|
50. GODIŠNJICA IZBRISANIH
UJEDINJENI NARODI UPOZORAVAJU DA POLA STOLJEĆA STARI PROBLEM NIJE RIJEŠEN
|
Petnaest milijuna ljudi ne pripada nikome
|
Iz New Yorka je upravo krenula kampanja za spas »otpisanih«, koji uglavnom žive u nerazvijenim područjima. Kao motiv kampanje uzet je izuzetno restriktivan zakon o državljanstvu u Nepalu, koji bi bez putovnice mogao ostaviti stotine tisuća ljudi
Vedrana SIMIČEVIĆ
|
| |
 Kako bi obilježio 50. godišnjicu potpisivanja Konvencije o smanjenju broja osoba bez državljanstva koje se dogodilo 30. kolovoza 1961. godine u New Yorku, U.N. je jučer lansirao kampanju kojom upozorava da trenutno u svijetu više od 15 milijuna ljudi nema svoje države, a prema tome niti neka od osnovnih ljudskih prava. Već u prvom članku spomenute Konvencije stoji da nacija mora osigurati nacionalnost osobi koja je rođena na njenom teritoriju, a koja bi inače bila bez državljanstva. Danas, pola stoljeća kasnije, broj država kojima ne pada na pamet da postanu potpisnice ove Konvencije i dalje se ne smanjuje. Štoviše, primjera kako se u 21. stoljeću zahvaljujućim krutim zakonskim odredbama može dogoditi da se ogromnom broju pojedinaca oduzme pravo na državljanstvo ima sve više, a jedan od potencijalnih takvih slučajeva mogao bi se u bliskoj budućnosti dogoditi u Nepalu – upozorava U.N. Zemlja koja izlazi iz desetljeća dugog građanskog rata u kojem je poginulo više od 13 tisuća ljudi, te je praktički uništeno gospodarstvo cijele države, ovih se dana nalazi pred donošenjem Ustava, prvog nakon što je 2006. godine Nepal postao sekularna država, čime je okončano 238 godina dugo postojanje kraljevine.
Diskriminacija
No djelatnici U.N.-a upozoravaju da će odredbe Ustava po kojima nepalsko državljanstvo mogu dobiti samo djeca čija su oba roditelja Nepalci, diskriminirati stotine tisuća osoba u ovoj siromašnoj zemlji.
– Prema našoj procjeni moguće je da i do dva milijuna djece iz stotina tisuća »miješanih» brakova u Nepalu ostane bez državljanstva. No to se neće zaustaviti samo na tome – djeca tih osoba također će biti bez države. Ove odredbe, ukoliko se donesu, imat će posljedice na mnoge generacije, izjavio je za Reuters jedan od neimenovanih službenika U.N.-a.
Ukoliko ovakav Ustav zaista zaživi, Nepal će postati tek druga država na svijetu, nakon još manjeg susjednog Butana, koja zahtijeva da oba roditelja imaju državljanstvo, da bi dijete također ostvarilo to pravo.
Striktno
Pravila »nasljeđivanja« državljanstva prema predloženom su Ustavu toliko striktna da čak i kad bračni partner koji je strani državljanin, želi preuzeti nepalsko državljanstvo, mora živjeti najmanje 15 godina u Nepalu da bi mogao ostvariti to pravo. Bez službenih dokumenata, djeca iz takvih miješanih brakova kroz život neće imati pravo na putovnicu, obrazovanje, vozačku dozvolu, posjed, glasanje n
|
Nubijci bez putovnice
U Keniji je poznat slučaj Nubijaca koji živi na ovom području preko stotinu godina, no čijim je pripadnicima redovno oduzeto pravo na putovnicu, radne dozvole, otvaranje bankovnog računa pa čak i posjedovanje mobitela ili ulazak u zgrade državnih institucija i sveučilišta. Nubijci su u Keniju došli iz Sudana u 19. stoljeću, kad su regrutirani kao vojnici od strane Britanaca. Zbog desetljeća marginalizacije koja su uslijedila, pripadnici ovog naroda danas su potpuno siromašni, a nubijska djeca isticana su od strane UNHCR-a kao najočitiji primjer kršenja dječjih i ljudskih prava.
Djeca pokrajine Sabah
Deseci tisuća djece iz malezijske pokrajine Sabah na Borneu. Radi se o djeci stanovnika Indonezije i Filipina koji su u Sabah migrirali u potrazi za poslom, neki legalno, a ilegalno. Bez državljanstva koje ne mogu danas ostvariti, mnoga njihova djeca prisiljena su na svojevrsno ropstvo, dok veliki broj njih vrlo rano završi u kriminalu i paklu droge. Mnoga djeca »završe« i deportirana bez oba roditelja.
Problem Roma s područja bivše Jugoslavije
Zanimljivo je da U.N. kao najveći problem ovog tipa u Europi izdvaja slučaj Roma na području bivših država Čehoslovačke i Jugoslavije čiji su raspadi, navodi se u Reutersovoj analizi, uzrokovali teškoće za oko 80 tisuća Roma, koji u novoosnovanim država nisu mogli ostvariti pravo na državljanstvo. Mnogi Romi, navodi se dalje, ostali su bez države tijekom rata na području Bosne i Kosova, a problemu ne pomaže i činjenica da mnogi pripadnici romskih obitelji odluče kako neće prijavljivati rođenje djeteta.
|
a izborima, niti mirovinu.
Prema podacima iz 1995. godine u Nepalu je trenutno 800 tisuća ljudi koji već sad imaju probleme s dobivanje državljanstva, iako stručnjaci U.N.-a smatraju da je ta brojka duplo veća. Većina od njih su žene, koje već desetljećima trpe zbog restriktivnih birokratskih zakona ove patrijarhalne države gdje samo muškarci imaju pravo prenositi državljanstvo na djecu. Najugroženiji postojećim zakonima, te prijedlogom novog ustava su milijuni Nepalaca koji žive u pokrajini Terai, gdje je, s obzirom na blizinu granice s Indijom tijekom stoljeća dolazilo do snažnih društveno-bračno-ekonomskih veza pripadnika nepalskog naroda Madhesi sa pripadnicima stanovnika indijskih pokrajina Bihar i Uttar Pradesh.
Štitimo se
Dio nepalskih političara, pobornika novog Ustava, u posljednje je vrijeme branio ovu odredbu argumentima da Nepal, mala zemlja »ugurana« između azijskih giganta Indije i Kine, mora zaštiti svoje interese od rastuće dominacije svojih velikih susjeda.
– Moramo postrožiti pravila inače se mala zemlja poput naše neće moći othrvati utjecaju moćnih susjednih država. Nitko neće ostati bez državljanstva, jer se djeca iz miješanih brakova mogu prijaviti za državljanstvo nakon 15 godina ili ga pak mogu preuzeti od svog roditelja – stranog državljana, kazao je za Reuters Pradeep Gwayali, zastupnik u parlamentu i član grupe koja je predložila ove odredbe Ustava, naglašavajući da bi se njima »spriječilo Indijce i Kineze da traže Nepalsko državljanstvo«.
Nepal, međutim, nije jedina država koja se panično i na sve načine bori da očuva »čistokrvnost« nacije. I dok je mnogima s naših prostora također na ovaj ili onaj način poznat nevjerojatni koncept po kojem je moguće da neka osoba u jednom trenutku ne pripada niti jednoj državi, pri čemu su najpoznatiji primjer više od 18 tisuća »izbrisanih« na području Slovenije, Reuters je ovih dana objavio niz najdrastičnijih primjera diljem svijeta.
Muke u Mianmaru
U Mianmaru, pripadnici etničke grupe poznate kao Rohingyas sa zapada zemlje godinama trpe uskraćivanja prava. Radi se o manjinskoj grupi muslimanske vjeroispovijesti čiji korijeni potječu s juga Azije. Prije tridesetak godina Mianmar je donio zakon po kojem je pripadnicima ove etničke skupine postalo nemoguće ostvariti potpuno državljanstvo. Danas ih u Mianmaru pod takvim uvjetima živi oko 800 tisuća, a neki od njih su zbog takvog tretmana završili prodani u roblje.
U Kuvajtu je bez prava na državljanstvo, nakon neovisnosti zemlje 1961. godine ostalo gotovo 180 tisuća pripadnika beduinskih plemena, kojima je uskraćeno pravo na obrazovanje, zdravstvenu skrb i rad. Mnogi od njih nisu ni shvaćali da bi tada, početkom šezdesetih, trebali zatražiti državljanstvo. Vlada ih danas tretira kao strane državljane s ilegalnim prebivalištem u Kuvajtu.
Kurdi u Siriji
U.N. navodi i promjer Sirije, gdje su 1962. godine mnogi Kurdi na sjeveroistoku zemlje ostali bez državljanstva. Procjenjuje se da je taj potez države bio dio plana da se »arabizira« taj dio zemlje. Danas u Siriji živi oko 300 tisuća pripadnika Kurda kojima su ograničena prava na obrazovanje, zdravstvenu skrb, zapošljavanje i putovanje. Ove je godine sirijski predsjednik Bashar al-Assad obećao da će dati pravo na državljanstvo svim Kurdima koji ga trenutno ne ostvaraju. Slična obećanja, međutim, još uvijek nije dočekalo 540 tisuća pripadnika etničkih skupina Yao, Hmong i Karen u Tajlandu koji uglavnom prebivaju na planinskim područjima zemlje blizu granice s Myanmarom i Laosom. Država im i dalje odbija izdati dokumente i osigurati druga prava. U Dominikanskoj Republici, pak, država i dalje odbija dati osobne isprave ljudima haićanskog porijekla, čak i kad su im bake ili djedovi rođeni u Dominikanskoj republici.
Preuzeto iz Novog Lista
------------------
lp, boro
|
|
bglavac
irida
edin.kecanovic
