U šestoj godini života susrela sam se sa šahom. Šah me kao plemenita igra koja u sebi sadrži elemente matematike, logike i umjetnosti prije svega privukao upravo u tom smislu - kao igra. Nakon nekog vremena zaredala su se prva natjecanja i prvi ozbiljniji treninzi, odnosno pripreme za partiju. Nekako sam u to vrijeme shvatila da je šah zapravo sport te da uvelike podiže natjecateljski duh. Uvijek sam se pitala jesam li pogriješila pri izboru sporta kojim ću se baviti, ali ne žalim što je to bio upravo šah. Istina, nije mi nešto pretjerano pomogao u mom fizičkom razvoju, ali je imao itekako velik utjecaj na moj psihički razvoj, na umijeće kombiniranja, na razvoj strpljenja i mašte odnosno osjećaja za umjetnost i estetiku. Smatram da se o šahu danas premalo zna, iako je vjerojatno najstariji od svih sportova koji danas vladaju svijetom (neki čak u doslovnom smislu vladaju : primjer nogometa koji je možda već i službeno proglašen prvom sporednom stvari na svijetu, pa primjer košarke koja u svom ''proračunu'' ima ogromne količine novca itd.).

U deset slučajeva ubojstva nema toliko tajni kao u jednoj šahovskoj partiji. 
Artur Conan Doyle

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Legende o nastanku šaha

O postanku šaha postoji više legendi, ali je najrasprostranjenija priča o mudracu Sisi Ben Dahiru i mladom kralju šahramu koji je bio tiranin i tlačio narod. Da bi poučio kralja kako se bez naroda ne može vladati, Sisa Ben Dahir je izumio igru šah i pokazao kako i najslabija figura - pješak može odlučiti ishod bitke na 64 polja i donijeti pobjedu. Kralj je brzo naučio pokretati figure i oduševio se igrom, a mudracu je ponudio da izabere nagradu kakvu god želi. Sisa Ben Dahir zatražio je od kralja prividno skromnu nagradu: da mu isporuči onoliko žita koliko se dobije kada se na prvo polje šahovske table stavi jedno zrno, na drugo dva, na treće četiri itd. na svako naredno polje dvostruko više nego na prethodno. Kralj je pomislio da se radi o beznačajnoj količini, pa je predložio mudracu da promjeni želju i zatraži nešto vrjednije. No, on je ostao pri svojoj želji. Kasnije, kralj je bio vrlo iznenađen kada su mu rekli da u cijelom svijetu nema toliko žita da bi se moglo udovoljiti želji Sise Ben Dahira. To je količina od 18.446.744.073.709.551.615 zrna, odnosno 18 bilijuna mjerica žita.

Šah je rat za tablom. Cilj je oboriti protivnikovo mišljenje.
Bobby Fischer

Bez obzira na razne legende sigurno je da stari Grci i Rimljani nisu znali za šah. Tako je pojava šahovske boginje ili muze koja je nazvana Caissa, rezultat popularnosti šaha u kasnijim stoljećima kada se počeo igrati u Europi. Ime Caissa se pojavilo tek 1772. godine kao naslov pjesme sir Williama Jonesa (1746-1794), engleskog orijentalca. Djelo je tiskano u Oxfordu. Po njemu se najljepša nimfa u pjesmi zove Caissa i u nju se zaljubljuje bog rata Mars. Da bi zadobio njenu ljubav, on je uz pomoć božanskog mladića Efrona izmislio šah i dao ga na poklon Caissi. Taj šah je bio načinjen od zlatnih i srebrnih polja. Pjesma dalje sadrži opis partije igrane na Olimpu u prisutstvu bogova i boginja. Figure su vodile dvije nimfe: Dalija i Sirena. Opisane su u pjesmi i sve šahovske figure i pojava Caisse, koja je bila prelijepa i kao takva sve očarala.

Uvijek je bolje žrtvovati figuru protivnika.
Tartakower

Legenda kaže da je u jednom od brojnih ratova hrvatski knez pao u ropstvo. Njegov tamničar, vladar, strastveni igrač šaha, čuvši da je i knez jako dobar igrač, predloži mu okladu. Pustit će ga na slobodu ako odigraju tri partije šaha i ako ga knez u sve tri partije pobijedi! Knez to prihvati. I zaista, u sve tri partije on pobijedi svog suparnika te vrati svoju slobodu. Iz zahvalnosti i na sjećanje, knez na svoj barjak stavi šahovsku ploču- šahovnicu koju narod prihvati kao nacionalni simbol i znamen slobode. Legenda o šahu spojena je sa željom Hrvata za slobodom, za svojom državom i domovinom. Kao da se u toj stoljetnoj težnji isprepliće umješnost kombiniranja 16 šahovskih figura i vještina preživljavanja na ovim burnim, surovim i povijesno nemirnim prostorima dodira različitih civilizacija.

Prosječan velemajstor napravi tri greške u svakoj partiji. Prosječan šahist napravi tri greške kod svakog poteza.
Garry Kasparov

Šahovska ploča

Šahovska ploča sastoji se od 64 jednaka polja u okviru 8x8, koja su naizmjence svijetla i tamna.Da bismo se bolje snalazili na šahovskoj ploči, obilježavamo je slovnim i brojčanim oznakama, kao što je prikazano na slici. Niz vodoravnih polja zovemo redovima, a niz uspravnih polja linijama. Redove obilježavamo znamenkama od 1 do 8, počinjući odozdo prema gore, a linije slovima abecede slijeva nadesno, počinjući od a. Pri tome koristimo isključivo mala slova. Na osnovi ovakvog obilježavanja svaki red, linija i polje na šahovskoj ploči imaju svoje ime i prezime.

Notacija Šahovske ploče

a8	b8	c8	d8	e8	f8	g8	h8
a7	b7	c7	d7	e7	f7	g7	h7
a6	b6	c6	d6	e6	f6	g6	h6
a5	b5	c5	d5	e5	f5	g5	h5
a4	b4	c4	d4	e4	f4	g4	h4
a3	b3	c3	d3	e3	f3	g3	h3
a2	b2	c2	d2	e2	f2	g2	h2
a1	b1	c1	d1	e1	f1	g1	h1

Šah je psihičko mućenje
Garry Kasparov

Figure

Svaki igrač raspolaže sa po 16 bijelih ili crnih figura : kralj, kraljica (dama), po 2 topa (kule), lovca (laufera), skakača (konja) te 8 pješaka. Cilj igre je zarobljavanje tj. matiranje protivničkog kralja. Svaki pomak jedne figure naziva se potez, a svaka figura ima svoje , karakteristično kretanje određeno pravilima igre, kao i svoju vrijednost. Partiju počinje uvijek igrač koji ima bijele figure a zatim igrači naizmjence vuku poteze. 
Na priloženim slikama prikazana su kretanja pojedinih figura.

Kretanje dame	Kretanje kralja	Kretanje topa	Kretanje lovca	Kretanje skakaca	Kretanje pjesaka

Iznenađeni protivnik je polu-pobijeđen.
Proverb

Pravila igre i cilj

Cilj igre je zarobljavanje tj. matiranje protivničkog kralja. Partija ne mora završiti pobjedom jedne strane već može završiti neriješeno : remijem. Ishod partije je remi i kad je jedna strana u patu, što znači da igrač koji je na potezu ne može povući niti jedan pravilan potez, a kralj mu nije napadnut. Na turniru se na zahtjev igrača proglašava remi ako se ista pozicija tri puta uzastopce pojavila na ploči s istim igračem na potezu ili ako u toku 50 poteza nijedan pješak nije pomaknut niti izmijenjena figura. Partija završava remijem i tada ako se protivnici o tome sporazume. Na natjecanjima svaki igrač mora u određenom vremenu povući određen broj poteza jer u protivnom gubi partiju, što se označuje padom zastavice. Vrijeme se mjeri šahovskim satom.

Uvijek je bolje zrtvovati figuru protivnika
Tartakower

Kompozicija igre

Igrač prvo stvara u glavi koncept parije koju še igrati s protivnikom. Zatim iz konceptualnog prelazi u teorijski nivo. Na početku partije odlučuje o ciljevima igre te se na osnovu njih odlučuje za otvaranje. Na kraju odlučuje o podciljevima za pojedinu fazu partije. Na osnovu ta tri elementa, igrač izrađuje svoj polazni plan igre koji se u toku partije prilagođava novonastalim situacijama. 
Sada se pažnja usmjerava na strategiju koju še primijeniti u partiji. To najprije odlučuje na konceptualnom nivou, zatim na teorijskom nivou odlučuje o pozicionim elementima svoje igre. Konačno, na osnovu postignute ili planirane pozicije, bira motive za svoju daljnju igru.U trešem dijelu igrač razmišlja o taktici u partiji, pa na teoretskom nivou određuje konkretne taktičke motive u nastaloj poziciji kao i pojedine taktičke finese koje se realiziraju rutinskom ili izvornom kombinacijom. Na kraju stižemo do posljednjeg dijela. U njemu igrač određuje stil igre prema konkretnom protivniku i za konkretnu partiju. Zatim vrši proračun poteza i kontrolu proračuna. Konačno, igrač povlači potez. 
Proces razmišljanja, nije u praksi tako jasno razgraničen. On prvenstveno ovisi o educiranosti igrača i njegovoj odmorenosti. Vrijeme koje se utroši na svaki od koncepata se povešava kako se napreduje prema četvrtom dijelu, gdje igrač analizira i smišlja konkretne kombinacije.

šah kao dio života

šah nije samo intelektualna igra, vec je i zanimljiv, tajnovit, sve u svemu nevjerojatan. Pokusavajuci mi objasniti koliko jos toga nije otkriveno u šahu jedan hrvatski velemajstor rekao mi je : "Kada bi se cjelokupno šahovsko znanje moglo mjeriti ljestvicom od 1 do 20, ja bi na njoj znao za mozda tri i pol a Kasparov 6." Uzimajuci u obzir koliko je dugacka i bogata šahovska prošlost ne moze se reci da ta cinjenica nije fascinantna. Svaki dan se igra tisuše i tisuše partija a svaka je drugačija na svoj način. Ostavlja puno toga iza sebe i nakon svog završetka. Za dijete dobivena partija pridonosi atmosferi stvarne moralne pobijede, koja se ne može postiši igrajuši agresivne kompjutorse igrice. Dijete razvija osješaj odgovornosti za svoje postupke i na taj način razvija ključne osobine ličnosti. Odraslom čovjeku donosi zadovoljstvo, nagradu za mukotrpan rad a profesionalcima i financijsku sigurnost.

Zanimljivosti

• Armenija je uvela šah kao obavezan predmet u školama. Istraživanja koja su u osnovnim školama proveli znanstvenici sa Zapada i šahovski velemajstori potvrdila su da igranje šaha u ranoj dobi poboljšava sposobnost čitanja, unapređuje vještine rješavanja problema te pozitivno utječe na sposobnost računanja, koncentraciju i pamšenje.
• Najkrača moguća šahovska partija ima samo dva poteza (1.g4 e5 2.f3 Dh4#)
• Iako je rukovanje prije i poslije šahovske partije dio šahovske igre, Armenci i Azerbejđanci nikada se ne rukuju.
• Mađar Richard Rapport je 2011. godine postao velemajstorom sa tek 13 godina i time srušio dotadašnji rekord Petera Leka kome je to uspjelo s petnaest.

Linkovi

Stranicu HŠS-a možete posijetiti na ovdje, a šahovski portal lovac na damu ovdje 

Šah je igra koja luđake održava normalnima. 
Albert Einstein

http://web.studenti.math.pmf.unizg.hr/~ivanaive/ivana.html