, Fibioniti).(v.antinomizam).
B.S. Hutin, Les Gnostiques, P.U.F,Q.S.J? br.808 (antologija) R.M. Grant, Gnosticism, N.Y.1961; (osporavanje) Epifan, Panarion, Pobijanje sviju krivovjerja (374-378)
2) (širi smisao) gnosticizam.Dualistička ezoterična doktrina obilježena pesimizmom, disciplinom arkane i emantizmom.
Škole:
a) jevrejski g. (cf. G. Scholem, Jewish Gnosticism...1960: Knjiga Henohova, merkabska, berešitska i esenska gnoza;
b) islamski g. Šijitstvo;
c) Neognosticizam: Katari, Gnostička crkvaJ. Doinela 1888.g. itd.
d) paganski g.(cf. Mosheim, 1739); Numenije iz Apameje, Hermetizam itd;
e) Buddhinski g. (cf. H. Von Glasenapp, Mysteres bouddhiques, prij. izd. Payot, 1944): Mahayana, Vajrayana, Lamaizam, Tch'an.
Napomena: "Princetonska Gnoza" o kojoj piše R Ruyer(bibl.Pluriel) nešto je izmeđumetafizičke izmišljotine i proizvoljne rekonstrukcije.
GNOZA
Et grč. νόηση=spoznaja.
Spoznaja što vodi izbavljenju. To dakle nije niti znanje niti vjera, nego mudrost što se odnosii na svete misterije i za posljedicu imaspasenje (shvaćeno kao povratak sebi, Jednom).
Gnoza se pojavljuje u obliku mita, diskursa ili mitskog diskursa.
Jedini spas čovjeku jest spoznaja (gnosys) boga.(C.H.X.15=C.H., sv.I, str 120).
v. arkana 1, ezoterizam 2, misterija I, misteriozofija, tajna, Tradicija 2.
B.S. Hutin, Les Gnostiques, P.U.F, O.S.J? br.808;
G. Bugault, La notion de prajna ou desapience selon lesperspectives du ahayana, izd. de Boccard 1968.
GODINA
v. Platonova godina, Velika Godina
bglavac
