Dr. Ger T. RIJKERS

Odjel kirurgije i pedijatrije Sveučilišnog medicinskog centra, Utrecht & Laboratorij za medicinsku mikrobiologiju i imunologiju, Nieuvegein - NL:

Specijalno razvijeni probiotici za prevenciju atopija i astme kod djece

 

 

Šanse uspješnih probiotika

 

Probiotici mogu regulirati krivo nastanjivanje kripta. Uz to potiču stvaranje enterolaktona čime crijevnu sluznicu štite od upalnih procesa, alergija i intolarencija. Crijeva su najvažniji imunološki organ!

 Čovjek je okružen svijetom mikroorganizama: virusi, bakterije, kvasci i paraziti. Na temelju njihovih sposobnosti da uzrokuju bolesti, mikroorganizme možemo kategorizirati na pozitivne, (fakultativno) patogene ili uništavajuće. Tako zvana simbiotska mikroflora je nezaobilazna za probavu i zaštitu od bolesti. Probiotičke bakterije mogu se danas uzgajati i upotrebljavati za poboljšanje tih funkcija.

 

Želučano - crijevni trakt ima najveću površinu u našem tijelu, koja je u direktnom kontaktu s (mikrobiološkim) okolinom (približno oko 400m²) u usporedbi s 4m² kože. Prvu liniju obrane protiv patogena čini mehanička barijera građena od epitelnih stanica. Ta mehanička barijera slabija je od bilo koje kože; kao posljedica, u organizam domodara može ući mnoštvo mikroorganizama. Pored te fizikalne barijere postoje i one biokemijske i biološke obrambene linije.

 

U bolnici u Utrechtu od mene je zatražen racionalan početak za našu aktualnu studiju tijekom koje smo razvili specifične probiotičke mješavine za razne bolesti. Za to je potreban točan uvid u patogenezu ili pretpostavljenu patogenezu bolesti. Za sprečavanje želučano - crijevnih infekcija jako su važne antimikrobne sposobnosti probiotičkih bakterija, dok su kod bolesti uzrokovanih dereguliranim imunološkim sustavom važne imunomodulirajuće sposobnosti.

Naš cilj je bio naći probiotik za prevenciju astme i alergija kod djece. Tijekom djetinjstva alergijske slike se kronološki odvijaju kako slijedi: djeca ispod 3 godine najčešće pate od alergija na namirnice i ekcema, nakon toga slijedi astma u srednjem djetinjstva, a u pubertetu se najčešće manifestira alergični rhinitis (alergija na pelud).

 

Atopijska oboljenja čine velik dio oboljenja u djetinjstvu. Kod školske djece se učestalost procjenjuje na 20- 30%.

 

Astma je isto tako kao atopija  bolest na koju utječu geni i okolina. U zemljama sa zapadnim načinom života su se atopijske bolesti snažno proširile u zadnjem desetljeću. To povećanje atopijskih oboljenja može se povezati sa smanjenim djelovanjem mikrobnih antigena, za koje se smatra da su nužni za „normalan“ razvoj urođenog i adaptivnog imunološkog sustava (hipoteza higijene).

 

Imunološki sustav reguliraju i manipuliraju male peptidne molekule citokina. Postoje dvije glavne kategorije citokina s raznim funkcijama koje proizvode dijelovi T - pomagača (TH) limfocita: TH1 - stanice uglavnom stvaraju IL-2 i IFN-Y te su uključene u međustanične infekcije. TH2 stanice uglavnom proizvode IL-4, IL-5, IL-3 i druge posrednike u međustaničnim infekcijama, kod helminthiasis (glista) i atopijskih oboljenja. Imunološki gledano astma je uglavnom označena odgovorom TH2- citokina. Unutar tih TH1/TH2 - koncepta važne su dvije vodeće rečenice: TH1 - i TH2 - stanice podupiru svoje množenje i autokrinu stimulaciju i blokiraju međusobno množenje i diferenciranje drugih (recipročna blokada). Intrauterina okolina je tijekom trudnoće uvijek zasićena TH2 zbog zaštite fetusa od smrti pri porodu.  Razvoj alergijske senzibilizacije  stoga nije povezan s TH2- pomakom, već s nesposobnošću da pravilno odgovori na iritacije iz okoline, koje izazivaju nužnu izmjenu TH1 / TH2 - ravnoteže. Može se pretpostaviti da se senzibilizacija odvija zbog nedostatnog stvaranja T-reg stanica. Stoga akvizicija povišenog broja T-reg stanica i IL- 10 može biti esencijalna za profilaksu nastanka alergijskih bolesti kod ugrožene novorođenčadi. Željeni imunomodulacijski efekt probiotika za sprečavanje astme i alergija bio je redukcija TH2- citokina i množenje regulirajućeg IL- 10.

 

Pitanje: Kako s ovim uvidom u (imunološku-) patopsihologiju astme i alergija izabrati optimalnu kombinaciju probiotičkih sojeva, vrsta i podvrsta? Sa stajališta osiguravanja kvalitete najnužnije karakteristike su trajnost, antibiotička otpornost i preživljavanje GI- trakta.

 

Rezultat: Stanični i molekularni mehanizam kojim se koriste probiotici kako bi modulirali imunološku reakciju do današnjeg dana su većim dijelom nepoznati. Moguće je da je važna izmjena bakterijskih veza (npr. CpG DNA) s TLR ili lektinom C- tipa (DC- oznaka), no u svezi s tim se još mnogo toga mora istražiti.

 

Bazirajući se na provjerene činjenice izabrali smo mješavinu oligo vrsta od 3 probiotička soja (B. bifidum, B. infantis i Lc. Lactis) za prevenciju alergija i astme kod visoko rizičnih beba (PANDA-studija: Probiotics and Allergy). 

 

Dosadašnje studije su pokazale da do senzibilizacije može doći već u majčinoj utrobi. Unutar prvih 12 mjeseci postoji prilika za uspješno moduliranje imunološkog sustava novorođenčadi. Ali da bi se uistinu modelirao imunološki sustav utjecajem na nastanjivanje crijevne flore presudan je prvi tjedan života.

 

U skladu s tim smo davali majkama zadnjih 8 tjedana trudnoće i djetetu cijelu prvu godinu života izabranu probiotičku mješavinu. U PANDA- studiju uključeno je 160 beba čiji je razvoj kliničkih ekcema, alergija i astme, te modeliranje imunološkog sustava i razvoj crijevne flore promatrano u vremenskom razdoblju od 5 godina.

 

Cilj studije je pokazati da se pojavljivanje astme, neurodermitisa i alergija može reducirati probiotičkim bakterijama. Nakon 1 godine provedbe studije vidljivi su veliki pomaci u eksperimentalnoj grupi. 10% djece koja su uzimala probiotike pokazivala su atopijska ili astmatična oboljenja u prvoj godini života za razliku od 50% djece u placebo grupi. Sa završnim rezultatom studija završava 2008. U studiji korišten trosojni probiotik bit će dostupan od ožujka 2008. u Austriji pod imenom Omni-Biotic^® Panda (dostupnost u Hrvatskoj oko kraja 2008.).

 

 

 

 

 

Revolucija u razvoju medicinskih probiotika

Timovi znanstvenika u raznim europskim, američkim i azijskim zemljama rade danas na koncipiranju novih probiotičkih lijekova i dodataka prehrani, koje će u nadolazećim godinama revolucionirati mnoga područja medicine.

Uskoro će početi korištenje medicinskih probiotika tijekom trudnoće kako bi se spriječio nastanak alergija i atopijskih oboljenja.

Isto tako se uskoro završavaju znanstveni radovi na probiotičkom preparatu koji bi spriječio dječju inkontinenciju stolice, te će se prezentirati medicinsko stručnoj publici tijekom 2008.

 

Posebno su interesantni radovi u području osnovnih istraživanja koji bi mogli biti od iznimnog značaja kod tipičnih civilizacijskih oboljenja kao što su adipozitas i depresija inducirana stresom. U međuvremenu znamo da se neki probiotički sojevi pojavljuju samo kod debelih ljudi, a drugi kod mršavih. Na modelu štakora već je uspješno pokazan transfer bakterijske flore – bez promjene u ishrani debeli štakori mršave -  i obrnuto!