Petnaesti tjedan

Zakon po kojem živimo

PISMO O PRIJENOSU

Dragi prijatelju! Eksperimenti s parazitima koje nalazimo na biljkama pokazuju da čak i najniže razine života mogu iskoristiti prednosti prirodnog zakona, riječi su znanstvenika Jaquesa Loeba, dra. med. i člana Rockefeller Instituta, koji je izveo taj eksperiment. Potom kaže: "Za materijal podloge odabrao sam ružine grmove posanene u teglama, koje su donesene u sobu i stavljene ispred zatvorenog prozora. Budući da je biljkama dozvoljeno isušivanje, afisi (paraziti), ranije bez krila, pretvorili su se u krilate insekte. Nakon metamorfoze, životinje su napustile biljke, odletjele prema prozoru i onda puzale po staklu."

Očito je da su mali insekti utvrdili da su biljke na kojima su živjeli bile mrtve te da zbog toga nisu mogli iz tog izvora osigurati ništa za hranu i piće . Jedini način kojim su se mogli spasiti od smrti glanu bio je da im izrastu privremena krila i da odlete, što su i učinili.

Takvi eksperimenti pokazuju da je sveznanje, kao i svemoć, sveprisutno, te da ga i najmanja živa bića mogu iskoristiti u slučaju opasnosti.

Petnaesti tjedan će vam reći nešto više o zakonima po kojima živimo. Objasnit će kako ti zakoni funkcioniraju u našu korist, kako sva stanja i iskustva koja nam dolaze idu nama u korist, kako dobivamo snagu u proporciji s potrošenim naporima i da se naša sreća najbolje postiže svjesnom suradnjom s prirodom.

1. Zakoni po kojima živimo dizajnirani su isključivo u našu korist. Ti su zakoni nepromjenjivi i ne možemo izbjeći njihovom djelovanju.

2. Sve velike vanjske sile djeluju u uzvišenoj tišini: u našoj je moći harmonizirati se s njima i tako živjeti životom usporednog mira i sreće.

3. Poteškoće, neharmoničnost i prepreke pokazuju kako ili odbijamo odbaciti iz sebe ono što više ne trebamo ili odbijamo prihvatiti ono što zahtijevamo.

4. Rast se postiže kroz razmjenu starog za novo, dobrog boljim: to je uvjetovana ili recipročna akcija, za svakog od nas je potpuna misaona potreba, a primanje te potpunosti omogućava nam se samo ako dajemo.

5. Ne možemo dobiti ono što nam nedostaje ukoliko uporno zadržavamo ono što imamo. Sposobni smo svjesno kontrolirati svoja stanja ili uvjete kada osjetimo svrhu onog što privlačimo, a sposobni smo i izvući iz svakog iskustva samo ono što nam je potrebno za daljnji rast.

6. Sposobnost prisvajanja onog što trebamo za svoj rast neprestano se povećava kako dosežemo više razine i šire vizije, a što je naša sposobnost saznanja onog što trebamo veća, to je sigurnije da moramo percipirati njezinu prisutnost, privlačiti je i apsorbirati. Ništa nas ne može dopasti osim onog nužnog za naš rast.

7. Sva stanja, uvjeti i iskustva koja nam dolaze čine to samo za našu korist. Poteškoće i prepreke neprestano će dolaziti sve dok ne prihvatimo njihovu mudrost i iz njih ne skupimo sve bitno za daljnji rast.

8. Da žanjemo ono što smo posijali matematički je točno. Dobivamo trajnu snagu upravo do količine potrebne za povećane napore kako bismo prevladali poteškoće.

9. Nepromjenjivi zahtjevi potreba rasta koje pokazujemo u najvećem su stupnju privlačenja onog što je savršeno usklaneno s nama. Našu najveću sreću najbolje ćemo postići pomoću razumijevanja prirodnih zakona i svjesnog kooperiranja s njima.

10. Misao je kreativna i princip na kojem se temelji ovaj zakon jasan je i inherentan svim stvarima, no za posjedovanje vitalnosti, misao mora sadržavati ljubav.

11. Ljubav daruje vitalnost misli, i time omogućava njezin rast. Zakon privlačenja ili zakon ljubavi - jer oni su jedno te isto donijet će joj potreban materijal za njezin rast i zrelost.

12. Prva forma na koju će naići misao je jezik, odnosno riječi. To odrenuje važnost riječi: one su prva manifestacija misli nositelj misli. One zahvaćaju eter i njegovim pokretanjem reproduciraju misao drugima u formi zvuka.

13. Misao može voditi akciji bilo koje vrste, no neovisno o akciji, radi se jednostavno o pokušaju misli za izražavanjem u vidljivoj formi. Očito je, stoga, ukoliko želimo privlačna stanja, tj. uvjete, da si to možemo priuštiti samo zadržavanjem poželjnih misli.

14. To vodi do neizbježnog zaključka po kojem, ako želimo izraziti obilje u svom životu, ne smijemo si dopustiti misliti samo na obilje: naime, budući da su riječi samo forma koju misli mogu uzeti, moramo posebno pažljivo koristiti isključivo samo konstruktivan i harmoničan jezik: on će se, nakon konačne kristalizacije u objektivne forme, pokazati kao naša korist.

15. Ne možemo pobjeći od slika koje stalno fotografiramo umom, a ta fotografija pogrešnih koncepcija upravo je ono što radimo korištenjem riječi: naime, pri korištenju bilo koje forme jezika ne smijemo koristiti riječi koje se ne identificiraju s našim blagostanjem. Kako misao postaje jasnijom i zauzima više razine, manifestiramo sve više života. To se postiže većom lakoćom ako koristimo utjelovljenje riječi koje su jasno definirane i oslobonene od pridruženih im koncepcija s niže razine misli.

16. Upravo riječima moramo izraziti naše misli, a ako moramo koristiti više forme istine, možemo koristiti samo materijal koji je pažljivo i inteligentno selektiran, imajući u vidu navedenu svrhu.

17. Ta predivna moć misli odjevenih u formu riječi ono je što razlikuje čovjeka od ostatka životinjskog carstva: korištenjem pisane riječi, omogućio si je povratno gledanje na tijek stoljeća i vinenje scena koje se ponavljaju, a koje je primio u svoje današnje naslijene.

18. Čovjeku je omogućena zajednica s najvećim piscima i misliocima svih vremena, a svekoliki zapis kojeg danas posjedujemo stoga je izraz Univerzalne misli tijekom njezine težnje za uzimanjem forme uma čovjeka.

19. Znamo da je cilj Univerzalne misli kreiranje forme, kao i da se misao pojedinca takoner trajno pokušava izraziti u nekoj formi: riječ je forma misli, a rečenica je kombinacija formi misli. Stoga, ako želite da vaši ideali budu lijepi i snažni, morate nastojati da riječi iz kojih će se taj hram vjerojatno kreirati budu točne i pažljivo složene u rečenice, jer točnost u stvaranju riječi i rečenica najviša je forma arhitekture civilizacije i put prema uspjehu.

20. Riječi su misli, i stoga su nevidljiva i nepobjediva moć koja će se, u konačnici, konkretizirati u formi danih riječi.

21. Riječi mogu postati mentalne palače koje će živjeti vječno ili mogu postati šeširi koje će odnijeti prvi povjetarac. One mogu biti zadovoljstvo oku, kao i uhu; mogu sadržavati sve znanje; u njima ćemo naći povijest prošlosti, kao i nadu u budućnost; one su žive poruke iz kojih se rana svaka ljudska i nadljudska aktivnost.

22. Ljepota riječi sastoji se u ljepoti misli; moć riječi sastoji se od moći misli; a moć misli sastoji se od njezine vitalnosti. Kako identificiramo vitalnu misao? Što su razlikovne karakteristike? Mora imati načelo. Kako ćemo identificirati načelo?

23. Postoji načelo matematike, no ne i grješke; postoji načelo zdravlja, no ne i bolesti; postoji načelo istine, no ne i laži; postoji načelo svjetla, no ne i tame; a postoji i načelo obilja, no ne i siromaštva.

24. Kako ćemo znati da je to istina? Korektnom primjenom načela matematike, bit ćemo sigurni u svoje rezultate. Gdje je zdravlje, tamo nema bolesti. Ako znamo istinu, ne može nas zavesti ili prevariti grješka. Ako u nutrinu pustimo svjetlo, onda tamo ne može biti tama. A gdje postoji obilje, ne može postojati siromaštvo.

25. To su činjenice očigledne same po sebi, no najvažnija je istina da je istina koja sadrži načelo vitalna: stoga sadrži život i, posljedično tomu, ukorjenjuje se i sigurno izmješta negativne misli koje, po svojoj prirodi, ne sadrže vitalnost, a to je ono što se očito previna.

26. No to je činjenica koja će nam omogućiti uništavanje svake vrste nesklada, nedostatka i ograničenja.

27. Ne može biti dvojbe da će onaj tko je "dovoljno mudar da razumije" spremno prepoznati da mu kreativna moć misli stavlja u ruke nepobjedivo oružje, čineći ga time gospodarom sudbine.

28. U fizičkom svijetu postoji zakon kompenzacije (konzerviranja energije - op. prev.), koji kaže da "pojava nekog iznosa energije bilo gdje znači nestanak istog iznosa negdje drugdje", pa je stoga očito da možemo dobiti samo onoliko koliko dajemo. Ako se obvezujemo na odrenenu akciju, moramo biti pripravni preuzeti odgovornost za razvoj te akcije. Podsvijest ne može logički misliti. Ona prihvaća našu riječ: molili smo je nešto i sada to moramo primiti; napravili smo svoj krevet i sada moramo u njega leći; kocka je bačena i niti će dovršiti uzorak koji smo napravili.

29. Zbog tog razloga uvid se mora realizirati tako da misao koju zadržavamo ne sadrži nikakvo mentalno, moralno ili fizičko sjeme koje ne bismo željeli vidjeti konkretiziranim u svom svijetu.

30. Uvid je sposobnost uma, što nam omogućava ispitivanje činjenica i uvjeta velikog dometa, neka je vrsta ljudskog teleskopa: on nam omogućava razumijevanje teškoća, kao i mogućnosti bilo kakvog pothvata.

31. Uvid nam omogućava pripremiti se za prepreke s kojima ćemo se sresti: zato ih možemo prevladati prije nego dobiju bilo kakvu priliku za stvaranje poteškoća.

32. Uvid nam omogućava planiranje koristi i usmjeravanje svojih misli i pažnje u pravom smjeru, umjesto u smjerove koji ne mogu dati nikakvu dobit.

33. Uvid je, stoga, apsolutno bitan za razvoj bilo kakvog postignuća, a s njim možemo ući, istražiti i dominirati bilo kojim mentalnim područjem.

34. Uvid je proizvod unutarnjeg svijeta i razvija se u tišini - koncentracijom.

35. Za vježbu ovog tjedna, koncentrirajte se na uvid. Zauzmite svoju uobičajenu poziciju i fokusirajte misli na činjenicu da znanje kreativne moći misli ne znači posjedovanje umjetnosti mišljenja. Neka nam misao bude koncentrirana na činjenicu da se znanje ne primjenjuje samo. Našim akcijama ne vlada znanje, već običaji, presedani i navika. Jedini način na koji se možemo dovesti u situaciju primjene znanja je odlučan svjestan napor.

Prizovite u um činjenicu da nekorišteno znanje odlazi iz uma i da je vrijednost informacije u primjeni načela. Nastavljajte tim putem sve dok ne dobijete dovoljno uvida za oblikovanje konačnog programa primjene tog principa na svoje probleme.

Misli istinito i neka tvoja misao hrani svjetsku glad; govori istinu i neka sv aka tvoja riječ budu plodno sjeme; živi istinu i tvoj život neka bude veliki i uzvišeni kredo.

- Horatio Bonar

 

Pitanja i odgovori petnaestog tjedna

141. Što odrenuje stupanj ostvarene harmonije?

Naša sposobnost lociranja onog što trebamo za svoj rast iz vlastitog iskustva.

142. Što indiciraju teškoće i prepreke?

One su nužne za rast naše mudrosti i duhovnosti.

143. Kako se mogu izbjeći takve poteškoće?

Svjesnim razumijevanjem i kooperacijom s prirodnim zakonima.

144. Koje je načelo po kojem se misao sama manifestira u formu?

Zakon privlačenja (atrakcije).

145. Kako se osigurava materijal potreban za rast, razvoj i zrelost ideje kako bi se formirala?

Zakon ljubavi, koji je načelo kreacije svemira, daje vitalnost misli, a zakon privlačenja donosi potrebnu supstanciju zakonom rasta.

146. Kako se osiguravaju poželjni uvjeti?

Zadržavanjem samo poželjnih misli.

147. Kako se javljaju neželjena stanja?

Mišljenjem, diskutiranjem i vizualiziranjem stanja neimanja, ograničenja, bolesti, neharmoničnosti i nesklada bilo koje vrste.

Takve mentalne fotografije krivih koncepcija preuzima podsvijest, pa će ih zakon privlačenja neizbježno kristalizirati u objektivnu formu.

Ono što žanjemo je ono što smo posijali - to je znanstveno točno.

148. Kako možemo prevladati svaku vrstu straha, nedostatka, ograničenja, siromaštva i nesklada?

Ako zamijenimo pogrješku načelom.

149. Kako možemo prepoznati načelo?

Svjesnim shvaćanjem činjenice da istina uvijek uništava grješku. Ne moramo naporno izbacivati tamu: sve što je potrebno je upaliti svjetlo. Isto se načelo primjenjuje na svaku formu negativne misli.

150. Koja je vrijednost uvida?

Uvid nam omogućava razumijevanje vrijednosti stvaranja primjene znanja kojeg dobivamo. Mnogi misle kako će se znanje samo automatski primijeniti, što ni u kom slučaju nije istina.

Svakom se čovjeku otvara put:

ambiciozna će duša krenuti putem u visine, a neambiciozna će duša naći jadan put, dok će oni izmenu biti na zamagljenim ravnicama.

Ostali će lutati. No, svakom se otvara put u visine i put silaženja, stoga svaki čovjek odlučuje kojim će putem ići njegova duša.