Zašto je teško voljeti zelenje?
«Očekivani životni vijek strelovito bi rastao kad bi zeleno povrće mirisalo tako dobro kao slanina.»
- Doug Larson
Zelenje nikada nije bilo uključeno LI našu prehram benu piramidu kao posebna skupina namirnica zato što ga ljudi nikada nisu doživljavali kao pravu hraiut. Nadzemni dio mrkve ima nekoliko puta veću prehrambenu vrijednost od korijena, ali nas mišljenje da je zelenje hrana za zečeve, ovce i krave priječi da mrkvino lišće jedemo u salatama. Rutinski bacamo najhranjiviji dio biljke mrkve! Korijen je puno ugod niji čovjekovom nepcu od nadzemnog dijela zato što korijen sadrži znatno više šećera i vode. Nadzemni di jelovi su gorki zbog obilnih količina hranjivih tvari u njima.
Sljedeća tablica (na stranama 33-35 ) jasno pokazu je prehrambenu superiornost lišća nad korijenjem kod tri različite biljne vrste: cikle, peršina i repe.14 Jedine tri kategorije u kojima korijenje ima veću vrijednost su kalorije, ugljikohidrati i šećer (osim kod repe). To su tri sastavna elementa koji nam korijenje čine ukusnijim
od nadzemnih dijelova. Nadam se da će vas se dojmiti neke od ovih brojki. Na primjer, kalcija u nadzemnim dijelovima cikle ima 7 puta više nego u njenom ko rijenu, a vitamina A ima 192 puta više u nadzemnim dijelovima nego u korijenu! Kod repe, vitamina K u nadzemnim dijelovima ima 2.500 (!) puta više nego u korijenu. Uvjerljiva razlika između količine nutrijena- ta u ta dva dijela biljke očigledna je i neosporiva. Raz mislite o tisućama tona izuzetno vrijedne hrane, ze lenih nadzemnih dijelova korjenastog povrća, koje se godinu za godinom bacaju zbog našeg neznanja, dok većina ljudi pati od kroničnih nedostataka hranjivih tvari.
Prirodno, na um nam pada jedno pitanje. Zašto nam se ne sviđa okus zelenja? Nije li naše tijelo dovoljno pametno da intuitivno žudi za onim što mu je potreb no? Svega sam nekoliko puta u životu srela ljude koji stvarno vole i čeznu za zelenim povrćem. Rekli su mi da im njihovi roditelji nisu davali stimulirajući! hranu kao što su slatkiši ili pržena jela kad su bili djeca. Te svoje prijatelje smatram najsretnijim ljudima na svijetu. Raspamete se od sreće zbog komada krastavca ili svježe
Usporedba prehrambenih vrijednosti korijena ilisca Usporedba prehrambenih vrijednosti korijena ilisca
|
Hranjive tvari Korljen repe liscerepe
Kalorije 28,00 32,00
Bjelancevine (g) 0,90 1,50
Masti - ukupno (g) 0,10 0,30
Ugljikohidrati (g) 6,43 7,13
Vlakna - ukupno {g) 4,90 3,30
Seceri- ukupno (g) 1,80 3,20
Kalcij (mg) 30,00 190,00
leljezo (mg) 0,30 1,10
Magnezij (mg) 11,00 31,00
Fosfor (mg) 27,00 42,00
Kalij (mg) 191,00 296,00
Natrij (mg) 67,00 240,00
Cink(mg) 0,27 0,19
Bakar (mg) 0,09 0,35
Mangan (mg) 0,13 0,47
Selen (mg) 0,70 1,20
Vitamin C (mg) 21,00 60,00
namin (mg) 0,04 0,07
Ribonavin (mg) 0,03 0,10
Niacin (mg) 0,40 0,60
Vitamin B6 (mg) 0,09 0,26
Folat - ukupno (119) 15,00 194,00
Folat - prirodni (11g) 15,00 194,00
Folat- DFE (mcg_DEF) 15,00 194,00
Vitamin 612 (11g) 0,00 0,00
Vitamin A (IJ) 0,00 0,00
Retinol (11g) 0,00 0,00
Vitamin E (mg) 0,03 2,86
Vitamin K (mg) 0,10 251,00
Masti - Zasicene (g) 0,01 0,07
Masti - Monozasicene (g) 0,01 0,02
Masti - Polizasicene (g) 0,05 0,12
Kolesterol (mg) 0,00 0,00
rajčice. Od pogleda na grašak krene im voda na usta. Moja prijateljica Vanessa kaže:
«Jednostavna hrana oduvijek mi je imala najbolji okus. Ne možete stvarno osjetiti bit hrane ako ju ne jedete samu za sebe. Tada možete istinski uživati u njenom pravom okusu. Kad moja mama i ja odemo na zabavu, obično jedemo samo listove povrća koje stav ljaju kao ukras ispod kriški sira. Bilo bi mi draže kad bi kelj stavljali preko sira, ali barem ga ima.»
Međutim, većina ljudi bila bi zbunjena kad bi na za bavi zatekli samo krastavce, rajčice i grašak, ili još gore, samo tu podlogu od lisnatog povrća. Meni se čini jasnim da ako čeznemo za hranom sa stimulansima kao što su šećer, kofein i bijelo brašno, to znači da je naša osjetljiva tjelesna homeostaza postala poremećena.
U posljednja dva stoljeća ljudsko se tijelo promije nilo. Vrste hrane koje imaju stimulativniji okus postale su nam primamljivije od prirodne, neprerađene hrane. Međutim, svi priznaju činjenicu da ne možemo živjeti samo na čokoladi i tjestenini, koliko nam se god one činile ukusnima. Iz svojih istraživanja naučila sam da ljudi većinom ne bi pristali na bljutavu ili gorkLi pre hranu radi zdravlja, čak ni ako imaju bolest koja im ugrožava život. Ipak, mnogi i dalje pitaju: «Sto bismo trebali jesti? Kako bismo trebali hraniti svoju djecu da bud u zdravija?» Zadivljujuće, ali zeleni kašasti sokovi su ne samo hranjivi, nego i izvanredno ukusni, čak i djeci.
Čvrsto vjerujem da je moguće povratiti našu spo sobnost da volimo zdravu hranu i žudimo za njom. Mogli bismo naučiti živjeti na prirodnoj, zdravoj pre hrani, iako smo razvili neke vrlo jake, neprirodne že- lje.
bglavac
edin.kecanovic
