Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1987. godine proglasila je 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama želeći upozoriti globalnu svjetsku javnost na sve rastući problem zlouporabe (opojnih) droga i potrebu aktivnog uključivanja svih aktera, kako na globalnoj svjetskoj razini tako i na nacionalnoj razini, za djelovanje u postizanju zajedničkog cilja – međunarodno društvo slobodno od zlouporabe droga.

Obilježavanje ovog dana provodi se u suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama, medijima, nevladinim organizacija i ostalim relevantnim institucijama uključenim u suzbijanje zlouporabe droga, a ima za cilj upozoriti što veći broj građana na problem raširenosti zlouporabe droga i zajedničkim snagama se suprotstaviti ovom ozbiljnom problemu današnjice.
 

Narkomanija je teška bolest od koje najčešće oboljevaju mladi ljudi između 14. i 25. godine života. To je razdoblje kada se ličnost u skladu sa svojim interesom opredjeljuje za svoj budući poziv. Narkomanija dakle, pogađa čovjeka u najosjetljivijem razdoblju njegovog života. Početak korištenja duhana, alkohola i psihoaktivnih droga obično se događa u tijeku adolescencije, a mladi su, zbog specifičnosti razdoblja odrastanja, relativnog neiskustva te određene mladalačke sklonosti rizicima, najugroženija populacijska skupina za usvajanje i razvoj ovisničkoga ponašanja.

Opće je poznata činjenica da je zloupotreba droga među djecom i mladima posljednjih godina porasla. Zloupotrebljavaju se ilegalne droge - kod nas marihuana, hašiš, LSD, amfetamini, ecstasy, heroin, kokain, ali i legalne alkohol i duhan, pa i tvari iz kućanstva - ljepila, benzin, plin te iz kućnih ljekarni sredstva kao što su sedativi. Nije rijetka i kombinacija svih tih tvari. Mladi počinju uzimati droge vrlo rano, najčešće u srednjoj školi, ponekad već u osnovnoj, a posebno je rizičan prelazak u srednju školu.

Djeca i mladi počinju uzimati droge iz najrazličitijih razloga: iz želje da se osjećaju odraslima, želje za uklapanjem i pripadanjem grupi, želje da se opuste i dobro osjećaju, želje za pobunom i riskiranjem, iz radoznalosti. Mnogi s drogama eksperimentiraju, odnosno uzmu ih samo da bi kušali, neki postaju povremeni ili redovni konzumenti, a kod nekih se razvija ovisnost.

Kada je riječ o tradicionalnim drogama kao što su alkohol i duhan, mnogi mladi ljudi će ih početi uzimati smatrajući da je to ujedno i socijalno prihvatljiv način ponašanja. čak i ako su upućeni u moguće štetne posljedice po zdravlje, smatraju da, budući to čini velik broj odraslih ljudi, posljedice ipak nisu neizbježne.

Istraživanja su pokazala da su mladi skloni istodobnoj upotrebi raznih sredstava ovisnosti i da je učestalost uzimanja u pozitivnom međuodnosu.

Većina mladih ipak samo eksperimentira s različitim sredstvima koja mogu izazvati ovisnost i u tijeku adolescencije prestaje ili se navika ustaljuje kao umjerena. Kod određenog se broja zloporaba razvija do te mjere, da počinje ometati školovanje, obiteljske odnose, društveni život i produktivnost općenito. Tada govorimo o ovisnosti.
Mladi ovisnik ne treba osudu i kažnjavanje nego pomoć, a roditelj mu je prvi treba pružiti!

Najčešće čak dvije do tri godine prođu prije nego što većina roditelja otkrije da njihovo dijete uzima drogu. Uz to su nakon otkrića ovisnosti kod djeteta (a često i mnogo ranije) obiteljski odnosi najčešće toliko poremećeni da onemogućavaju uspješnu komunikaciju. Ne zatvarajte oči, prepoznajte simptome ovisnosti kod svoga djeteta, prevladajte svoju nevjericu, strah i ljutnju, posavjetujte se sa stručnjakom, uspostavite sa svojim djetetom otvorenu i iskrenu međusobnu komunikaciju i povjerenje te zajednički rješavajte problem. Uloga je roditelja svome djetetu pomoći prije nego ovisnost ovlada njegovim životom i trajno obilježi njegovu budućnost. 

 U prevenciju protiv zlouporaba droga moraju biti uključeni svi segmenti društava jer je prodaja i put droge do korisnika vrlo perfidan i lukav i na tom putu ne biraju se sredstva. Nije važno ljudsko biće, važan je novac, profit.

Božica Glavač