Vegetarijanstvo je popularnije nego ikad, ali to ne znači i da je prevladavajući način života... još ne. Poput drugih pojava koje su probudile veliku pažnju javnosti, a široj publici nisu potpuno poznate, i vegetarijanstvo je okruženo različitim mitovima. Upravo kad čovjek pomisli kako je uspio uvjeriti neke bližnje da je vegetarijanstvo zdrav i razuman način prehrane, netko će vam u brk reći kako ćete oboljeti ako ne jedete meso.
Ovaj i slični mitovi mogu čovjeka zabaviti ili ga oneraspoložiti. Najbolje je imati spreman odgovor i baratati znanstveno dokazanim činjenicama. Objavljujemo zato popis zabluda o vegetarijanstvu i odgovore što razotkrivaju pravu bit stvari.

 U raspravi će često netko reći da vegetarijanci u svojoj hrani ne dobivaju dovoljno bjelančevina

Istina je obrnuta - vegetarijanci dobivaju bjelančevine iz istih izvora odakle i drugi ljudi: žitarice, povrće mahunarke... Ali odbacivanjem mesa, vegetarijanci izbjegavaju nagomilavanje bjelančevina životinjskog porijekla. Te namirnice, osim toga, sadržavaju masti, kolesterol, pesticide i antibiotike, što otežava rad probavnih organa, a osobito jetre i bubrega. Umjesto prijašnjih 15-20 posto kalorija u obliku bjelančevina i 40-50 posto u obliku masti, suvremeni nutricionisti savjetuju da u svakidašnjoj prehrani bude 10-15 posto bjelančevina, a samo 5-10 posto masti.

Drugi česti prigovor vegetarijancima glasi: biljne bjelančevine lošije su od životinjskih

Ta zastarjela tvrdnja temelji se na pogrešnoj pretpostavci po kojoj bi ljudske bjelančevine trebale imati isti sastav od osam osnovnih aminokiselina kao i životinjsko meso. Danas je poznato da se otprilike 80 posto bjelančevina koje čovjek uzima potroši u organizmu na gradnju 14 aminokiselina koje nisu osnovne, te se troše za proizvodnju energije ili pohranjuju u obliku masnoće. Naše tijelo ima sposobnost da samo izdoji sve bitne aminokiseline iz biljnih bjelančevina koje su mu potrebne.

 Kažu da vegetarijanci nemaju uravnoteženu prehranu

Većina se vegetarijanaca hrani standardno, koristeći četiri skupine hrane: žitarice i mahunarke, lisnato povrće, voće, jaja i mliječne proizvode. Meso ugrožava ravnotežu u tijelu tako što njegovim unošenjem stvara višak masti, kolesterola, pesticida, hormona i antibiotika. Meso, također, sprečava normalnu apsorpciju bitnih hranjivih sastojaka, jer vezuje kalcij iz kostiju i preopterećuje probavni sustav.

Meso je koncentrirani hranjivi paket

Da, meso je koncentrirani izvor željeza i bjelančevina, ali istodobno i koncentrirani izvor masti, kolesterola, pesticida, hormona i ostataka antibiotika. Sjemenke soje i mnoga jela što se dobivaju od soje također su koncentrirani izvor bjelančevina, a lisnato povrće (špinat, blitva) obilan izvor željeza

I povrće i voće također su zagađeni pesticidima

Na nesreću, tako je. Ali dobro je što vegetarijanci mogu trljanjem i pranjem četkom otkloniti barem dio otrovnih supstancija s površine voća i povrća. A mesojedi meso ne mogu oprati od otrovnih sastojaka nikakvim pranjem. Životinje koje jedu zatrovanu stočnu hranu talože pesticide i koncentriraju ih u svojim masnim naslagama u omjeru 20:1. Vegetarijanci koji piju kravlje mlijeko također povećavaju količinu pesticida u organizmu, ali manje nego mesojedi

Gradnja ljudskog tijela predviđena je za mesožderstvo

Istina je dijametralno suprotna. malena usta, oblik zubi, pH faktor u slini, veliki želudac, dužina crijeva kod ljudi obznanjuje nedvojbeno kako je posrijedi ustrojstvo predviđeno više za biljožderstvo nego za mesni način prehrane. Struktura našeg tijela sličnija je strukturi tijela velikih čovjekolikih majmuna koji su vegetarijanci, nego strukturi lavova koji se, dobro znamo, isključivo hrane mesom.

Vegetarijanstvo za odrasle - dobro, ali nije za djecu

Djeca trebaju obilate količine bjelančevina, kalcija i drugih hranjivih sastojaka za svoj rast. Trebaju ugljikohidrate za energiju i vitamine da bi to sve skupa regulirali. Meso je bogato bjelančevinama i željezom, ali isto tako sadrži zasićene masti i kolesterol. Meso, također, oduzima kalcij iz kostiju. Djeca mogu dobiti sve potrebne sastojke za svoj rast iz balansirane vegetarijanske prehrane koja sadrži širok spektar žitarica i zrnja, mahunarki, povrća i voća.

Vegetarijanska je kuhinja suviše složena i odnosi mnogo vremena

Svaka promjena načina života donosi razdoblje u kojemu treba više raditi i uložiti više truda, ali pozitivan je ishod vrijedan ulaganja. Uzmimo, na primjer, vježbanje. Prijelaz na vegetarijanstvo možda je težak, ali kad se priučite, onda čovjek vidi kako je sve jednostavno. Osim toga, za pripremanje većine vegetarijanskih jela i obroka nije potrebno toliko kuhanja i pranja posuđa.

 Vegetarijanska je prehrana jednolična

Tko god zna nešto o jelima reći će da to nije istina. Vegetarijanska prehrana nije samo povrće s pare i smeđa riža. Postoje tisuće ukusnih vegetarijanskih jela. Od orijentalnih kao što su suši, tofu, šiškab ili kus-kus do pašteta i namaza, složenaca i variva, vegetarijanskih sendviča, hamburgera, palačinki, salata... popis je neiscrpan. Stotine je različitih sjemenki i zrnja, povrća i voća.

Vegetarijanstvo je samo prolazna moda

Moda je prolazna, a vegetarijanstvo - zasnovano na zdravstvenim ili etičkim povodima - ovdje je već tisuće godina. Još u doba velikih filozofa, Pitagore (VI. st. pr. Kr.) i Platona (427-347. pr. Kr.) koji su bili vegetarijanci i veliki zagovornici vegetarijanske prehrane, vegetarijanstvo je bilo staro tisuće godina, ono nije uopće bilo nova zamisao.

Ništa na svijetu ne može nadoknaditi okus mesa

Mnogobrojni su proizvodi od soje s okusom i sastavom nalik na meso. Ako je posrijedi samo okus, onda je danas, bez sumnje, mnogo lakše postati vegetarijanac nego prije.