DOBRO JE ZNATI...


Život je sam za sebe tajna, najveća misterija koja nam je dana u nasljedstvo da je shvatimo, spoznamo, da joj se divimo i prije svega - da poštujemo. I na svakome od nas jednako je teško i čudesno breme tog nasljedstva. Ali, ponovno, na svakome od nas je da pronađemo u sebi snagu i volju da shvatimo svoju zadaću i da prionemo njezinu ostvarivanju...
... Veliki je broj učitelja, teorija, doktrina i filozofija uz pomoć kojih su ljudi pokušali opisati i shvatiti misteriju života i životnih pojava...
... vjerujem da će ovaj leksikon pomoći čitatelju na njegovu putu vlastitog duhovnog razvoja da mu objasni osobne težnje i postavi smjernice　 njegovu vjerovanju.



AMBIVALENCIJA
... u psihologiji dvostranost osjećaja ili u hermetizmu učenje da svaka ljudska crta mora biti uravnotežena sa suprotnom crtom.

ANTROPOZOFIJA
... u njoj se elementi kršćanstva i idealističke filozofije duha isprepliću s ostacima različitih mističnih predodžbi. Svrha joj je oslobađanje čovjeka od sebičnosti razvijanjem njegove odgovornosti prema prirodnim utjecajima svijeta oko njega.

DUŠA
Ljudska svijest, sveukupnost čovjekovih osjećaja i misli. Predmet istraživanja mnogih filozofskih pravaca i središnji pojam brojnih religija. Na primjer, prema Aristotelu, duša se odnosi prema tijelu kao oblik prema materiji, ona je živome tijelu uzrok i početak, njegova svrha i bit. Ne može postojati duže od tijela, niti bez tijela. Po Spinozi, duša i tijelo su u biti istovjetni, samo modifikacije dvaju atributa panteistički shvaćenoga boga-prirode. Za Hegela ona je samo jedna faza razvoja subjektivnog duha, dok je tijelo samo vanjska manifestacija duše.

GNOSTICIZAM
...Filozofski i religiozni pokret... slijedi ideju obećanog spašenja preko tajnih znanja i shvaćanja svijeta oko nas. Osnovne doktrine gnosticizma zasnivaju se na　 dualizmu, vjerovanje da svaka stvar ima lice i naličje, odnosno svoju suprotnost... Prema gnostičkom vjerovanju, stvarni svemir i ljudska iskustva predstavljaju odnos spiritualnog svijeta - koji predstavlja stvarni svijet, s fizičkim - koji je zapravo iluzija...
... To rezultira kozmičkom tragedijom u kojoj božanstvo biva zatočeno u fizičkom svijetu, a može se osloboditi jedino čuvanjem znanja koje se otkriva samo duhovno nadmoćnim osobama i to od strane transcedentalnog glasnika iz spiritualnog svijeta. Ujedinjenjem fizičkih želja i asketizma zajedno s mističnim ritualima inicijacije i pročišćavanja, oslobađa se besmrtna duša vjernika koja je zatočena u fizičkom obliku.

GURDJIEFF, GEORGES IVANOVITCH　(1872.-1949.)
Rođen u Aleksandropolu, Rusija, u blizini iranske granice. Otac mu je vukao podrijetlo od Jonjana iz Cezarije i usmenom je predajom naslijedio vrlo stara znanja koja je prenio na sina...
... iz mnogobrojnih je činjenica izvukao zaključak da je u davnini postojala stvarna spoznaja prirode i čovjeka i kako se njezin gotovo izbrisan trag ipak može pronači...
... "to traganje za čudesnim", uz put okuplja oko sebe "istraživače istine", i prikuplja krhotine izgubljenih znanja među izoliranim zajednicama Afrike, srednje Azije i Bliskog istoka, te naposljetku uspijeva rekonstuirati jedinstvenu spoznaju koju je tražio...
... Njegovo učenje, prema riječima Ouspenskoga "nije bilo mozaik poput drugih filozofskih i znastvenih sustava, već jedna nedjeljiva cjelina."... utemeljuje Institut za harmonični razvoj čovjeka, u kojemu je pomoću tjelovježbe i glazbe pomagao svojim učenicima da dosegnu viši stupanj svijesti...

HEKSAGRAM
U I Shingu, Knjizi promjena, predstavlja određeno stanje ljudskog žovota koje se mijenja...

HERMETIZAM
Vjerovanje koju uči da je život nedjeljiv, a oblici u kojima se javlja su promjenjivi, Materija, Energija i Život su tri vida manifestacije egzistencije. Kozmička svijest, Apsolutni duh, Satori, Samadhi, odnosno Nadsvijest, predstavljaju cilj na kozmičkoj spirali preko koje čovječanstvo putuje k višoj formi svijesti. Hermetizam uči kako pojačanjem napora ubrzati svoju psihičku evoluciju prema tom cilju...

LAO TSE　(551.-479. pre.n.ere)
... njegova filozofija zasnivala se na ideji da stvari treba pustiti da se razvijaju svojim prirodnim tokom jer će se tada, bez napora, posložiti onako kako trebaju biti.

MAHASATIPATTHANA SUTRA
... podrobno opisuje metodu intenzivnog usmjeravanja pažnje, na vlastito duhovno i tjelesno biće s namjerom izazivanja egzistencijalne svijesti o prolaznoj prirodi svih oblika, bivstvovanja i njegovoj u biti bolnoj životnoj situaciji.

NATURALIZAM
... doktrina koja kao jedinu zbilju prihvaća prirodu i niječe postojanje natprirodnoga, mada prihvaća sveto i okultno. Savjetuje ljude da žive u skladu s prirodom vjerujući u analognost mikro i makrokozmosa.

NATURIZAM
Kult prirode koja štuje velike prirodne sile, oluje, munje, noć, poplave... ovaj kult mitove svodi na fizička objašnjenja i u religiji i mitovima pronalazi personifikaciju prirodnih sila. Za začetnika se uzima Teagen koji je živio 500. godina prije Krista, a ovu teoriju djelomično preuzima i John Dee, otac enokijanske magije. Kult propagira povratak prirodi, nudizam, prirodnu hranu, život na otvorenom... doktrinu ovog vjerovanja i danas podržavaju hinduističke, budističke, i lamanističke skupine vjernika, a od 13. do 15. stoljeća postojala je sekta slobodnog duha koja je u potpunosti bila posvećena ovakvu načinu življenja.

SINKRONICITET
Teorija koju je Jung izveo čitajući i proučavajući I ching. Odnosila se na događaje koji su naizgled odvojeni, a događaju se simultano. jungova teorija dokazivala je da ne postoji slučajnost. Naizgled slučajni događaji izraz su određena poretka koji ne ovisi o logičnom svijetu i efektima logičnog svijeta na koje smo navikli. Simultani događaji nisu povezani samo činjenicom da se događaju u isto vrijeme nego i svojim međusobnim utjecajem i prožetošću pomoću kojih se dobiva više značenje.

TRIGRAM
Dio heksagrama u I chingu. Karakterizira sve što se događa na nebu i zemlji. neprestano se mijenjaju jedan u drugi, podražavajući događanja u stvarnom svijetu. Stoga se oni ne vezuju na stvari kakve jesu već na njihovu prirodu. Ne predstavljaju stvari u prirodi već njihovu tendenciju k promjeni...

TAO
"Istiniti put" svemira kojeg je objasnio kineski filozof Lao-Tse; taoističko vjerovanje koje u svojoj osnovi ima ideju o "univerzalnom principu" i savršenoj harmoniji neba i zemlje. Tao je ritam svemira, način na koji svemir postoji i djeluje, a on je također i ljudski put. Ljudi su ga postali svjesni gledajući promjene godišnjih doba, promjene sunca i mjeseca i zvijezda na nebu. Primjetili su da su stvari koje su suprotne međusobno zapravo ne sukobljavaju već prelaze jedno u drugo, pa je tako tao ono što povezuje sve na svijetu. Stoga da bi sve stvari bile na svome mjestu tao mora biti uravnotežen odnosno mora biti uravnotežen koncept yin i yang koji predstavlja dva pola, dvije krajnosti koje vladaju svemirom. Yin predstavlja tamu, pasivnost, ženstvenost, yang svjetlost, aktivnost, muževnost. U I Chingu yin je predstavljen praznom linijom, a yang punom. Bez jednog ne postoji drugo i jedno prelazi u drugo. U znaku yina i yanga i u jednom i u prugom postoje točke, elementi suprotnog principima koji ukazuju na to da ništa nije potpuno crno ili potpuno bijelo, već da sadrži dio svoje suprotnosti i da će se na kraju preobraziti u svoju suprotnost.

ZEN
Po definiciji, zen je disciplina čiji je cilj prosvjetljenje, umijeće prenošenja duha budinstva, jedinstvena tradicija mahayana budizma nastala stapanjem indijske dhyana tradicije i učenja o suyati(praznina) i bodhiju(prosvjetljenje) s kineskim smislom za praktično i taoističkom tradicijom, sistematizirana i dovedena do vrhunca u kulturi Japana...
... Bit zena je neposredni doživljaj prosvjetljenja, satori. Njegov jedini cilj je poticanje, produbljivanje i izražavanje tog doživljaja u svim porama života. Mada neki proučavatelji zena tvrde suprotno, zen ne odbacuje filozofsko razumijevanje, proučavanje sutri ili vjerske obrede, ali im se žestoko protivi ako postoji opasnost da postanu predmet želja, i time prepreka za postizanje satorija. Prosvetljenje je okrivanje vlastite prave prirode odnosno duha budinstva, koje donosi neizrecivu radost i mir. Usmjeren na neposredan doživljaj, i svjestan različitosti ljudi i njihovih sposobnosti, zen se razvio kao umijeće prilagođavanja učenja osobnim potrebama kako bi se učenike dovelo do neposrednog prosvjetljenja...

ZOROASTRIZAM
Religija iz stare Perzije čiji je začetnik prorok Zaratustra ili Zoroaster...
Sljedbenici ove vjere štuju boga Ahura Mazdu, Ormuzda (gospodara mudrosti) i etički dualizam suprotnosti istine (asha) i laži koji prožima cijeli svemir. Sve dobro dolazi od Ahura Mazde, odnosno njegovih eminencija Spenta Mainyu, koji predstavlja svetog duha, kreativnu silu i njegovih šest pomoćnika; um, istinu, moć, odanost, zdravlje i život. Sve zlo dolazi od Spenta Mainyuovog brata blizanca, Angra Mainyua, Ahrimana, i njegovih pomoćnika. Angra Mainyu je odabrao put zla okruživši se lažima, nasuprot Spenta Mainyu koji je odabrao istinu.Jednako tako i ljudska bića moraju birati. Kad nastupi smrt, duša dolazi do mosta podjele. Sljedbenici istine prijeći će most i otići u raj, dok će oni koji su slijedili laž pasti u pakao. Sve zlo na posljetku će nestati u vatri i topljenom metalu.


NAPOMENA: Dio teksta preuzet je iz knjige LEKSIKON EZOTERIJE, Viktorija Faust i Sandra Filipčić, Zagreb, 2002.

--------------

Dijalektika

Uz tezu panlogizma (apsolutnog idealizma) dijalektika je druga bitna značajka Hegelovog učenja. Ona prožima sav njegov filozofski sustav. Dijalektika u Hegela nije samo metoda, posebno ne samo kakva vanjska vještina, nego "duša i pojam sadržaja": ona je sveobuhvatna znanost po kojoj se sve zbiva. U svemu Hegel otkriva dvostrukost subjektivnog i objektivnog: tokovi svijesti paralelni su s tokovima svijeta. Dijalektika je tako logika, ali i ontologija. Dijalektika je put samorazvoja apsolutne ideje.

Dijalektički je hod tročlan: sačinjavaju ga teza, antiteza i sinteza. Ti se momenti trijada imenuju i kao postavljenost, negacija i negacija negacije.

Dijalektika u Hegela nije neka vanjska vještina, već imanentno izvođenje bitka samog, samorazvitak zbilje, subjekta, onog umnog. Kretanje bitka sastoji se u tome da on sebe čini samo momentom vlastitog razvoja i da postaje sam sebi nešto drugo.

Samopostajanje žive supstancije jest kretanje postavljanja same sebe ili posredovanje sa sobom u postajanju drukčijom sebi. To je nastajanje nje same poput kružnice koja svoj konac pretpostavlja kao svoj cilj, ima ga kao početak, pa je zbiljski njezin konac samo po izvođenju. Ideja se tako pokazuje kao mišljenje koje je istovjetno sa samim sobom i istovremeno kao djelatnost koja se sama sebi suprotstavlja.

Dijalektika-moć negativnog mišljenja

Marx kaže da je u Hegela proturječnost vrelo svekolike dijalektike.

"Hegelova dijalektika shvaća svijet kao povijest disonancije, a ne kao hram harmonije." (E. Bloch).