Temelji i praksa probiotičke terapije 2007

Univ.Prof. Dr. Günter J. KREJS

Klinički odjel  za gastroenterologiju i hepatologiju Sveučilišne klinike za internu medicinu, Medicinski fakultet, Graz, Austrija:

Koliko malo znamo o svojim crijevnim mikrobiotima!

Poticaji i mogućnosti za nove terapije

 

Probiotici nemaju praktički nikakvih nuspojava

 

Sveukupan broj stanica u našem tijelu čini samo jednu desetinu broja bakterija u našim crijevima. Probiotici su „živuće bakterije“ koje pri unosu u organizam imaju blagotvoran zdravstveni učinak. Već je Ilja Iljič Mečnikov (1845.- 1916.), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1908. ukazao na korist tih bakterija: „Unos bezopasnih laktobacila može spriječiti rast proteolitičkih bakterija.“

 

Najnovija kvantitativna istraživanja pokazuju da sljedeća područja primjene probiotika mogu biti klinički korisna:

 

   1.   Unos probiotika može potaknuti stimuliranje NK - stanica ( CD 16 ) jer se broj istih poveća  za

     20 % (važno za obranu od infekcija i

     uništavanje stanica raka)

   2.   Za 4 tjedna probiotici poboljšavaju kapacitet fagocitoze neutrofilnih granulocita kod pacijenata s alkoholnom cirozom jetre

   3.   Probiotici uzrokuju pojačanu eliminaciju NH₃ (amonijak) iz kolona, što smanjuje alkoholnu encefalopatiju!

  4.   Probiotici dovode do povećanog stvaranja kratkolančanih masnih kiselina u kolonu, posebice butirata koji koči razvoj stanica raka i poboljšava apoptozu.

    5.    Probiotici apsorbiraju žučne kiseline iz kolona i uklanjaju ih, važno, jer su sekundarne žučne kiseline štetne za sluznicu.

   6.   Probiotici smanjuju vrijeme crijevnog tranzita (važno za terapiju kod konstipacije!, te se tako smanjuje kontakt s karcinogenima)

    7.    Oštećena barijera je prvi korak u patogenezi kronično-upalnih crijevnih bolesti.

Probiotici poboljšavaju barijerne funkcije  crijeva, te zbližavaju veze među stanicama (tight junctions).

    8.  Probiotici smanjuju upalu crijevne sluznice kod knockout - miševa utjecajem IL- 6 signalne kaskade (down regulacija)

    9.  Probiotici smanjenju incidenciju recidiva nakon operacije raka mjehura

    10.  Probiotici pozitivno utječu na bio - markere, koji su važni kod nastajanja adenomatoznih polipa kolona i kolon - rektalnog karcinoma (SYNCON studija)

    11.  U liječenju GOJAZNOSTI utjecajem na

      izmjenu tvari, crijevne bakterije mogu pozitivno

      djelovati

    12.   Probiotici dovode do stimulacije sekrecije imunoglobulina (IgA)

 

Probiotici pokazuju sve veću korist u medicini, a idealnim ih čini i to što nemaju praktički nikakvih nuspojava. Znanosti su, o probiotičkoj medicini, potrebne prospektivne, randomizirane kliničke studije kako bi se bolje razjasnili mehanizmi za ovo korištenje.

 

Korištenje probiotičkih sojeva kod raznih indikacija dokazuje djelotvornost. Od 1990. god. dostupne su studije koje dozvoljavaju izjave bazirane na EBM-u, a od 2000. dokazuju se i u većim studijama.

 

Stoga je opravdana nada da će probiotička terapija uskoro ući i u etabliranu medicinu .

 

DDr. Claus MUSS

Sveučilište Krems/A, Ord. za prevencijsku medicinu, Augsburg/D: Diferencijalna dijagnoza iritabilnog kolona i mogućnosti korištenja probiotika

 

Crijevna flora i imunološki sustav

 

Između stanica crijevne sluznice, imunološkog sustava i crijevne flore postoji osjetljiva, interkomunikativna ravnoteža. 2/3 svih limfocita nalaze se u crijevima, koji su smješteni u crijevnim kriptama. Probiotički sojevi crijevne flore preuzimaju mnoštvo važnih zadataka kako bi održali čovjekovo zdravlje:

 

a)    stimuliraju stvaranje defenzina – „crijevnih antibiotika“

b)    inhibiraju ekspresiju gena koji su nužni za upalnu reakciju

c)    stvaraju butirat, kratkolančanu masnu kiselinu koja stimulira rast normalnih mukoznih epitelnih stanica, a istodobno sprečava razvoj stanica karcinoma

 

Uloga upalnih procesa

 

Kada se fakultativno patogene bakterije vežu za stanice mukoze, započinje upalni proces. Ta upala za posljedicu ima povećanu propusnost crijevne sluznice. Patogene bakterije, ali i njihovi antigeni iz crijevnog lumena tako mogu doći u krv i izazvati bolesti.

 

Akutne upale: Probiotici kod pouchitisa značajno inhibiraju upalu. Izvrsno se mogu koristiti i kod parodontitisa te afti u usnoj šupljini.

 

Kronične upalne bolesti crijeva (CED): Nova istraživanja dokazuju važnost probiotika u profilaksi akutne navale bolesti kod ulceroznog kolitisa; neki probiotički sojevi pokazuju remisijsko djelovanje kod ulceroznog kolitisa koje se može usporediti s djelovanjem konvencionalne protuupalne terapije školske medicine.

 

Dijareja: Laktobacili su iznimno podobni za tretiranje dijareje kod djece i za prevenciju dijareje izazvane antibioticima (AAD); profilaksa dijareje uzrokovane putovanjem: 14 dana prije putovanja početi koristiti višesojne probiotike!

 

Irititabilni kolon (IBS): Mnogi slučajevi IBSa ukazuju na upalu izazvanu intolerancijom na hranu. Probiotici su posebno podobni za trajnu terapiju ovog stanja. U vlastitoj ordinaciji u Augsburgu provedena je studija s probiotikom Omni-BIOTIC^® 6 (na tržištu HR pod nazivom Vitality Probiotic Premium), kojim se 80% pacijenata unutar 3 mjeseca u potpunosti riješilo ovog stanja.

 

Teško bolesni pacijenti: Laktobacili i bifidobakterije nemaju kontraindikacija, samo sojevi Saccharomyces su problematični

 

Alergije i neurodermitis: moguće je značajno poboljšanje ovih stanja ukoliko se koriste probiotici s raznim bakterijskim sojevima kroz par mjeseci. Posebno je važno kod male djece već od prvog dana nakon rođenja uvoditi visokokvalitetni probiotik u prehranu (npr. Vitality Probiotic Premium). Probiotik bi se trebao koristiti najmanje 6 - 12 mjeseci.

 

Praktični aspekti

 

Dnevno se treba unijeti 1 do 10 milijardi probiotičkih bakterija kako bi se utjecalo na crijevnu floru, jednokratan ili količinski manji unos je beznačajan. Tek dugoročan unos mijenja crijevnu floru trajno. Idealno za trajnu, pozitivnu promjenu imunološkog sustava i probave je stoga redovit unos visokodoziranih probiotičkih dodataka prehrani (npr. Vitality Probiotic Premium).

 

Probiotički jogurti sadrže bakterije koje nisu ljudskog podrijetla i ne mogu dugoročno održavati njihovu aktivnost.

 

Dodatno, samo mala količina bakterija preživi prolaz kroz želudac. Za zdravog čovjeka su oni korisni, no ne i dostatni kao potpora terapiji. Kod odabira probiotičkog proizvoda treba obratiti pažnju na navedene bakterije i da li se one nalaze u dovoljno visokoj koncentraciji koja bi morala iznositi 1 milijarda/1g (10⁹). Zdrava crijevna flora onemogućava nastanjivanje patogenih bakterija.