PROČITANO

566

PUTA

OD 14.01.2018.

ZDRAVLJE I VITALNOST - VEGETARIJANSTVO

Koji su razlozi da se netko odluči za neki način prehrane koji nije većinski, to jest, zašto se ne hraniti kao i „svi drugi“?

VEGETARIJANSTVO

Kakav je to način prehrane? Jednostavno rečeno, u tom načinu prehrane, izbačeno je meso i svi životinjski proizvodi do kojih se dolazi klanjem životinja ili oduzimanjem života na bilo koji drugi način.

Koji su razlozi da se netko odluči za neki način prehrane koji nije većinski, to jest, zašto se ne hraniti kao i „svi drugi“? Prvo da vam kažem, način na koji se većina danas hrani, a to znači svakodnevno korištenje mesa, nije bio takav prije trideset ili četrdeset godina. U to vrijeme bio sam dijete koje je raslo u seljačkoj obitelji od sedam članova, za koje se godišnje klala jedna svinja. Meso se jelo blagdanom i nedjeljom i ne koliko tko želi, već je svaki član obitelji dobio jedan komadić. U ostale dane, jela su se pretežno variva, jela od krumpira, mlijeka, kaše, salate, a bijelog kruha nije bilo, jer je svako domaćinstvo imalo krušnu peć, u kojoj se jedanput tjedno pekao kukuruzni, raženi, ili kruh od više žitarica. Žitarice su se mljele prije uporabe u ručnom kamenom mlinu, kojeg je imalo svako domaćinstvo. Radilo se napornije nego danas, jer nije bilo toliko strojeva, ali sa manje žurbe i stresa nego u današnje vrijeme. I ljudi su pomagali jedni drugima i družili se više nego danas. I bili su zadovoljniji, zdraviji i vitalniji. Što vam time želim reći? Želim vam reći da je jedenje mesa stvar navike, a ne potrebe. Stvarno navike, jer je dokazano da jedna kiselina u mesu, izaziva naviku. Reći ću vam dva glavna razloga za ne jedenje mesa, zbog kojih sam ja postao vegetarijanac.

Prvi razlog je očuvanje fizičkog, mentalnog i duhovnog zdravlja.

Poznata je stvar da u sredinama gdje se prehrana bazira uglavnom na mesu,

koronarne bolesti i bolesti srca su vrlo česte. Pogotovo, ako prevladava svinjsko meso. Zatim, sve više istraživanja ukazuju na to, da se jedenjem mesa u tijelo unose ne samo lijekovi, hormoni i drugo sa čime je životinja hranjena i liječena, nego i tvari koje djeluju na naša mentalna i psihička stanja. Naime, zna se da životinja kod klanja, osjeća ogroman strah i paniku, koji se šire u svaku stanicu njenog tijela i taj strah ostane u mesu u obliku određenih informacija koje su kod onih koji se hrane mesom, oslobađaju i izazivaju stanja straha, agresivnost i druge neželjene psihičke probleme. Znamo kamo nas vode strah i agresivnost. Ima mudraca koji tvrde, da kad bi se prestalo sa klanjem životinja, da bi mir na cijelom svijetu bio zajamčen.

Drugi razlog je onaj koji spominje i Biblija, u zapovjedi "NE UBIJ".

Znam da mnogi misle (i neki svećenici) da se ta zapovijed ne odnosi na životinje, ali to je samo zabluda više. Da je drugačije, zapovijed bi glasila: "Ne ubij čovjeka". Tom zapovjedi čovjeka se htjelo naučiti da živi u skladu i miru sa svim stvorenim, pa tako i sa životinjama, koje isto kao i mi, imaju pravo na miran život i pate ako im se nanosi bol. Zato, gdje god je iz klimatskih razloga moguće, izbjegavajte meso kao hranu. Iznimka su područja gdje zbog klime ne rastu žitarice, voće i povrće, tamo je čovjek radi održanja života prisiljen jesti i meso ( Eskimi ), ali to su rijetke iznimke na ovoj planeti. U odnosu prema prirodi i svemu živom čovjek pokazuje dokle je stigao u rastu svijesti, a ne u tehničkom napretku koji često služi za ubijanje ljudi i razaranje svega stvorenog. Znači, i kroz naše prehrambene navike pokazujemo naš stupanj svijesti i koliko ljudskog imamo u sebi.

Molim vas da se ne ljutite na mene ako vam ovo moje izlaganje pregrubo zvuči, zaista mi nije namjera da bilo koga, na bilo koji način povrijedim. Ali nastojte biti iskreni sa samim sobom i zapitajte se, ako jedete meso, da li to radite zato jer mislite da se bez mesa u prehrani zaista ne može, ili zato što uživate u okusu mesa. Ako ste uvjereni da vam je meso potrebno radi zdravlja, jedite ga i dalje. Ali mislim da nije pošteno da se toliko životinja ubija samo zato da bi se zadovoljilo čulo okusa. I da vas pitam, biste li jeli meso i onda, kad bi si morali životinju od koje je meso, sami zaklati??? Recimo tele?

Izgovor da vi to niste učinili i nije izgovor. Jer, kad ne bi bilo onih koji kupuju meso, nestali bi i oni koji kolju.

No, vratimo se vegetarijanstvu.

Ako netko odluči postati vegetarijanac, nužno je da ima određeno predznanje o tom sustavu prehrane. Nije pametno jednostavno izbaciti meso a dalje se hraniti pomfritom i misliti da sada zdravo živimo. Ljudi često, kad izbace meso, imaju osjećaj da nemaju što jesti. Moram vam reći da je vegetarijanstvo jako raznovrsno, sa toliko recepta, da se desi da jedno te isto jelo ne morate ponoviti u mjesec dana ili duže. Ali morate znati što kombinirati, da bi tijelo dobilo ono što mu treba.

Prvo, da spomenem najčešće namirnice koje se koriste u vegetarijanstvu.

Tu su sve vrste povrća koje možete spremati kao variva, pirjati, pohati, puniti sa nadjevima, kombinirati sa kašama, žitaricama i sl.

Heljda, proso, ječam, riža, zob, pšenica, raž, i druge žitarice, odlične su spremljene u obliku priloga ili na druge načine.

Grašak, leća, soja, dal-ovi (leguminoze) svih vrsta, odlični su u obliku sosova, ili variva.

Zatim, od domaćeg kravljeg mlijeka možete sami napraviti polu-tvrdi sir, panir, koji možete koristiti na razne načine: pržiti, pohati, miješati sa povrćem.

Kako se dobiva?

Uzmite 4 lit. mlijeka i stavite da zavri. Posolite sa 4 čajne žličice soli, ili prema ukusu. Ocijedite sok od četiri limuna i polako, uz miješanje, dodajte u kipuće mlijeko.

Nakon što se mlijeko usirilo, pustite da se ohladi. Zatim ulijte u gazu i stavite u neku posudu sa rupicama. Stavite gore neki teret i pustite oko 15 sati da se ocijedi.

Dobit ćete vrlo ukusan i zdrav sir bez industrijskih dodataka ili bez dodataka ubijenih životinja. Zašto to kažem? Zato jer u tvrdim sirevima, koje kupujemo u trgovini, za sirište se koristi ferment koji se dobije mljevenjem želudaca teladi.

I u mnogim drugim proizvodima nalaze se prikriveni životinjski dodaci, označeni na deklaraciji sa brojevima. Dat ću vam najčešće;

153, 203, 213, 226, 263, 302, 304, 327, 333, 334, 338, 339, 340, 341, 352, 385

404, 442, 431, 435, 450, 470, 471, 482, 492, 509, 516, 526, 529, 540, 545, 552,

570, 572, 623, 627, 631, E 120.

No, vratimo se pripremanju hrane.

Za jedan kompletan i zdrav obrok nije potrebna velika raznovrsnost. Znači, ne trebate miješati pet vrsta povrća. Dovoljna je jedna, maksimalno dvije vrste zajedno. Uz to spremite neki prilog: rižu, proso ili bilo koju drugu žitaricu. Sos od graška ili neke druge leguminoze, upotpunit će bogatstvo obroka i vaše će tijelo primiti sve što mu je potrebno za normalno funkcioniranje. Kombinirajte namirnice tako, da za ručak koristite namirnice teže za probavu, a za večeru, lakše. Recimo, salate pripremajte uvijek uz ručak, a ne uz večeru. Smeđu, neljuštenu rižu spremajte za ručak, a ljuštenu za večeru. Svježe voće jedite za doručak, a kompote za večeru.

Hranu možete začiniti začinima na koje ste navikli, ili okuse možete obogatiti drugim, malo egzotičnijim začinima kao što su: đumbir, kurkuma, korijander ili začinskim biljem: bosiljkom, peršinom , celerom, majčinom dušicom, sosovima soje, i tako dalje. Pustite da vam mašta radi.

I ne brinite se da ćete prelaskom na vegetarijanski način ishrane smršaviti ili se udebljati. Tu isto vrijedi pravilo kao i za svaki drugi način ishrane: ako jedemo previše, udebljat ćemo se. Sa normalnim unosom hrane, imat ćemo idealnu težinu.

I postat ćemo nekako lakši, mirniji i zadovoljniji. I vjerojatno će mnogi problemi, koje smo prije imali, polako nestati.

Sa tim preporukama, mogli bi završiti poglavlje RUČAK. Poslije ručka, preporuka je, kao i poslije drugih obroka, ostanite sjediti oko deset minuta. Zatim možete prošetati oko pola sata na svježem zraku, ili ako vas čeka posao, vratite se poslu.

I tako, kao što možete primijetiti, načinili smo puni krug u našoj DNEVNOJ RUTINI, sa svim preporukama i savjetima koji mogu doprinijeti zdravlju i kvalitetnoj dugovječnosti. Jer, cilj ne treba biti produženje života pod bilo kojim uvjetom, već kvalitetno produženje života, kad čovjek zadržava sve svoje umne i fizičke sposobnosti na visokoj razini.

Još jednom želim napomenuti, sve izneseno u ovoj skripti su preporuke, a svatko neka uzme onoliko koliko je u stanju primijeniti u odnosu na situaciju u kojoj se nalazi i u odnosu na svoja osobna uvjerenja. Ništa što je naglo i nasilno nije dobro. Rast je uvijek postepen. Najgora odluka sa vaše strane bi bila, da odlučite sve primijeniti „preko noći.“ Ti bi izazvalo nepotrebnu prisilu i stres.