Osamnaesti tjedan

Zakon privlačenja

PISMO O PRIJENOSU

Za svoj rast moramo dobiti sve što je potrebno za taj rast. To se ostvaruje pomoću zakona privlačenja. Taj je zakon ekskluzivno sredstvo koje diferencira pojedinca od Univerzalnog.

Mislite na trenutak: Što bi bio čovjek ukoliko ne bi bio suprug, otac ili brat, ukoliko ne bi bio zainteresiran za društveni, ekonomski, politički ili religiozni svijet? Ne bio bio ništa drugo doli apstraktni, teorijski ego. Egzistiramo, stoga, samo u odnosu s cjelinom, u svom odnosu s drugim ljudima, u svom odnosu s društvom.

Taj odnos konstituira njegovu okolinu. Postoji, stoga, samo u svom odnosu s okolinom i ni na kakav drugi način.

Evidentno je, stoga, da je je individua jednostavno diferencijacija jednog Univerzalnog uma, "koji rasvjetljuje svakog čovjeka koji dolazi na svijet", a njegova takozvana individualnost ili osobnost sastoji se ni od čega drugog doli od načina na koji se odnosi prema cjelini.

To zovemo njegovom okolinom, a ona se stvara zakonom privlačenja. Osamnaesti tjedan, koji slijedi, reći će nešto više u vezi s tim važnim zakonom.

1. Postoji promjena u misli svijeta. Ta se promjena tiho dogana menu nama i važnija je od bilo čega što je svijet prošao od propasti poganstva.

2. Postojeće revolucije u mišljenjima svih klasa ljudi, najvažnijih i najkulturnijih ljudi jednako kao i onih iz radničke klase, nesumnjivo je jedinstvena u povijesti svijeta.

3. Znanost je nedavno došla do tako velikih otkrića, otkrila takve beskonačne resurse, otkrila tako enormne mogućnosti i tako neočekivane sile da znanstvenici sve više oklijevaju afirmirati odrenene teorije kao utemeljene i neupitne, ili nijekati druge teorije kao apsurdne ili nemoguće.

4. Ronena je nova civilizacija. Običaji, vjerovanja i predrasude prolaze. Vizija, povjerenje i uslužnost dolaze na njihovo mjesto. Čovječanstvo se lišava ograničenja tradicija, a budući da se više ne konzumira smeće materijalizma, misao se oslobana, a zakružena istina uzdiže se pred začunenim mnoštvom.

5. Cijeli se svijet našao u razdoblju pred novom sviješću, pred novom moći i pred novim ispunjenjem unutar sebe.

6. Fizikalna je znanost rastvorila materiju u molekule, molekule u atome, atome u energiju, a preostalo je, kako je rekao gosp. J. A. Flemingu u svom govoru pred Kraljevskim institutom, rastvoriti tu energiju u um. On kaže: "U svojoj konačnoj biti, energija nam može biti neshvatljiva, osim ako je ne shvatimo kao prezentaciju izravnog djelovanja onog što nazivamo Um ili Volja."

7. A taj je Um sveprisutan i fundamentalan. Um je imanentan i u materiji kao i u duhu. To je održavajući, energizirajući, sveprisutan Duh svemira.

8. Svaka živa stvar mora se održavati tom svemoćnom Inteligencijom: uočavamo razliku u pojedinačnim životima, koji se uveliko mjere stupnjem te inteligencije koju manifestiraju.

Upravo ta viša inteligencija javlja se u životinjama spram one u biljkama, a čovjek, pak, ima višu inteligenciju od životinje, pa zaključujemo da povećana inteligencija uvijek iznova indicira moć individue u njezinom kontroliranju načina djelovanja, a time i svjesnog prilagonavanja svojoj okolini.

9. Baš to prilagonavanje zaokuplja pažnju najvećih umova, a to se pridruživanje sastoji jedino u prepoznavanju postojećeg reda (urenenja) u Univerzalnom umu, jer je dobro poznato da će se taj Um pokoravati nama u izravnoj proporciji s našim pokoravanjem tom Umu.

10. Upravo nam je prepoznavanje prirodnih zakona omogućilo poništavanje vremena i prostora, uzlet u visine te plutanje željeza, a što je veći stupanj inteligencije, to je bolje prepoznavanje tih prirodnih zakona i veća će biti moć koju možemo posjedovati.

11. To prepoznavanje sebstva kao individualizacije te Univerzalne inteligencije omogućava individuama kontroliranje onih formi inteligencije koje još nisu dosegle tu razinu samoprepoznavanja: te forme ne znaju da ta Univerzalna inteligencija prožima sve stvari, spremne za poziv na akciju; one ne znaju za svoju mogućnost odziva na svaki zahtjev, i stoga su u ropstvu zakona vlastitog postojanja.

12. Misao je kreativna, a princip na kojem je zakon utemeljen dubok je, legitiman i inherentanprirodi stvari: no ta kreativna moć ne izvire u individui, već u Univerzalnom, izvoru i spremniku sve energije i supstancije. Individua je jednostavno kanal za distribuciju te energije.

13. Pojedinačno je jednostavno sredstvo kojim Univerzalno proizvodi različite kombinacije koje rezultiraju formiranjem fenomena, ovisnih o zakonu vibriranja, pri čemu različiti omjeri brzine kretanja u primarnoj supstanciji formiraju nove supstancije samo u preciznim, točnim brojčanim omjerima.

14. Misao je nevidljiva veza kojom individualno pristupa komuniciranju s Univerzalnim, konačno s Beskonačnim, vidljivo s Nevidljivim. Misao je čarolija kojom se ljudi transformiraju u bića koja misle, znaju, osjećaju i djeluju.

15. Kako prikladan aparat omogućava oku otkrivanje svjetova, neovisno o udaljenostima od milijuna milja, tako je, s primjerenim razumijevanjem, čovjeku bilo omogućeno komunicirati s Univerzalnim Umom, izvorom svekolike moći.

16. Razumijevanje, koje se obično razvija, jednako je vrijedno kao i telefonska kutija bez žica ili centralne stanice: ustvari, ono uobičajeno nije ništa više od "vjerovanja" koje baš ništa ne znači. Indijanci vjeruju u nešto, a tako vjeruju i divljaci s Kanibalskih otoka, no to ništa ne dokazuje.

17. Jedino vjerovanje koje ima kakvu vrijednost je ono vjerovanje koje je stavljeno u mirovanje i koje se demonstriralo kao činjenica: ono više nije vjerovanje, već je postalo živa Vjera iliIstina.

18. Tu su Istinu mogle testirati stotine tisuća ljudi, a potvrnena je Istinom proporcionalno korisnosti uporabljenih aparata.

19. Čovjek ne bi očekivao lociranje zvijezda na udaljenosti od stotina milijuna milja bez dovoljno jakog teleskopa, pa se stoga znanost neprestance angažira u gradnji sve većih i moćnijih teleskopa, što je kontinuirano nagranivano dodatnim znanjem o nebeskim tijelima.

20. Tako je to i s razumijevanjem: ljudi kontinuirano napreduju u metodama koje koriste kako bi komunicirali s Univerzalnim umom i njegovim beskonačnim mogućnostima.

21. Univerzalni se um sam manifestira u objektivnom (objektivitetu) pomoću zakona privlačenja, po kojem svaki atom ima privlačnost prema svakom drugom atomu u beskonačnim stupnjevima intenziteta.

22. Tim se zakonom kombiniranja i privlačenja združuju stvari. Taj je zakon univerzalna primjena i jedino sredstvo kojim se svrha postojanja pretvara u učinak.

23. Izražavanje rasta ostvaruje se na najljepši način pomoću instrumentarija ovog Univerzalnog zakona.

24. Za rast moramo dobiti ono što je bitno za naš rast, no kako smo svi cijelo vrijeme potpuno entitet misli, ta nam kompletnost omogućava primati samo kada dajemo. Rast je, stoga, uvjetovan recipročnom akcijom, i uvidjet ćemo kako na mentalnoj razini slično privlači slično, kako mentalne vibracije odgovaraju (odzivaju se) samo u mjeri svoje vibracijske harmonije.

25. Tada će se, očito, misli obilja odazivati samo na slične misli; bogatstvom individue smatra se ono što je inherentno toj individui. Obilje unutarnjeg svijeta pokazalo se tajnim privlačenjem obilja u vanjskom svijetu. Sposobnost proizvodnje smatra se stvarnim izvorom bogatstva pojedinca. S tog će razloga onaj koji sa srcem radi na svom poslu sigurno ostvariti neograničeni uspjeh. Dat će i kontinuirano davati, a što više daje, to ćeviše primati.

26. Što rade veliki financijeri Wall Streeta, vone industrije, državnici, odvjetnici velikih korporacija, investitori, liječnici, autori, čime svaki od njih pridonosi zbroju ljudske sreće ako ne pomoću moći svojih misli.

27. Misao je energija kojom se zakon privlačenja aktivira, što se vjerojatno manifestira obiljem.

28. Univerzalni um je stacionaran um ili supstancija u ravnoteži. Diferencira se u formu svojom moći mišljenja. Misao je dinamička faza uma.

29. Moć ovisi o svijesti o moći: ukoliko je ne koristimo, izgubit ćemo je, a ukoliko je nismo svjesni, ne možemo je koristiti.

30. Korištenje te moći ovisi o pažnji: stupanj pažnje odrenuje naš kapacitet stjecanja znanja, što je drugo ime za moć.

31. Pažnja se smatra razlikovnom karakteristikom genija. Kultiviranje pažnje ovisi o vježbi.

32. Poticaj pažnji je interes. Što je veći interes, to je veća pažnja; što je veća pažnja, to je veći interes, akcija i reakcija. Počnite s usmjeravanjem pažnje; uskoro ćete pobuditi zanimanje; taj će interes privući više pažnje, a ta će pažnja proizvesti veći interes, itd. Ta će Vam vježba omogućiti kultiviranje moći pažnje.

33. Ovaj tjedan koncentrirajte se na moć stvaranja. Težite uvidu i percepciji. Pokušajte naći logičku osnovicu vjeri u sebi. Neka misao održava pažnju na činjenici da fizički čovjek živi, kreće se i ima svoje postojanje u održavatelju svekolikog organskog života: mora disati kako bi živio. Onda umirite misli na činjenici da duhovni čovjek takoner živi i kreće se, da je njegovo postojanje u sličnoj, no istančanijoj energiji, o kojoj mora ovisiti njegov život, pa u fizičkom svijetu nema formiranja nikakvog života sve dok se ne posije sjeme i nikakvog ploda više od onog kojeg može proizvesti taj izvor; tako i u duhovnom svijetu nema proizvedenog učinka sve dok se ne posije sjeme, pri čemu će plod ovisiti o prirodi sjemena, odnosno rezultati koji se osiguravaju ovisit će o percepciji zakona u moćnoj domeni kauzacije, najvišoj evoluciji ljudske svijesti.

Nema misli u mom umu, jer ona brzo teži svojoj konverziji u moć i organizira ogroman intrumentarij sredstava.

- Emerson

 

Pitanja i odgovori osamnaestog tjedna

171. Kako se mjeri razlika u životu pojedinaca?

Stupnjem inteligencije koju manifestiraju.

172. Koji je zakon kojim individualno može kontrolirati druge forme inteligencije?

Prepoznavanjem sebstva kao individualizacije Univerzalne inteligencije.

173. Gdje izvire kreativna moć?

U Univerzalnom.

174. Kako Univerzalno kreira formu?

Pomoću individualnog.

175. Što je poveznica izmenu individualnog i Univerzalnog?

Misao.

176. Kojim se zakonom aktiviraju sredstva egzistiranja?

Zakonom ljubavi.

177. Kako se taj zakon pokreće?

Zakonom rasta.

178. O kojim uvjetima ovisi zakon rasta?

O recipročnoj akciji. Individualno je uvijek kompletno, a to uvijek omogućava primanje samo ukoliko dajemo.

179. Što je to što dajemo?

Misao.

180. Što primamo?

Misao, koja je supstancija u ravnoteži i koja se konstantno diferencira u formu onim što mislimo.

Misli, čak više od očitih djelovanja, otkrivaju karakter.

- W. S. Plumer