Zaljubila sam se u prijateljičinog muža

– Kad sam prije 4 godine iznenada izgubila muža, preko noći mi se srušio svijet
– započela je svoju ispovijest gospođa Dunja, udovica s dvoje djece.
– Jednostavno nisam mogla zamisliti život bez njega. Mada tu više nije bilo neke zaljubljenosti ili strasti, voljela sam ga, navikla se buditi uz njega, ni ne pomišljajući da će doći dan kad više neće biti pored mene. No on je došao, naglo i prerano, pokazavši mi koliko sudbina može biti nepredvidiva. Odjednom sam ostala sama, uplašena, tužna i prazna, ne znajući kako utješiti sebe, a kamoli
djecu. U tim teškim danima veliku podršku pružali su mi susjedi s kojima smo se pokojni suprug i ja često družili. Živjeli su do nas, djeca su nam se zajedno igrala, a ona mi je bila svakodnevno društvo za kavu. Nakon tragedije koja me zadesila bili su jako brižni, provodili sate i sate pričajući sa mnom i trudeći se olakšati mi samoću. On me često znao posjetiti sam i tijekom naših razgovora
jako smo se zbližili, pa mi je nakon nekoliko mjeseci postalo jasno da sam ludo zaljubljena. Znala sam da ne smijem osjećati tako nešto prema suprugu žene koja mi nije bila samo susjeda nego i prijateljica, ali jednostavno nisam imala snage sasjeći sve u korijenu. Ni Ivan nije bio hladan prema meni i kad smo jednog dana imali intimni odnos, vatru koja je buknula više ništa nije moglo
obzudati. Uslijedile su dvije burne godine u kojima smo se rastajali i mirili nebrojeno puta. Bila sam svjesna da ne bih smjela biti s njim, ali nisam dugo uspijevala izdržati ni bez njega. Cijela ta igra potpuno me iscrpila, nisam više željela biti samo ljubavnica. Kontaktirala sam Danijelu. Bilo me sram otkriti da priželjkujem tuđeg muža, pa sam do odgovora hoće li nešto biti od nas dvoje odlučila doći obilaznim putem. Rekla sam da održavam vezu s muškarcem koji
nije dobar za mene i upitala hoću li ga se uspjeti osloboditi. No Danijela me pročitala kao otvorenu knjigu.
– Ne znam zbog čega to pitate, kad vam nije ni na kraj pameti da ga pustite. Problem nije u tome što ga se ne možete riješiti, jer to uopće ne želite, već vas zanima hoće li on izaći iz braka u kojem se nalazi. Svjesni ste da nije u redu to što činite, budući da je njegova supruga netko s kim ste bliski, no sanjate o tome da ga imate samo za sebe. Vidim da ste u njemu pronašli utjehu nakon gubitka voljene osobe, s kojom imate i djecu – kazala je uvjerivši me da se njoj uistinu
ništa ne može sakriti. Progutala sam knedlu i slušala što slijedi.
– Nema potrebe da vam sad držim predavanje o tome kako vaše namjere nisu u redu prema dotičnoj gospođi i da biste sreću radije mogli potražiti drugdje, a ne razarati tuđu obitelj. Zacrtali ste si da želite samo tog čovjeka i ništa neće moći promijeniti vašu odluku. Sigurno će vas obradovati kad čujete da će ostaviti suprugu, što će se dogoditi u manje od pola godine, no moram vas upozoriti da će to biti pirova pobjeda. Sredina u kojoj živite osudit će taj čin, a zbog toga će najviše patiti vaša djeca. Dok se vi, sretni što ste napokon s onim kojeg volite, nećete obazirati na govorkanja i prijeke poglede, oni će se zbog vaših postupaka naći na meti svojih vršnjaka. Nemojte to shvaćati olako, nemojte da vam djeca pate, jer ćete jednog dana shvatiti koliko ste pogriješili i zagorčali im život.
Uzmite muškarca kojeg želite, ali budite toliko mudri da odselite iz mjesta u kojem sad živite, preselite nekamo gdje će vaša djeca biti pošteđena uvreda. Ne morate otići daleko, već samo u sredinu koja neće imati pojma o vašoj prošlosti.
Svjesna sam da ćete se zbog tjeranja inata vjerojatno oglušiti na ovaj savjet, no ako ste vi u stanju izdržati osudu okoline, ne znači da će to moći i vaša djeca.
Dobro razmislite – kazala mi je tada, prije više od pola godine, očito znajući kako ću postupiti. Ivan je uistinu ostavio ženu, a ona od tada, iz potpuno razumljivih razloga, sa mnom nije progovorila ni riječ, njihova djeca više se ne druže s mojom, a susjedstvo je dobilo i više nego dovoljno materijala za trač.
Sad kad je napokon bio samo moj, osjećaji koje sam prema njemu gajila bili su mi dovoljno opravdanje za sve što sam učinila i ohrabrili me da prihvatim posljedice svojih djela. Nije mi bilo svejedno što sam izgubila i povrijedila prijateljicu, to me jako bolilo, no spoznaja da smo jedno drugom suđeni davala mi je snage da sve izdržim. Njihov brak ionako nije bio savršen, inače ne bi tražio ljubav izvan njega. Ipak, primijetila sam da djeca popuštaju u školi i
povlače se u sebe. Sjetila sam se Danijelinih riječi i napokon shvatila koliko je neprirodno da živimo tik uz Ivanov nekadašnji dom. Razgovarala sam s djecom i ona su mi predbacila što ih zbog mene vršnjaci vrijeđaju, a susjedi gledaju ispod oka. Primijetila sam i da počinju pokazivati netrpeljivost prema Ivanu, kojeg su dotad jako simpatizirali. U glavi mi je zazvonio alarm. Eto, nedavno smo preselili na drugi kraj grada gdje nas nitko ne poznaje. Djeca su zadovoljna novim kvartom i društvom, a mi sve bolje funkcioniramo kao obitelj. U međuvremenu su mi priznali da su već umalo pobjegli od kuće jer nisu mogli podnijeti komentare u nekadašnjoj školi. Tek sad shvaćam koliko sam bila kratkovidna i sebična, postalo mi je jasno kakve je posljedice mogla imati moja tvrdoglavost. Da mi Danijela nije otvorila oči, učinila bih veliku nepravdu prema vlastitoj djeci.

Dunja, 43, Zagreb

(K. Živković)

www.danijela-tarot.hr