Poglavlje  V

ŽIVČANI SUSTAV

Znanstven e teorije Zapad a povezane s disanje m ograničuj u se na učina k apsorpcij e kisika ka o i na njegovo korištenje pute m krvotoka. No teorija yoge u razmatranj e uzim a apsorpcij u pran e i njezin a očitovanja u živčano m sustavu. Prije nego li nastavim o dalje bit će na m korisno reći nešto o živčano m sustavu.

Živčani je sustav podijeljen na dva velika dijela, na cerebrospinaln i i simpatički . Cerebrospinaln i sustav sastoji se od mozg a i leđne  moždin e  te  oni h  živaca koj i i z njeg a izlaze . Ova j susta v upravlj a oni m funkcijam a animalnog a života  koji  s u  poznat i  ka o 30

htijenje, osjeti i drugo . Simpatičk i sustav uključuje sve dijelove živčanog sustava koji su uglavno m smješteni unuta r određeni h živaca i ganglij a simpatičko g i parasimpatičko g sustava u torakalno j i abdominalno j šupljini te zdjelici a koji inerviraju unutarnj e organe . Kontrolir a involutarne procese popu t rasta, probav e i drugi h  procesa.

Cerebrospinaln i je sustav odgovora n za vid, sluh , miris , osjet i drugo . Odgovora n je za kretanje i Eg o ga koristi za razmišljanje - za očitovanje svijesti. To je in­ strumen t koji m Eg o komunicir a s vanjski m svijetom. Ova j se sustav mož e usporedit i s telefonskom mrežo m u kojo j moza k predstavlja centralu a leđna moždin a i živci vodov e i žice.

Moza k je izgrađen od velike mas e živčano g tkiva. Sastoji se od tri dijela: velikog mozg a (cerebrum) koji zahvaća gornje, prednje , središnje i stražnje dijelove lubanje; malog a mozg a (cerebellum) koji zahvaća donje i stražnje dijelove lubanje i produžen e moždin e (me­ dull a oblongata ) koj a j e proširen i početa k leđn e moždin e (medull a spinalis ) a koj a se nalaz i ispo d malog a  mozga .

Veliki moza k je orga n razum a koji se očituje u intelektualni m aktivnostima . Mal i moza k regulira ravnotežu i fine kretnje. Medull a oblongata je prošireni završetak leđne moždine . Iz nje i velikog mozg a polaz e kranijalni živci koji inerviraju torakalne i abdominaln e

 

organe . Leđn a moždin a zahvać a središnj i kana l kralježnice. To je dugačk a nakupin a živčanog tkiva iz kojega polaz e živci koji odlaz e u razne dijelove tijela. Leđn a moždin a sliči velikom telefonskome vodu a živci koji iz nje izlaze mog u se usporedit i s linijam a  koje vode  do  kućni h  telefona.

Simpatičk i živčani sustav sastoji se od dvostruko g niza ganglija smještenih uz leđnu moždin u i ganglijskih nakupin a u glavi, vratu, prsno j i trbušno j šupljin i (ganglij je nakupin a živčano g tkiva koja uključuje i živčan e stanice) . Međusobn o s u ganglij i povezan i živčani m okončinama , ali s u takođe r povezan i s cerebrospinalni m sustavo m motorički m i senzibilni m živcima. Iz ganglija polaze mnogobrojn i spletovi živaca koj i s e račvaj u p o čitavo m tijelu . Simpatičk i i parasimpatičk i živčan i susta v (autonomn i il i vegetativni) kontrolira on e procese u  organizm u  koji nis u po d utjecaje m naš e volje, popu t cirkulacije , disanja ,  probav e i drugih .

Snaga ili energija koja se od mozg a živcima prenosi u sve dijelove tijela naziva se živčani m impulsim a premd a j e yogi n poznaj e ka o očitovanje prane . Svoji m osobinam a i brzino m nalik je električnoj energiji. Bez te „živčane energije" srce ne mož e kucati, krv ne mož e cirkulirati, pluća ne mog u disati, različiti organ i ne mog u funkcionirati . Zapravo , čita v b i tjelesn i mehaniza m     stao.  Bez  pran e  čak  niti  moza k  ne  bi

moga o sudjelovati u oblikovanju misli.  Razmotrivš i sve ove činjenice uočavam o  važnost apsorpcij e  pran e pa znanos t disanja postaje pun o značajnija čak i u znatn o većo j mjer i neg o št o t o priznaj e zapadn a znanost.

No , u povezanost i s karakteristikam a i uloz i živčanog sustava yoga učenje ide korak dalje od zapadn e znanosti . Mislim o ovdje na on o što zapadn a medicin a naziva solarni m pleksuso m kojega smatra jednostavn o ka o niz isprepletenih mrež a simpatički h vlakana s pripadajući m ganglijima. Znanost yoge uči da je solarni pleksus doista najvažniji dio živčanog sustava, da je to neka vrsta mozga s vrlo važno m funkcijom u ljudskome organizmu .  Zapadna  se  znanost postupno  približava prepoznavanju ove činjenice koja je yoginima Istoka poznata  već  stoljećima.  Nek i  zapadn i  autori  nazvali s u solarni pleksus abdominalni m mozgom . Solarn i pleksus nalazi se  u epigastričkoj  regiji, izna d pupk a  s obj e stran e kralježnice . Sastoj i se od bijele i sive moždan e tvari slične ono j  koja izgrađuje veliki moza k čovjeka . Im a kontrol u na d glavni m unutarnji m organim a a njegova je ulog a znatn o veća od on e koja mu se običn o pridaje. Nećem o ovdje ulaziti u teoriju yoge o solarno m pleksusu. Reći ćem o sam o da yogin i solarni pleksus smatraju velikim središnjim spremištem prane .  Poznat o je da  nekolik o udarac a u područj e solarno g  pleksusa  mož e  izazvati  smrt.  Ov o  je  mjest o

 

vrlo ranjivo. Boksači i drugi borci znaju da udarce m u ov o područj e tijela privremen o mog u paralelizirati svoga  protivnika.

Nazi v  „solarni "  odličn o  j e  upotrijebljen  z a  taj

„mozak " buduć i da on zrači snag u i energiju svi m dijelovima tijela pa čak i gornje m mozg u koji ovisi o njem u ka o o spremištu prane. Prije ili kasnije zapadn a će znanos t u potpunost i prepoznat i stvarnu funkciju solarnog a pleksusa i složiti se da on im a važniju ulog u o d on e koj a m u j e sad a dodijeljen a  u  njihovi m knjigam a  i  učenjima.