...Shvaćanja o životu u svijetu kojeg nazivamo "filozofskim" proizvod su dvje vrste činilaca. Prvo su nasljeđena religijska i etička shvaćanja; a drugi neka vrsta istraživanja koja zovemo "znanstvenim". Prisustvo oba ova faktora karakterišu filozofiju, a pojedinci se razlikuju o udijelu prvog ili drugog...

ANTIČKA FILOZOFIJA

Minojska civilizacija - Krit i Mikenska civilizacija - stara Grčka. Čovjek ili žena koji su usled prinudne civilizacije civilizovaniji u svome ponašanju nego u osjećanju smatraju racionalnost dosadnom, a vrlinu osjećaju kao teret i robovanje. To dovodi do jedne reakcije u mišljenju, osjećaju i ponašanju.
Civilizirani čovjek se razlikuje od divljaka poglavito svojom razboritoštu ili, da upotrebimo nešto širi termin, predostrožnošću. Pojedinac stekavši naviku da posmatra svoj život kao cjelinu, sve više žrtvuje sadašnjost budućnosti. Vidimo da i sama razboritost može lako donijeti gubitak onoga što je najljepše u životu.
Razboritost protiv strasti, to je sukob koji se proteže kroz cijelu povijest. To je takav sukob u kome se nebi trebalo opredeljivati ni za jednu ni za drugu stranu. U oblasti misli, prosto rečeno, trezvena civilizacija jeste sinonim za znanost...

Starogrčki mit o Dionizu

... Igra - Menada po planinama kod Baha je bilo bekstvo od tereta briga civilizacije u svijet izvan ljudske ljepote, u slobodu vjetrova i zvijezda. Orfičar nije nimalo "vedriji" nego ortodoksni poštivalac Dioniza. Za orfičara život na ovome svijetu je muka i nevolja. Mi smo vezani za jedan točak koji se okreće u beskrajnim krugovima rođenja i smrti; naš pravi život je život zvijezda, ali mi smo vezani za zemlju... Samo očišćenjem, odricanjem i asketskim životom možemo izbeći ovaj točak i najzad dospjeti do ekstaze i sjedinjenja s bogom. Ovo nisu shvaćanja ljudi kojima je život lak i ugodan. To više lići na onu crnačku duhovnu pjesmu: " Reću sve svoje nezgode bogu kad stignem kući." Njihova maksima bila je: " Ništa previše " ali su u stvari oni bili u svemu pretjerani: U oblasti čiste misli, u poeziji u religiji i u grijehu...


Napomena: Bertrand Russell, ISTORIJA ZAPADNE FILOZOFIJE - moji su zapisi pisani iz ove knjige unatrag, ni manje ni više no 45 godina u Karlovcu

--------------

lp, boro

http://budan.blog.hr/