Muž i ŽENA vodili su ozbiljnu raspravu o obiteljskoj situaciji. Muž je satima i satima zabrinuto razmišljao o tome kako će podmiriti sve mjesečne troškove. Nakon što je nekoliko sati slušala njegove pesimistične najave, žena ga je zamolila da s njom pode u kuhinju i da ondje sjednu za stol.

Na stol je posložila sve mjesečne račune, uzela papir i olovku.
Pogledala je supruga i rekla: »Jim, a sada mi objasni kako će to zabrinutost pripomoći u plaćanju ovih računa, pa ću s tobom ovdje sjediti i do mraka se brinuti! U protivnom, promotrimo koje su nam mogućnosti na raspolaganju«.

Žena je, dakako, imala pravo. Brigom tek rijetko dolazimo do pozitivnih rezultata. Umjesto toga, ona može prerasti u naviku, ponašanje
koje nas navodi na pogrešan zaključak: budući da se brinemo, mislimo da poduzimamo aktivne korake u svrhu rješavanja problema.
Tako često gubimo dragocjeno vrijeme koje bismo mogli upotrijebiti za kreativno suočavanje s izazovnom situacijom.

Usred zime napokon sam utvrdio da u
meni postoji nepobjedivo ljeto. — Albert Camus

Na trenutak razmislite o tome. Briga guši protok kreativnih zamisli koje bi nam mogle pomoći u rješavanju problema. Tako možemo doslovno zagušiti ili blokirati životni tok i onemogućiti mu da slobodno prolazi kroz nas. Briga nedvojbeno izaziva tjeskobu, a tjeskoba se označuje kao »briga ili nelagoda u vezi s onim što bi se moglo dogoditi«. Uz takav opis i shvaćanje brige i njezine pratilje, tjeskobe, lako ćemo utvrditi da briga nikako nije poželjan način suočavanja sa životom.

Ako je vrijeme najdragocjenije od svega, gubljenje vremena tada je najveći grijeh, budući da se izgubljeno vrijeme više ne pronalazi. — Benjamin Franklin

Koji bi mogao biti temeljni uzrok brige? Je li moguće da trebamo uzdignuti viziju, podignuti pogled? Veliki talijanski slikar, kipar,
graditelj i pjesnik Michelangelo rekao je: »Za većinu nas najveća opasnost nije mogućnost da ciljamo previsoko, nego da ciljamo prenisko
pa dostižemo cilj!« Kada nas obuzme briga, je li moguće da se koncentriramo na vanjska obilježja i zaboravljamo izražavati zahvalnost za sve darove, razloge za sreću i sposobnosti? Što se događa kad promijenimo perspektivu i žarišnu točku? Bi li veličina, raskoš i duh koji
kao da izbijaju iz Michelangelove čudesne skulpture, Davida, mogli biti dio poruke umjetnika koji svima nama govori da moramo stremiti višemu?

Zabrinutost ukazuje na mozak pod lošim nadzorom; riječ je tek o glupome gubljenju vremena u neugodi. Kada bi se ljudi posvetili
mentalnoj vježbi kao što se posvećuju tjelovježbi, očistili bi mozak od takvih gluposti. — Arnold Bennett

A kad smo već kod postavljanja viših ciljeva, promislite samo o svodu Sikstinske kapele! Michelangelo je na njemu radio svakodnevno,
pune četiri godine, oslikavao strop ležeći na leđima! I nigdje ne nalazimo zapise o tome da se umjetnik brinuo hoće li ili neće dovršiti
posao!

U određenoj mjeri, život nadzirete nadzorom
nad vremenom. — Michael Levine

Zbog jednog odbijanja ne napuštaj cilj
koji si naumio ostvariti. — William Shakespeare

Možemo odlučiti osloboditi se brige i prikloniti se produktivnijim životnim opcijama, kreativnijim i poticajnijim stavovima, plodonosnijim raspoloženjima i zdravijim uvjerenjima.

Možemo razmotriti mogućnosti povećanja prihoda kako bismo zadovoljili trenutačne obveze. Ako je potrebno, možemo osmisliti sustavan način plaćanja na vrijeme. Ili još bolje, možemo razmotriti načine eliminiranja gomilanja nepotrebnih troškova. Briga nam može poslužiti kao kratak školski program. Naučite lekciju koju vam donosi problem i diplomirajte! Zapamtite da je naš um u stanju donositi odluke koje su moćnije od sadašnjih želja i žudnji! Korisne odluke i izbori pomažu u dokidanju autodestruktivnih oblika ponašanja. A briga je posve izvjesno autodestruktivno ponašanje! Još jednom: ne donosi ništa, osim uzaludnog rasipanja dragocjenog vremena i energije!