DESNA RUKA/LIJEVA RUKA

 

1. Hirologijski smisao: Desna ruka predstavlja kulturne, stečene osobine, a lijeva prirodne, urođene osobine. U lijevorukih ljudi hiromanti i hirolozi obrću tu podjelu.

 

2. Simbolički smisao: Desna ruka stoji za pozitivno ili stvaralačko, a lijeva za negativno i razarajuće, no jedna drugu ne isključuju nego nadopunjuju. U Kabali desna ruka znači Blagost, a lijeva ruka znači Strogost i lijevi stub.

 

Desni put/lijevi put.

 

3. Tantrički smisao: Hinduizqam i Budizam razlikuju „put desne ruke“ (dakšinacara) i „put lijeve ruke“ (vampanacara), mlijeko i vino. Tantrizam desne ruke urazumljuje spolnu ili ljubavnu strast, upire se na učenje Učitelja, magiju pretvara u simboliku. Tantrizam lijeve ruke zastupa spolnu praksu, dakako inicijacijsku, ali temeljem na putenosti i strasti, sklon je antinomizmu (kršenje normi), zastupa vjerovanja i obrede u vezi s demonima i strašnim božanstvima, štuje šakti (sila, moć, kozmičke energije, kundalini, žensko božanstvo).

 

 

DEVIZA

 

1. Heraldika: Formula ispisana na zastavici (traci) grba s riječima pretka ili velikana ili s filozofskim ili etičkim sadržajem. (npr.mutriscoet extinguo – hranim i gasim; Franqoisa 1 deviza u kojoj su mnogi tražili alkemijski smisao jer se nadovezuje na simbolizam salamandera, elementala vatre.).

Borbeno geslo, nalazi se iznad šljema (na njegovom gornjem rubu), a deviza ispod štita na grbu.

 

2. Lingvistika: Riječi kojima se izriče filozofska ili etička poruka, u ezoterizmu služe kao lozinka ili formula. (npr. deviza Allana Bennetta u Golden Dawn bila je: Ichi Aour – hebr. Neka bude Svjetlo).

 

„Masonstvo (...) za načela uzima postojanje Boga, besmrtnost duše i solidarnost među ljudima. (...)Deviza mu je Sloboda, Jednakost, Bratstvo“ (Bilten Velikog Istoka 1865, Ligou, str.142).

 

 

 

DHARMA

 

Sanskrtska riječ, opći smisao; zakon.

 

1. U VEDIZAMU se ne pojavljuje dharma, nego rta, riječ srednjeg roda sa značenjem:

 

a) kozmička sila, kozmološki red.

 

c) moralna zapovijed, ćudoredno djelovanje, ispravnost.

 

 

2. U HINDUIZMU dharma znači:

 

a) priroda (bit i svojstva nekog bića).

 

b) istost (sukladnost s prirodom i s vlastitom prirodom).

 

c) društveni, moralni, religijski, pravni zakon, načelo reda na razini pojedinca, zajednice ili svijeta, potpuni sklad.

 

„Dharma je temelj svemira“ (Mahandrdyana upanišad, Veda).

 

 

3. U BUDIZMU dharma znači:

 

a) zbilja po sebi, poredak stvari.

 

b) viđenje zbilje po sebi takve kakva jest (kako je vidi budha, probuđeni).

 

c) učenje, bidhinski zakon (doktrina i disciplina): Uzimam utočište u Budhi, uzimam utočište u Zakonu (Dharma), uzimam utočište u Zajednici (redovnika)“ – formula pri zaređivanju i inicijaciji, ponavlja se tri puta.

 

d) bića po sebi (tj. ne viđena kroz žudnju ili pojmove).

 

 

DHIKR

 

Arapski islamski izraz za prisjećanje, spominjanje (spominjanje imena).

Ponavljanje neke riječi (npr „On“) ili formule („Nema  boga osim Allaha“) ponekad praćeno određenim činom ispaštanja (bičevanjem i sl.), disajnim ritmom ili tjelesnim stavom što vodi u božansku ljubav ili ekstazu. Dhikr izgovara pojedinac ili skupina, u duhu i naglas, vrlo je važan u Sufizmu.

 

„Dhikr kao zbilja je carstvo nadolaženja Spomenutog u srcu sve dok se sam dhikr ne izbriše i ne nestane“ (A. H. Al-Ghazzall)