EZOTERICIZAM
Doktrina odbijanja širenju ili objavljivanja misterija ili tajni (ponekad profanog sadržaja, poput npr. sastava tajnog društva). Shvaćanje prema kojem se neposvećenima ne smiju otkrivati ezoterična učenja (no kako onda postati posvećen?).
„Kojeg li bezboštva - Širiti u masi učenja potpuno prožeta svom božanskom uzvišenošću'" (Corpus Hermeticum. Asklepije).
Napomena: Razlika između „ezotericizma" 1 „ezoterizma" u značenju 4 podsjeća na razliku između npr. „mehanicizma" i
„mehanizma", tj. između duha sustava i sustava duha; dogme i ideje, Ezotericizam kaže: ne smije se otkrivati, to je rezervirano za lakve i takve ljude. Ezoterizam kaže: ne može se otkriti, to je po svojoj biti nesaopćivo.
EZOTERIČAN
I, (.povijest, aristotelizam)
Pridjev „ezoteričan* prvobitno se upotrebljavao (Klement Aleksandrijski, 208. g) za Aristotelova predavanja (384. do 322. g. pr. n. e) učenicima u Likeju koji su već prošli jedan stupanj nastave. Sam je Aristotel inače koristio izraz „AKROAMATSKI". „usmeno izložen“ i pri tom nije imao na umu ništa što bi se ticalo Misterija ili okultizma. Jednostavno, akroamatska djela Aristotelova (sva su sačuvana) bila su usmena predavanja (kasnije su zapisana), a s gledišta filozofije, tehničke su prirode. Njegova „egzoterićna predavanja" (kako ih je sam nazivao) djela su iz mladosti pod utjecajem Platona (danas raspolažemo samo rijetkim njihovim fragmentima), a bila su objavljivana u javnosti i pisana laganim stilom.
„Ljudi iz Aristotelove škole kažu da su medu njegovim djelima neka ezoterična, a neka namijenjena javnosti, odnosno egzoterična." (Klement Aleksandrijski).
II. (povijest mišljenja)
Opisani smisao „ezoteričnog" proširio je Origen (Comtra Celsum. 248. g. pr. n. e, 1,7) i njime označio sve što je u školama grčkog mitšljenja, filozofijskog ili religijskog, bilo predavano samo učenicima s prethodnim obrazovanjem.
„Stari filozofi imali su dvostruku doktrinu, jednu vanjsku, javnu ili „egzoteričnu“ i drugu unutrašnju, tajnu ili .ezoteričnu'." (Diderot, Enciklopedija, 1775. g, sv. VI. str. 273)
Diderot ne misli samo na Aristotela (koji je logičar), nego i na Piitagoru (koji je posvećenik).
Daljnjim proširivanjem smisla, ,,ezoteričan" danas općenito znači „rezerviran za ograničeni krug slušatelja" bez pojašnje je li odabir unutrašnji (esoterikos ~ unutrašnji) ili vanjski {acdttrikfti m vanjski), naime, zahtijeva li obučavanje inicijaciju, uključuje U gnozu i si, ili jednostavno podrazumijeva pri-piemu profane prirode (intelektualnu, tehničku i si). Zbog loga „ezoteričan" u uobičajenom smislu ima dva značenja, jedno profano, a drugo sveto: riječ -ezoteričan" može imati i ezoterični i ncczoteričnt smisao.
1) (profani smisao)
Profana upotreba pojma „ezoteričan" potječe od Lukijana iz Samosate.opet povodom Aristotela,
a) „Ezoteričnim" se označuje ono što je „saopćeno malom broju", ..ograničeno na uski krug" zbog profanih razloga, primjerice zbog specijaliziranog jezika, posebnih tehničkih znanja. Kad Levi Strauss (1950. g) piše da „postoji vrlo malo učenja koja bi bila toliko ezoterična (...) poput učenja Marcela Maussa“ to se ima razumjeti kao ,,s tako malobrojnom publikom". (Idealno hi bilo kad bismo ovdje kao u engleskom (i hrvatskom)* upotrijebili izraz esoterical (ezoterički)* umjesto „ezoteričan"). Spomenimo samo ukratko još dva moderna značenja pojma „ezoteričan";
b) „koji zahtijeva prethodno obrazovanje da bi se mogao razumjeli" (u tom smislu i rukovanje elektronskom napravom može biti „ezoterično");
c) „zamršen. nerazumljiv, nejasan" (značenje u francuskom na koje upućuje Larousse 1888. g) (npr. jezik pojedinih specijalista, nadriučenjaka, izvještačen jezik, mogu se nazvati ,,ezoteričnima").
2) (sveti Smisao) Ovakav smisao pojma „ezoteričan" potječe od Klementa Alcksandrijskog (Stromata, 208. g. pr. n. e) koji dakle pogrešno pretpostavlja da je Aristotel imao tajnu doktrinu, okultnu filozofiju. A što ..ezoteričan" znači ezoteristima?
a) Nešto može biti ezoterično s obzirom na OBLIK, tj. hermetično, zbog upotrebe tajnog pisma, zbog discipline arkane što nalaže šutnju, zbog upotrebe simbola…. „Ezoteričan, pridj. Opskuran, skriven, neuobičajen. Ezoterična djela Starih (pisaca)* ne mogu se razumjeti, osim ukoliko sama ne daju objašnjenje. Takva su djela oprečna djelima nazivanim egzoteričnima koja su njihovi pisci dragovoljno javno tumačili."
b) Nešto može biti ezoterično i s obzirom na DUBINU, tj. „gnostično" jer sadrži metafizičke spoznaje, inicijacijske discipline. Prema Nur 'Ali Elahiju (1896. g. - ?)…,u pravoj vjeri uvijek postoji egzoterični i ezoterični vid. Glavni cilj proroka bio je da narodu postane razumljiv taj ezoterični aspekt."
c) Međutim, ova se dva značenja preklapaju.
Semantičko stablo
Ezoterično jest ono što se pojavljuje kao inicijacijsko učenje, kao sva značenja i prakse što vode izbavljenju, tj. SMISLU. Okultno je sinonim za ezoterično, okultno, ukoliko posjeduje vrlo određena i posve specifična obilježja među kojima su najvažnija suprostavljanje ezoteričnog i egzoteričnog, analogije i korespondencije, misterija i tajna, inicijacija, okultne znanosti i umijeća, hermenneutika, upotreba simboličnih brojeva, kozmički ciklusi, afirmacija duha i suptilnog u mikrokozmosu i makrokozmosu.
Ezoterično značenje pojma „ezoteričan" popularizirao je (što na prvi pogled djeluje paradoksalno) E. Simnet s knjigom Esoteric Budhism (1883. g) visoko ocijenjenom među teozofistima.
Ezoteričnima se mogu smatrati pojedine organizacije (Rozikrucijanci), doktrine (Gnosticizam!, predodžbe (simboli), znanosti (ciklologjja), prakse (alkemija), osobe (druidi), predmeti (magijski pribor).
Primjer: ,,U tradicijskim afričkim društvima, ova se filozofija pojavljuje u dva izrazilo različita oblika: obznanjeno, ali ezoterično znanje i neobznanjene leme što se podrazumijevaju.
U prvom slučaju, a njegova je najbolja ilustracija dogonska kozmologija kako ju je Marcelu Griaulcu otkrio jedan stari posvećenik [Bog vode. Razgovori s Ogotemmedijem, 1948J. vizija svijeta uobličena je u tajnim epovima koje pamti i prenosi nekolicina osoba koje su dosegle najviše položaje u inicijacijskom društvu.
Ezoterične predaje, kao i svi sveti tekstovi, ispričane su predodžbom i neprozirnim jezikom što zahtijeva eksplikativnu egzegezu."
Ezoteričan: nevidljiv, okultan, spiritualan, suptilan, tradicijski,
Opreka: egzoteričan, mezoterićan.