Aranžman

Usporedno s razvojem znanosti, umjetnosti, književnosti, glazbe i stilova namještaja razvila se i umjetnost aranžiranja cvijeća. Uz pojave koje su tekle u vremenu zbivale su se promjene i u prostoru. Biljke se uzgajaju posljednih 400 milijuna godina a oko 250 tisuća godina postoje sve biljke i životinje građe slične današnjima.
Sadržaj

* 1 Egipat
* 2 Cvijeće i cvjetni aranžmani u antici:
o 2.1 Grčka
o 2.2 Rim
* 3 Srednjovjekovna kultura
o 3.1 Romanika
o 3.2 Gotika
* 4 Doba preporoda - renesansa (15. i 16. stoljeće)
* 5 Barok
* 6 Rokoko
* 7 Duhovni i gospodarski razvoj u 19. stoljeću
* 8 Buketi u 19. stoljeću
* 9 Aranžiranje u 20. stoljeću

Kraljica Nebettawy

Prve kulture razvile su se u dolinama rijeka Nila, Eufrata i Tigrisa. S razvitkom običaja čovjek u cvijeću i biljkama nalazi životni simbol, amajliju. Iz svitka znamo koje su se biljke uzgajale u najranijim Egipatskim vrtovima. Egipćani su sadili vinovu lozu, lopoč i palme. Voljeli su cvijeće a posebno lotos i papirus. Obje biljke upotrebljavali su za ukrašavanje zgrada te pri obredima štovanja bogova i dostojanstvenika a umetali su ih i u vijence u počast mrtvih. Mnoge kamene, zlatne i srebrne vaze bile su aranžirane lopočima. Na mnogim svitcima i reljefima vidi se žena s lotosovim cvijetom u ruci ili kosi. Egipćani su od cvatova papirusa izrađivali kitice a slagali su ih poput snopova. Voljeli su svijetle boje i živo obojene vrste. Male cvjetne vjenčiće stavljali su i u sarkofage. U vrtovima su također sadili akacije, tamarise i grmove sljeza. Perunika je imala posebno mjesto u vrtovima Egipćana, a uzgajali su i ljekovito bilje. Njihova ljubav prema cvijeću vidljiva je u grobnom slikarstvu u Tutankamonovoj piramidi (vladao je oko 1333. do 1323. g. pr. Kr.). Biljke su se upotrebljavale za izradu parfema i kozmetičkih preparata. Mirisne svežnjeve cvijeća ili samo jedan cvijet, nosili su pri ceremonijama i žene i muškarci. Banketski stolovi ukrašavali su se kuglama cvijeća i vijencima koji su ispunjavali zrak svježim mirisom.
Povijest Grčke

Grci su bili vrlo kulturan i napredan narod onog vremena. Cvijećem su kitili ponajprije bogove, božice i svečane proroke. Ljiljanima su kitili kipove Artemisa, a bog sna Morfej slavljen je u crvenim makovima. Božicu ljepote i ljubavi Afroditu kitili su girlandama od bijelih ruža. Zaštitnicu znanosti, umjetnosti, zemljoradnje i ratne vještine, božicu Atenu kitili su grančicama masline. Prilikom održavanja igara u počast boga mora Posejdona pobjednik je dobivao granu palme i vijenac od celera. Palmina je grana u ono doba bila znak mira. U počast boga grožđa i vina Dioniza djevojčice su nosile štapove trske, visoke 2 m, koji su bili ukrašeni vrpcom i grančicom vinove loze, a na vrhu se nalazio češer pinije. Slične štapove Grci su nosili i u svečanim povorkama samo su bili izrađeni od cvijeća. Izrađivali su i vijence koje su vezali na nezatvorenim obručima u jasnom geometrijskom nizu. Listovi su bili povezani likom, vunom ili zlatnim nitima. Tako su vijencima od lovorova lišća kitili božice, pjevače i sportaše. Ratnici su pobjednički vijenac držali u ruci. Vijence za glavu Grci su davali kao priznanje. To su bili čvrsto vezani, okrugli vijenci od listova ruže, ljiljana, ljubice, mirte, timijana, kadulje i drugih mirisnih biljaka. Takve vijence davali su i gostima. Vijenci za glavu nosili su se i u ljekovite svrhe. Tako se vijenac od šeboja i mažurana nosio radi smanjenja bolova od migrene a vijenac od sunovrata za smirenje živaca. Vijenac od bršljana i ljubica nosio se radi opuštanja. Grci vijence nisu stavljali samo na glavu, nego i na vrata voljenih osoba ili na vrata kuće u kojoj se rodio sin. Vijenci od cvijeća i lišća služili su i za čašćenje mrtvih ili kao simbol besmrtnosti. Polagali su ih pred hramovima ili na grobljima.

Autor: Zdenka

http://alfaiomegaduhovniforum.forums-free.com/