DON JOSÉ CARMEN –

ČOVJEK KOJI RAZGOVARA

S BILJKAMA

Je li moguće uzgojiti glavicu kupusa od 45 kg, klip kukuruza 5 do 6 m visine, list blitve dug jedan i pol metar ili dobiti 110 t luka po hektaru zemlje ako je prosječna žetva 16 tona, a sve to bez kemije i u srcu Meksika?
Odgovor je - da.

Za ovo čudo zaslužan je meksički ratar José Carmen Garcia Martinez. S istraživanjem je započeo 1969., a od 1973. vidljivi su izvanredni rezultati tih istraživanja. U knjizi ˝L´Homme qui parle avec les plantes˝ (Čovjek koji razgovara s biljkama) Yva Pereza Berreta, don José Carmen objašnjava da isprva njegova zemlja nije davala plodove. Zbog toga se on naviknuo sjediti pokraj biljaka i moliti ih za pomoć, sve dok one nisu ˝odgovorile˝ i ˝objasnile mu˝ svoje potrebe koje je Don José Carmen nastojao ispunjavati, dok se naposljetku nisu počeli pojavljivati rezultati, i to u izobilju.

Pojavljivanje tog divovskog povrća na tržištu ubrzo je privuklo pažnju stručnjaka. Iz ministarstva poljoprivrede mnogi inženjeri agronomije došli su provesti ispitivanja vode, povrća, sjemena i zemlje jer susjedna zemljišta rađaju samo ˝običnim˝ biljkama. Novi je izazov za te stručnjake bio postići iste rezultate i u ostalim regijama Meksika. Don José Carmen ispunjavao je njihove zahtjeve, a rezultati su uvijek bili izvanredni. Sudjelovao je i na natjecanju u uzgoju kupusa u Meksiku, nadmećući se sa 153 inženjera agronomije. Rezultat je bio zapanjujući jer su najbolji agronomi uspjeli uzgojiti jedva šest tona, dok je on ratar, koji se za to nije ni školovao, ubrao gotovo 107 tona!


Nakon toga započeo je dugogodišnju suradnju s najvažnijim meksičkim agronomskim sveučilištem u Chapingu. Dolaskom novog rektora, suradnja je prekinuta i više nikada nije obnovljena. Don José Carme je nastavio osluškivati prirodu i svemir koji su mu otkrili drevne zakone poljoprivrede.

ZALIJEVANJE NA ZAHTJEV BILJKE

Don José smatra da su biljke jednako inteligentne kao i čovjek ili životinja te objašnjava: ˝Započeo sam tako što bih sjeo pored biljaka i proučavao ih. Zatim sam ih zamolio da mi pomognu. Biljke, poput svega živog na Zemlji, imaju jednu vrstu inteligencije koja im omogućuje komunikaciju s nama, dovoljno je poslušati ih. Ponekad, tijekom noći, osjetim da su moje biljke žedne, pa se uputim prema polju i zalijem biljke da budu zadovoljne.˝

Nemaju baš svi ljudi takav odnos s biljkama, a niti biljke s ljudima. Radi se o kompatibilnosti, što je kod ljudi primjerice slučaj sa Rh faktorom u krvi. Biljke se same mogu grupirati po sličnosti, s obzirom na svoju energiju. Primjerice, moguće je križati crveni grah i kukuruz jer su to biljke koje si međusobno pomažu. Neke druge biljke, poput manga i avokada, mogu napasti pa i ubiti jedna drugu.

Ako se energija jedne biljke sukobi s našom, biljka će prije umrijeti nego nas prihvatiti. Neke pak biljke niču sa sposobnošću križanja i dobro se slažu s velikim brojem drugih biljaka. Za njih se kaže da su spretne. ˝Što se tiče mene, neke me biljke prihvaćaju, a neke ne: ove druge nemam pravo uzgajati˝, rekao je Jose.

PRIZIVANJE KIŠE U SURADNJI S BILJKAMA

Za vrijeme suradnje sa sveučilištem u Chapingu predložio je da svoje iskustvo iskoristi tako da uzrokuje kišu u jednoj meksičkoj pustinji, i to zahvaljujući sustavu koji on naziva ˝kiša po inerciji˝. Zasadio bi stabla po iznimno preciznim kriterijima vrste, udaljenosti, dubine i širine rupa u tri suhe pustinjske zone koje su jedna od druge udaljene više stotina kilometara.
Evo ulomka službenog izvješća o rezultatima projekta: ˝Parcela smještena u pustinji Vizcaino gdje više od 6 godina nije padala kiša: čim je sadnja završena, prema uputi Don Joséa Carmena, kiša je počela padati. Parcela smještena u Zacatecasu: uočen isti fenomen. Na ovom mjestu, gdje kiša nije pala više od tri godine, počela je padati obilna kiša 24 sata nakon sadnje posljednjeg stabla. Na parceli u Oaxacau koja zatvara krug tih triju zona, prije no što je sama sadnja završena, počelo je obilno kišiti kao i u prethodna dva slučaja.˝

Drugo važno istraživanje, mjerenje oborina u tim trima zonama, pokazalo je da je kiša pala u krugu od 30 kilometara oko mjesta pošumljenog po nalogu Don Joséa Carmena. No, unatoč tim izvanrednim rezultatima, meksičke vlasti pustile su da taj projekt padne u vodu. Kako se kaže ˝No comment˝ na španjolskom?