Za i protiv
Petar je dobrog raspoloženja, sjedi u svom omiljenom stolcu i čita kolumnu.
U jednom trenutku mu zvoni mobitel.
Na trenutak je u dilemi da li da nastavi čitati ili da se javi.
Odlučuje vidjeti tko ga zove.
„Ma, to je onaj dosadnjaković, misli ako sam mu dužan 1.000 kuna da me može gnjaviti kad god se sjeti.
Nek' zove kasnije, uostalom sad sam ionako zauzet, ova kolumna mi je interesantnija od ispraznog razgovora o nogometu i komadima.“, opravdava se sam sebi.
Opet nastavlja čitati i opet mu zvoni mobitel.
Sad ga zove kolegica od koje očekujete nešto „više“ i radi koje je organizirao tulum za društvo s posla.
Javlja se bez daha, a na njezino pitanje: „Jel' smetam?“ odgovara: „Ni govora, baš se spremam van, jesi možda za kavicu?“
Poslije njezinog odgovora: „Ne, samo sam ti htjela reći da sutra ne mogu doći na tvoj tulum, jer idem s prijateljicom na vikend“ energija mu se spušta ispod ništice, i sve mu postaje besmisleno.
Pokušava nastaviti čitati svoju omiljenu kolumnu, ali više nema volje, jer mu se po glavi vrti misao da kolegica nije zainteresirana za njega.
Odustaje od čitanja i odlučuje otkazati tulum, pa odlazi u obližnji kafić da se prvo smiri i sabere.
I sve se to događa u par minuta.
Što mislite, koliko je, u tih par minuta, Petar donio odluka?
Ravno deset:
1.odlučio je da će sjesti za kompjutor,
2. odlučio je da će čitati kolumnu,
3.odlučio je vidjeti tko ga zove,
4. odlučio je ne javiti se,
5. odlučio je nastaviti čitati kolumnu,
6.odlučio je javiti se kolegici,
7.odlučio je lagati da ide van,
8. odlučio je da više nećete čitati kolumnu
9.odlučio je otkazati tulum,
10.odlučio se smiriti i sabrati.
Odluke donosimo svakog trenutka, svjesno ili nesvjesno
Ne znam kakvo imate mišljenje o odlukama i da li uopće o njima razmišljate, ali sigurno znam da ih donosite svakog trenutka, svjesno ili nesvjesno.
Bez odluke ne biste mogli obaviti niti jednu jedinu aktivnost.
Zamislite da se želite dići sa stolice.
Možete to željeti koliko god hoćete, ali bez odluke to nećete uspjeti, pa ćete i dalje sjediti.
Tu snagu, koju odluka aktivira, i s kojom izvršavamo svaku odluku, zovemo volja.
Dakle, želja, odluka, volja - trebaju biti poredane upravo ovim redoslijedom ako želite bilo što ostvariti u svom životu, od pokretanja tijela do najvećih pothvata.
Da vidimo u čemu onda griješimo, jer dobro znamo da ne možemo ostvariti sve što želimo.
Prva greška je što poistovjećujemo želju i odluku.
Jedan moj rođak je stalno govorio kako je odlučio da više neće pušiti, jer mu cigareta škodi zdravlju, ali da nema volje odluku sprovesti.
Ljutio se na mene kad sam mu govorila da je to samo njegova želja, a ne i odluka:
„Pa valjda ja znam jesam li nešto odlučio“.
Jednoga dana je prestao pušiti, jer se teško razbolio.
Shvatio je što sam mu govorila:
„Sad sam zaista odlučio, jer želim ozdraviti i što je najvažnije nemam više nikakav problem sa svojom voljom.“
Razlika između želje i odluke je u motivu.
Jeste li primijetili kako je Petar imao želju čitati svoju omiljenu kolumnu, ali kako su razni motivi utjecali na njegovu odluku da nastavi čitanje.
Dosadnjaković ga nije motivirao da promjeni odluku, zbog kolegice ju je bio spreman promijeniti, a zbog svojeg uvjerenja, da nije dovoljno vrijedan i da ne zaslužuje ljubav, odluku je na kraju promijenio.
Koja vam je odluka na snazi?
Motiv je uvijek neka vrijednost koju želimo ostvariti, pa koliko nam je stalo do te vrijednosti, toliko nam je snažna i volja da odluku ostvarimo.
Mom rođaku je zdravlje dugo vremena bila samo želja, jer mu je pušenje bila veća vrijednost od zdravlja.
Može izgledati nelogično da nemamo motiv ostvariti zdravlje, ljubav, sigurnost, moć,blagostanje, ali sve postaje jasno kad shvatimo da se ne mogu istodobno sprovoditi dvije oprečne odluke koje imaju različite vrijednosti.
Svako ograničavajuće uvjerenje je zapravo naša odluka da ostvarimo iskustvo neke ego vrijednosti kao što je bolest, nevoljenost, nesigurnost, nemoć, siromaštvo…
Stoga, ako nešto želite, a to vam se ne ostvaruje, prvo provjerite koja vam je odluka već na snazi.
Petru je to odluka da nije dovoljno vrijedan i da ne zaslužuje ljubav i zato se ona ostvaruje.
Može također izgledati nelogično da smo sami donijeli odluku da ne vrijedimo i da ne zaslužujemo ono što želimo.
Međutim ako znamo zbog čega smo stvorili ego, tada će nam isto tako biti jasno zbog čega smo donijeli i te odluke, te da je došlo vrijeme da se odlučimo za istinu.
Snagom volje ne možete ostvariti trajnu vrijednost
Druga greška u trojcu - želja, odluka, volja događa se ako mislite da prvo trebate imati volju, a tek nakon toga donijeti odluku.
Primjera je bezbroj.
Ako mislite da vam je potrebna volja da biste učili, da biste gimnasticirali, da biste meditirali…samo ćete se dobro namučiti i na kraju ćete odustati.
Zašto?
Zato što volju može aktivirati samo vrijednost koja se nalazi u odluci.
Recimo ako želite ostvariti zdravlje, tada će vam odluka da budete zdravi osigurati trajno zdravlje, ali ako zdravlje želite ostvariti snagom volje (napora), tada će to značiti da se borite protiv bolesti, te da vam je zdravlje samo želja, ali ne i odluka.
Snagom volje ne možete trajno ostvariti niti jednu istinsku vrijednost.
Zato uvijek budite ZA, nikada PROTIV.
Dakle, sva naša iskustva su rezultat naših odluka.
Neke odluke su svjesne, neke su nesvjesne, neke su motivirajuće, a neke ograničavajuće.
Ako želite živjeti prema svojem srcu potrebno je napraviti reviziju svojih odluka.
Mnoge treba osvijestiti i od njih odustati, jer je odluka vaš zakon sve dok ga ne opozovete.
Ovakav stav možete vježbati u svakodnevnoj komunikaciji.
Kad vam netko kaže da nešto želi, ali da to ne može ostvariti (uglavnom s izgovorom da nema novaca ili vremena), nemojte se ljutiti, nego to odmah sebi prevedite – znači nema energije jer nije donio odluku, a nije donio odluku jer se nije odlučio ZA ostvarenje istinske vrijednosti, nego se još uvijek bori PROTIV siromaštva, nesigurnosti, nemoći, neuspjeha…i okolnosti koje to stvaraju.
Ova vježba će vam pomoći da brže i lakše počnete donositi svoje svjesne odluke.
Držite se navedenog redoslijeda, jer će vas on sigurno spojiti s višom Inteligencijom koja će vam omogućiti da ostvarite ono što želite.
Napisala: Natalie Luks, autorica knjige Duhovna ekonomija – novi pogled na ljudske vrijednosti (uskoro izlazi iz tiska)
Kontakt: natalie.luks@zg.t-com.hr.
Izvor: Monitor.hr