EGZORCIZAM

 

Egzorcizam dolazi iz grčkog i sastoji se od dvije riječi; izvan i zakletva...

 

Magijska ili spiritualna operacija (radnja, čin) s ciljem istjerivanja jednog ili više demona, duhova, entiteta isl. Iz "posjednutog“ (opsjednutog) pojedinca, skupine, mjesta ili predmeta, putem molitvi, zaklinjanja, kretnji, slika ili na drugačije načine.

 

Isus je egzorcirao polaganjem ruku, riječima ili voljom....

 

Koliko znam u Zagrebu se navodno egzorcizmi izvode u crkvi svetog Križa u Sigetu svakog utorka....

 

EGZOTERIČAN

 

1.(Aristotel) Egzoterične rasprave Aristotelove pisane u mladosti pod utjecajem Platonove filozofije. Sačuvani su samo fragmenti (Aristotel, Fragments et temoignages, 1968, P.U.F.)

„....koliko ima vrsta vlasti...U ranijim (sc. Egzoteričnim) izlaganjima u kojima smo raspravljali o tome...“ (Aristotel, Politika).

 

2.(Ezoterizam) Egzoterično je sve ono što je izvan misterija, a naročito;

prvo, ono što je javno (što ne isključuje ezoterizam, npr. javno svetkova nje Misterija),

drugo, ono što je spoznatljivo i poznato, te,

treće, ono što je vanjsko (ali ne nužno površinsko i lažno; npr. vjerski obredi...

 

„(Pojava) da postoje, s onu stranu javnog poučavanja, pojedine, gomili nedostupne stvari nije svojestvena samo učenju kršćana; tako je i u filozofa čija su pojedina učenja egzoterična, a druga pak ezoterična (Origen, Contra Celsum, 248. g. ).

 

EGZOTERIK

 

1. (Inicijatika) Egzoterik nije profan, osoba posve izvan ezoterizma (neupućen, u svim značenjima te riječi), nego osoba koja je krenula putem ezoterizma i želi u nj ući. U Pitagorejaca, egzoterik je onaj koji prihvaća ideal Učitelja, ali ne živi u zajednici.
„Najvažnija i nahdublja učenja svoje škole Pitagorejci su uvjek zadržavali za sebe, zavjetovani na potpunu šutnju kako ih ne bi otkrili egzotericima i nepisane su ih kao božanske tajne predavali pamćenju svojih sljedbenika „ (Jamblih, Pitagorin život, usporedno, grčko-njemačko izdanje, Zurich 1963.g.).

Naravno, opreka je ezoterik, više o tome kod; inicijacijski stupanj, hijerarhija, molitelj...

2. (hermeneutika) Egzoterik je vanjski (doslovno) čovjek, djela ili radnje.

3. (metafizika) Egzoterik je vidljiva straba, vanjština nečega.

„Egzoterik je vjera u Boga što je propovijedaju Prijatelji Boga. Egzoterik su vjerski Zakoni i simboli Vjere u Boga (....)Egzoterik vjerskog Zakona održava se samo putem ezoterične vjere, jer ona je njegova Svjetlost i Misao, Duh života u egzoteričnom djelovanju. I obrnuto, ezoterik živi samo kroz egzoterik, jer on je vidljiva ovojnica, putokaz što omogućuje da se nađe put do njega“ (Mansur al-Yaman, Ismaelit, Knjiga Mudraca i Učenika, X stoljeće, prijevod s arapskog: H. Corbin).

 

EGZOTERIST; EGZOTERIČAR

Egzoterist (egzoteričko) jest onaj (ono) što se izjašnjava kao neezoterično i antiezoterično..

„ Egzoterizam je naročito neugodan...onima koji kao isključivi egzoteristi smatraju da je nemoguće da postoji išta što bi izmicalo njihovoj kompetenciji“. ( R. Guenon, Intuition et realisation spirituelle, 1952.g.)

EGZOTERIZAM

1. Egzoterizam: Ono što djeluje tako da nešto (ili netko) bude egzoterično. Primjerenije bi bilo upotrijebiti izraz „egzoteričnost“.
Egzoterizam katoličanstva sastoji se u privrženosti doslovnom smislu Biblije, u njegovim moralnim i filozofijskim nazorima, u ritualima (obredima) sakramenata, u prirodi papinske funkcije.

„ Svaka prava vjera uključuje dva vida; vanjski – egzoterizam i unutarnji (i duboki) – ezoterizam....“ (Bahram Elahi, L'enseignement secret d'un maltre kurde en Iran, 1976.g.)

2. egzoterizmi: diktrine ili teorije, tehnike ili postupci egzoteričnog reda.

 

„Posvećenik je iznad religije. On u praksi provodi egzoterizam unutar kojeg živi. Međutim, on može usvojiti i neki drugačiji egzoterizam... (M. Lepage, Le Symbolisme, rujan/listopad 1954.g. str.54).

3. Egzoterizam: sve što nije ezoterizam. Drugo, ono što se, ovisno o misaonom sustavu, poistovjećuje s prividom, s profanim. Svjetovnim.

„ Dok se egzoterizam zatvara u svijet akcidencija (zbivanja) (....), ezoterizam posjeduje svijest o transparentnosti stvari....“ (F. Schuon).

4. Egzoterizam: osporavanje ezoterizma (pobija ga se, tumači i nastoji nadomjestiti drugačijim nazorom).

Primjerenije bi bilo upotrijebiti izraz „egzotericizam“.

Npr, R. A. Nicholson Sufizam tumači kao mistiku (J.A.S. London, 1906); G. Bachelard alkemiju proglašava samotničkom sanjarijom o materiji i vatri (Psihoanaliza vatre, 1938).

Napomena:

Ezoterizam može egzoteričnim smatrati i ono što se samo izdaje za ezoterizam.

Npr. Porfirije, Pismo Anebonu, 270 g.  prijevod G. Faggin, 1954 – protiv teurgije);
J. Pico della Mirandola, Rasprava protiv astrologije (1496.g. na lat.);

R. Guenon, Teozofizam. Povjest jedne pseudoreligije, 1921.g.