MISAO — ili čin razmišljanja — jedna je od najvećih sila kojima raspolažemo, a, kao i kod većine sličnih moći, moguće ju je koristiti
i pozitivno i negativno, po želji. Mnogi ljudi nikada nisu naučili služiti se tom moći, ovladati snagom uma. A u današnjem svijetu jednako je važno naučiti ispravno razmišljati kao i ispravno govoriti i ispravno djelovati. Ernest Holmes, utemeljitelj Znanosti o umu, objašnjava svoje stavove o razlozima: »Život je zrcalo čovjeku koji razmišlja odražava ono što mu svojim mislima pripisuje«. Zahvaljujući suvremenoj tehnici u stanju smo vidjeti mozak, ali ipak ne vidimo kako on radi. Vidimo samo posljedice moždane aktivnosti. Um, koji je nevidljiv, upravlja misaonim procesom.
Mozgu govori kako razvrstavati iskustva i činjenice, kako oblikovati nove zamisli, pridavati formu novim pojmovima. Neizravno djelovanje misli nije teško shvatiti, jer je očito da čovjek razmišlja prije nego što bilo što učini. Misao je motivator svakog djelovanja, jednako kao što električna struja služi kao sila rnotiviranja osvjetljavanja doma. Bez obzira na to prevodimo li misli u stvarno djelovanje ili ne, sama je misao već proizvela određeni učinak.

Je li vam se kada u glavi pojavila originalna zamisao, pa ste se upitali odakle se pojavila? Kao da vam je um u mozak posijao zametak ideje. Na temelju ranijih iskustava i stečenog znanja, vaš ju je mozak razvio tako da je vi možete izraziti na suvisao i uvjerljiv način. Moguće je da se ideja i poboljšavala dok ste
je iskušavali ili izražavali u raznoraznim okolnostima.

Čovjeku koji je njime ovladao, um je najbolji prijatelj.
Drugima je, pak, najveći neprijatelj.

— Bhagavadgita
Čovjeka na koncu čini ono čime se bavi njegov um.

— Upanišadi
Svi smo mi ono što mislimo. Sve što jesmo uzdiže se s našim mislima. Svojim mislima
stvaramo svijet.

— Buddha
Slično tome, um može mozgu odrediti što treba misliti.
Može nam biti vrlo privlačno razmišljati o tome da nemamo nikakav nadzor nad onim što nam ulazi u glavu, no stvarnost je zapravo
drukčija. Ako nam se u glavi pojavi pomisao koja nije u našem interesu, možemo, vrlo budno i umješno, početi razmišljati o nečem drugome, i tako istisnuti nepoželjne misli.

Zvuči vam teško? Pokušajte s ovakvim eksperimentom.
Ako vam netko kaže: »Nemoj razmišljati o bananama« što će se dogoditi? Kod većine ljudi u glavi će se pojaviti slika banana, i to
usred svijesti! Znači da i nema osobite koristi od toga kad sami sebi govorite da trebate prestati o nečemu razmišljati, zar ne?
Nepoželjnu pomisao zamijenite poželjnom. Ako ne želite razmišljati o bananama, koncentrirajte se na nešto drugo — na primjer na jabuke, naranče ili kokose! Čim u prednji plan svijesti dovedete neku drugu sliku, slika banana nestaje. Kako? Jer se um istodobno ne može koncentrirati na veći broj različitih slika.

To se naziva »tehnikom istiskivanja«. Ispunite li cijeli um pozitivnim i produktivnim mislima, u njemu neće ostati mjesta za negativne misli. U biti oslobađate ili »istiskujete« nepoželjne misli i nastali vakuum ispunjavate poželjnim mislima. Odgovornost za aktiviranje zakona djelovanja uma leži na svakome od nas. Sami oblikujemo svoj osobni svijet. Stvaranje života koji želimo uvelike ovisi u upravljanju umom. Kao što se kaže: »Promijeni način razmišljanja; promijeni život«.

Nije dovoljno imati dobar um. Najvažnije je dobro ga koristiti.

— Rene Descartes
Kada mijenjamo način razmišljanja, važno je nastaviti s povoljnim i korisnim misaonim procesima. Postići ćete vrlo malo ako se nakon nekoliko dana truda vratite starom načinu razmišljanja i nekadašnjim navikama.

Moguće je da kod promjene sadašnjeg načina razmišljanja prvo treba zastati i postaviti nekoliko relevantnih pitanja. Kako želim da se moj život razlikuje od sadašnjeg trenutka? Priželjkujem li veću energiju? Kada se osjećam usredotočenim/usredotočenom?
O čemu razmišljam u takvim trenucima? Želim li u svojem svijetu ostvariti promjenu? Kako to postići? Kako mogu bitno služiti? Što želim postići?

Kada se pojave odgovori na ta pitanja, u sljedećem koraku čovjek treba postati stalnim pastirom vlastitih misli. Čuvajte sve zbog čega patimo poteklo je iz samih temelja čovjekovih
misli.

— Teilhard de Chardin
Ulaz u svoj um kako biste zajamčili da razmišljate samo o onome, i izgovarate smo ono, što je u skladu s vašim ciljevima i željama.

Tako se često događa da mislimo kako moramo postati »stručniji« u nečemu prije nego što budemo u stanju ostvariti željeni cilj. Zbog takvog načina razmišljanja čitamo raznorazne knjige, pohađamo raznorazne seminare isudjelujemo u svim mogućim  radionicama, tražimo »stručne« savjete itd. I ima li kakve
koristi od takvih novih mogućnosti? Apsolutno! Svako prošireno
znanje djeluje na našu ukupnu svijest.

Može li metoda kojom se služi »početnik« neki put biti djelotvornija od načina na koji djeluje »stručnjak«? Promislite malo.
Jedan od najboljih primjera »početničkog« uma jest maleno dijete koje uči hodati. Djeca ne čitaju knjige o hodu i ne pohađaju seminare! Lijepo se pridignu, zakorače, pa padnu. Pa sve ispočetka!
Dijete će pri padu možda osjetiti frustriranost, ali se neće obeshrabriti. Dijete neće reći: »Pogledaj što mi se dogodilo!
Pao sam! Nikada neću naučiti hodati!« Dijete jednostavno ustrajava sve do trenutka kada uspije načiniti onih prvih nekoliko
dragocjenih koraka. »Vježbom se doseže savršenstvo«, pa tako i oni prvi nesigurni koraci s vremenom prerastaju u pravo hodanje.
Upravo fantastično!

Možemo naučiti svjesno napredovati u životu ako naučimo prepustiti se energiji koja nas okružuje, ako naučimo kako se smiješiti uza sve veću svijest, kod kuće, na poslu, u igri i tijekom cijelog dana. Koncentrirana i brižna svijest može biti temelj sretnoga života.

 Zapamtite: Stvoriteljev duh u vama može vas dovesti do savršenog izraza kada otvorite um i srce. Svaki dan dočekujte sa samopouzdanjem, vjerom i životnom radošću.