Sucima je svejedno
Dom je o svemu redovito obavještavao Centar za socijalnu skrb i upozoravao da je nužno pokrenuti sudski postupak oduzimanja roditeljske skrbi, što je osnovni preduvjet da dijete bude posvojeno, jer je za dijete poguban dugotrajan boravak u domu.
| Apsurd Marija nikad nije vidjela biološke roditelje, a u domu je provela 6 godina |
Marija je imala dvije i pol godine kad je postupak konačno pokrenut, a jedan sud s juga Dalmacije rješavao ga je još tri i pol godine! Dijete, koje svoje biološke roditelje nikada nije vidjelo, provelo je u domu punih šest godina prije nego što je bilo spremno za posvojenje.
- Na ovom sudu ovakve postupke rješava samo jedan sudac. Njemu je svejedno radi li se o papiru ili ditetu - objasnili su domskoj odgajateljici u jednom od telefonskih poziva sudu kojim je pokušavala ubrzati postupak.
Nedugo nakon 6. rođendana Marija je posvojena.
Klasična je to hrvatska priča o posvojenju, sporosti centara za socijalnu skrb i sudova, koji drže u rukama sudbinu tisuće zlostavljane, zanemarene i napuštene djece. Jer, kad bi se sva djeca smještena u domove za djecu bez roditeljske skrbi ili udomiteljske obitelji danas posvojila, još bi oko 1000 zainteresiranih posvojitelja ostalo na listi čekanja.
Nisu ‘papirnato čisti’
Međutim, od 2871 djeteta, koliko ih je, prema podacima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, na kraju 2008. godine živjelo u domu ili udomiteljskoj obitelji, tek njih 244 ili manje od 8,5 posto ima uvjete za posvojenje, a prošle ih je godine posvojeno tek 132!
| Dorica Nikolić: Glavna kočnica za posvajanje je sud jer ima premalo obiteljskih sudaca |
Istovremeno, na listi čekanja centara za socijalnu skrb, kojima parovi zainteresirani za posvojenje djeteta predaju molbe, je 3886 potencijalnih posvojitelja s obavljenom cjelokupnom procedurom i pozitivnim mišljenjem centra, od čega njih 1629 čeka više od tri godine. Drugim riječima, čak 16 parova bez djece kandidira za svako posvojivo dijete.
Problem je u tome što većina djece u domovima nije “papirnato čista”, odnosno njihovim roditeljima nije oduzeta roditeljska skrb. Zakon kaže da ako roditelji najdulje tri mjeseca ne pitaju za svoje dijete, centar za socijalnu skrb treba automatski pokrenuti pred sudom postupak oduzimanja roditeljske skrbi.
No, takvi postupci traju godinama, a neki roditelji koriste zakonsku odredbu i nazovu jednom u tri mjeseca, da ispune formu.
Stvari se ipak mijenjaju
- Nekad se čekalo i godinu dana nekontaktiranja djeteta prije nego što se pokretao postupak - kaže Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb.
Međutim, još ovisi od grada do grada koliko će brzo trajati postupak.
- Mi se još borimo sa stavom stručnjaka u pojedinim centrima da će se biološki roditelj na kraju ipak popraviti, zbog čega puštaju djecu da čame u domovima godinama. No, stvari se mijenjaju - kaže Dorica Nikolić, državna tajnica za socijalu.
Prema njezinu mišljenju, sada je glavna kočnica sud jer ima premalo obiteljskih sudaca.
| Ćurković Kelava: Kod nas u domu u Nazorovoj djeca borave u prosjeku godinu dana |
U idealnom slučaju, od trenutka otkako dom javi centru da roditelj tri mjeseca nije kontaktirao dijete, prođe još četiri do pet mjeseci do konačnog oduzimanja roditeljske skrbi.
Prosjek boravka djeteta u domu na razini države je oko četiri godine, a rekorder je splitski dom u kojem djeca provode sedam godina!
- Kod nas u Nazorovoj, gdje su predškolska djeca, djeca prosječno borave godinu dana i cilj nam je smanjiti duljinu boravka. Ustanova mora biti prijelazni, a ne trajni oblik skrbi - kaže Ćurković Kelava.
Mali interes za stariju djecu
Prema iskustvu stručnjaka iz dječjih domova za djecu do sedam godina, tek njih oko 25 do maksimalno 30 posto održava kontakte s biološkim roditeljima i postoji objektivna mogućnost da se vrate u svoju obitelj.
Još pet do deset posto djece su djeca s težim oštećenjima koja, na žalost, završe u specijaliziranim ustanovama. Ostaje oko 60 posto djece kojima treba posvojenje.
U domovima za djecu stariju od osam godina situacija je bitno drugačija. Prvo, mali je broj zainteresiranih posvojitelja. Drugo, djeca koja dođu u dom u starijoj dobi, primjerice od deset godina, ne žele na posvojenje. Za takvu je djecu idealno rješenje udomiteljska obitelj.
| U dom ulazi dvostruko više djece nego što ih ode Tijekom 2008. godine posvojeno je 132 djece u Hrvatskoj, ali 17 njih posvojili su očusi ili maćehe, tako da je tek 115 djece posvojeno na klasičan način. Dvije trećine posvojene djece mlađe je od pet godina. Godinu dana ranije posvojeno je tek 120 djece, od čega 18 po očuhu ili maćehi. Istovremeno, u dječji dom je tijekom godine smješteno 685 nove djece. Samo ih je za 367 prekinut smještaj, od čega ih je 109 otišlo u neki drugi dom ili udomiteljsku obitelj. |
| Na dijete čekaju dulje od tri godine 1063 djece u dječjim domovima 1808 djece u udomiteljskim obiteljima 244 djece ima uvjete za posvojenje 132 djece posvojeno u 2008. godini 81 posvojeno dijete mlađe od 5 godina 3886 potencijalnih posvojitelja s pozitivnim mišljenjem centra za socijalnu skrb 1629 potencijalnih posvojitelja čeka dulje od 3 godine 297 pozitivnih mišljenja izdano 2008. godine 1 godina bez kontakta bila je rok nakon kojeg se dijete oduzimalo |
| Ispovijest posvojitelja: U domu su tražili da dam novac za dijete ZAGREB - Supružnici I. S. (42) i M. S. (45), obrtnici iz Slavonije, već pet godina pokušavaju posvojiti dijete i odlučno tvrde da je proces posvojenja nemoguć ako nemaš jaku vezu ili pak ne ponudiš dovoljno novca. - Nema jedinstvene liste čekanja i jasnih kriterija - kaže I. S. te dodaje da mu je jednom prilikom izravno rečeno da bi uz određenu naknadu mogao dobiti toliko željeno dijete. - Radilo se o ravnateljici jednog nedržavnog doma, koja je kasnije smijenjena i procesuirana - kaže I. S. Hrvatska još nije napravila jedinstveni registar posvojitelja. Proces počinje obraćanjem lokalnom centru za socijalnu skrb, u kojem stručnjaci prvo naprave opsežnu obradu para. Godišnje se donese oko 300 takvih obrada. Konkretno, tijekom 2008. predano je 339 zahtjeva za obradom, a u 297 slučajeva izdano je pozitivno mišljenje. S tim mišljenjem šalje se lokalnom centru molba za posvojenje. Međutim, budući da centri nisu umreženi, par će doći na red tek ako se na području tog centra pojavi dijete za posvajanje. Zato parovi šalju molbe na sve centre. Supružnici I. S. i M. S. su ih do sada poslali više od 120, a počeli su i sami obilaziti domove. No, bez uspjeha. Uz to, kaže, zaposlenici centra su mahom nezainteresirani i nestručni. - Oni tamo postoje za one s vezama i poznanstvima - tvrdi I. S. Državna tajnica za socijalu Dorica Nikolić pak tvrdi kako to nije točno. - Imali smo tek nekolicinu prijava o nepravilnostima i sve su se pokazale netočnima - kaže Nikolić. (K. Turčin) |
|
Žene bez partnera prošle godine posvojile osmero ostavljene djece (K. T.) 13.07.2009.
|
bglavac
irida
edin.kecanovic
