Josip Broz Tito je u bivsoj Jugoslaviji uspio okupiti veliki dio oportunista na svoju stranu, a uvjereni komunisti i drugi neistomisljenici zavrsili su na Golom otoku i drugim tamnicama tadasnje drzave. Cistka je uslijedila nakon Rezolucije Informbiroa od 1948, kojom je osuđen Titoizam (oportunizam) KP Jugoslavije.
Titovi oportunisti okupljeni u raznim politickim strankama (HDZ, SDP, HNS, HSLS itd.) uspjeli su kod raspada Jugoslavije uspostaviti kontrolu vlasti u Hrvatskoj. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske u zasebnu drzavu uspostavljen je formalno visestranacki politicki sustav. U praksi Vlast od samog pocetka do danasnjeg dana kontrolira krupni kapital (velikim dijelom u drzavnom vlasnistvu) i Katolicka crkva. Nezavisni sindikalni pokreti i nevladine organizacije uglavnom ne postoje. Vecinu nevladinih organizacija cine "prvoboracke" udruge proizisle iz rata koji je vodjen za drzavno osamostaljenje.
Pravna drzava i institucije vlasti ne funkcioniraju. Pravosudje je vecim dijelom privatizirano i nalazi se pod kontrolom nekoliko mocnih odvjetnika. Takozvana Hrvatska odvjetnicka komora dobila je zakonodavne ovlasti za odredjivanje odvjetnickih tarifa. Tako su mocni odvjetnici za imovinsko pravne sporove ozakonili tarife koje su i do 10 puta vece od europskog prosjeka. To je imalo za posljedicu da nema kvalitetnih kadrova u sudstvu i drzavnom odvjetnistvu, jer su mogucnosti zarada u odvjetnistvu na stotine puta vece od zarada sudaca i drzavnih odvjetnika. Daljnja posljedica je potpuno raslojavanje sudstva i dugotrajnost sudskih postupaka ( 10 - 20 godina), sto prema priznatim normama predstavlja masovno krsenje ljudskih prava. Hrvatska je sa sigurnosti drzava sa najvecim brojem krsenja ljudskih prava zbog dugotrajnosti sudskih postupaka u Europi, a mozda i u cijelom svijetu.
Na ovim prostorima nazalost gradjani nemaju civilizacijske navike da se organiziraju i bore za svoje interese. Ako ovako i dalje ostane, ugrozena je sudbina velikog dijela gradjana kao i opstojnost drzave.
JURIS PROTECTA
Udruga za unapredjenje pravosudja u RH
Zlatko Zeljko, predsjednik
(dobiveno mailom)