Poglavlje   XVI

YOGA DUHOVNO DISANJE

Yoga ne razvija samo željene mentalne kvalitete i osobine s pomoću snage volje združene s ritmičkim disanjem nego također razvija i duhovne sposobnosti , bolje rečeno pomaže pri njihovom  razvoju.  Istočna na s filozofij a uč i d a čovje k posjeduj e brojn e sposobnost i koje su trenutn o u jedno m mirujuće m ili spavajućem stanju ali koje će se evolutivnim razvojem sve jače razvijati. Također na s uči da se ispravni m naporo m volje kojo j pomaž u pogodn e okolnost i i stanj a mož e pomoć i pr i razvitk u ovi h duhovni h osobin a  te  ih  razviti  brže  neg o  tijekom  uobičajeno g evolutivnog  napredovanja .   Drugi m  riječima,  čovjek mož e čak i sada razviti duhovn e snage svijesti koje još dugo ,  dug o  neće  postat i  zajedničko m  osobino m  ili vlasništvom njegova naraštaja koji se razvija postupni m napredovanje m po d  utjecajem evolutivnog zakona .  U svi m  vježbam a  koje  s u  usmjeren e  prem a  to m  cilju ritmičk o disanje im a važnu ulogu .  Naravno , u samo m disanj u nem a ničega mistično g što bi proizvel o ovako predivne  rezultate.  Ali,  rita m  koji  stvara yoga  disanje dovod i čitav tjelesni sustav,  uključujući  i mozak ,  po d savršenu  kontrolu  i  u  savršeni  sklad.  Tim e  se  postiž e najpogodnij e stanje za razvoj  pritajenih  sposobnosti .

U ovoj knjizi nećem o dublje ulaziti u filozofiju istočnog a duhovno g razvoja jer bi  na m  za  tu  temu bil o potrebn o nekoliko knjiga a tematika je također teško razumljiva pa čitatelja vjerojatno ne bi zanimala . Postoji i drugi razlog, dobr o pozna t okultistima , zbo g čega se ov o znanj e ne treba širiti. Međutim , čitatelj treba znati da ond a kada dođ e vrijeme za slijedeći korak, pu t pred njim e bit će široko otvoren. „Kad a je chela (učenik) spreman ,  guru  (Učitelj)  se  pojavljuje. " U ovo m ćem o vas poglavlju uputit i u razvijanje  dvije faze  duhovn e  svijesti.

(I)      Svijest  o  duši.

(II)    Svijest o povezanosti duše s univerzalnim životom.

 

Obj e predočene vježbe vrlo su jednostavne i sastoje se od čvrste mentaln e slike i ritmičkog disanja.  Od njih n e treba očekivati pun o odma h n a početku. N e treba žuriti. Jednostavn o budit e zadovoljni . Budit e popu t  cvijeta  koji se  razvija od  sjemenke do cvijeta.

SVIJEST DUŠE

Stvarno „Ja " nije tijelo, pa čak niti čovjekov razum . I jedn o i drug o tek su sam o di o njegove osobnosti , njegovog manje g „ja" . Stvarna „bit " je Ego , očitovanje kojeg je u individualnosti . Stvarna „bit " neovisn a je o tijelu koje nastanjuje; neovisn a je čak i o mehanizm u razum a kojeg koristi ka o instrument . Stvarna „bit " je kapljica iz Božansko g Oceana ; vječna je  i  neuništiva. Ne mož e umrijeti ili biti uništena. Bez obzira na tijelo

„stvarna bit " uvijek postoji . To je Duša .  Ne  mislite  o njo j  ka o o nečemu što je odvojen o od vas; vi ste Duš a a tijelo je nestvaran i prolaza n di o vas sami h koji se svakodnevn o materijalno mijenja i kojeg ćete jednog a dan a napustiti.  Možet e razviti svoje sposobnost i  tako d a on e postan u svjesn e realnost i Duš e i njezin e neovisnosti o tijelu. Plan yoge za ovakav razvitak je meditacija o stvarnoj „biti " ili Duš i koja je popraćen a ritmički m disanjem . Vježba koju ovdje iznosim o je najjednostavniji  oblik.

VJEŽBA:

Zauzmit e ugoda n i opuštajuć i položaj . Dišit e ritmičk i i meditirajte o stvarnoj „Biti " razmišljajući o sebi ka o o biću koje je neovisn o  o  tijelu - o biću  koje ne ovisi o tijelu iako ga nastanjuje, ali ga odluko m vlastite volje mož e i napustiti. Mislite o sebi ne ka o o tijelu, već ka o o duhu . Mislit e o svo m tijelu ka o o ljusci, korisnoj i ugodno j ali koja nije stvaran di o vas samih . Mislite o sebi kao o neovisno m biću koje koristi tijelo zat o jer mu on o koristi. Za vrijeme meditacije potpun o zanemarit e čitavo tijelo. Otkri t ćete da često postajete potpun o nesvjesni tijela. Čini t će va m se ka o da ste izvan tijela u koje se možet e vratiti uvijek kada ste završili s vježbom .

Ov o j e srž yog a meditativn e disajn e metode . Upornošć u provođenj a ove vježbe dobij a se predivan osjećaj o stvarnosti Duš e te gotovo potpun a neovisnost o tijelu. S povećano m sviješću često dolaz i osjećaj besmrtnosti . Osob e ć e počet i pokazivat i znakov e duhovno g razvitk a koje ć e primjećivat i on e sam e jednak o ka o  i  drugi.

No , n e smijet e s i dopustit i zanesenos t ovo m vježbom ; nemojt e previš e živjet i u „gornji m područjima " ili prezirati tijelo jer se ovdje, na ovoj fizičkoj razini nalazim o s  neko m  svrhom .  Ni  na  koji se način ne smiju zanemariti brojna iskustva koja ovdje sakupljam o  niti  se smije  prestati  poštovati  tijelo  koje j e  Hra m  Duha .

UNIVERZALNA SVIJEST

Du h čovjeka, najviše očitovanje njegove Duše , kapljica je u oceanu Duha ,  jasn o  odvojena  i  različita ali ipak stvarna u dodiru sa sami m oceano m i sa svakom kapljico m u njemu . Razvijajući se u duhovno j svijesti čovjek sve više i više postaj e svjestan svoje povezanost i s Univerzalnim Duho m ili Univerzalni m Umom , kako ga već neki uobičavaju  nazivati.  Ponekad  osjeća  ka o da je s nji m gotov o sjedinjen a tad a se taj osjeća j kontakta i odnos a gubi. Yogi n pokušava postić i  to stanje univerzaln e svijesti  meditacijo m i disanjem . Mnog i su na taj način postigli najviši stupanj duhovno g postignuć a mogu ć čovjeku n a ovo m stadiju njegova postojanja . Čitatelju za sad a nis u potrebn e više uput e povezan e s ostvarivanje m najviši h duhovni h postignuć a zbo g toga što mor a učiniti toliko toga prije neg o li postan e pripremlje n primit i ih. Zbo g toga je dobr o naučit i elementarn e stadij e  yog a vježb i  z a razvijanje univerzalne svijesti. Bud e li čitatelj upora n otkrit će načine i metod e kojim a  mož e  napredovati . Put se uvijek otvara onim a koji su spremn i koračati njime . Slijedeća će vježba uvelike koristiti onim a koji 116

žele razviti univerzalnu svijest. Potrebn o ju je vježbati.

VJEŽBA:

i

Položit e tijelo u ugoda n i opuštajuć i položaj . Dišit e ritmički i meditirajte o odnos u s Univerzalni m umo m kojega ste vi sam o djelić,  atom .  Mislit e  o  sebi ka o d a ste u dodir u s a svime , ka o d a ste di o sveukupnosti . Vidite sve ka o Jedn o a  svoju  duš u  ka o di o toga Jednog . Osjetite primanj e vibracija od velikog Univerzalno g Uma . Osjetite d a dijelite njegovu moć , snag u i  mudrost .  Slijedite dva pravca meditiranja:

Svakim udisajem zamislite da uvlačite snagu i mo ć Univerzalnog a Uma . Kad a izdišet e zamislit e d a predajete drugim a tu mo ć u isto se vrijeme ispunjujući ljubavlju prem a svakom živom biću želeći da on o primi jednak i blagoslo v koj i v i sad a primate . Nek a univerzaln a snaga prodr e u vas; neka vas u cijelosti prožme .

U m nek a va m bud e u stanj u poštovanja . Meditirajt e o veličanstvenost i i uzvišenost i Univerzalnog a Uma . Otvorit e s e upliv u Božansk e mudrost i koj a ć e vas ispunit i prosvjetljujućo m mudrošću . Nako n toga dopustit e  da  on a  s  vas  prede na vašu braću i sestre koje volite i kojima želite pomoći .

Onim a koji će ju prakticirati , ova vježbu  daj e novopronadeni osjećaj snage, moć i i mudrosti te osjećaj duhovn e egzaltacij e i blagoslova . Vježba s e mor a prakticirati na ozbiljan način pu n poštovanja. Ne smije joj se pristupiti  neozbiljn o i površno .

OPĆE UPUTE

Vježbe koje sm o predočili u ovo m poglavlju traže isprava n mentaln i stav. Ukolik o s e olak o shvate , ukolik o su osob e sam e po sebi neozbiljne te nemaj u izgrađeni osjećaj za duhovnos t  ili  poštovanje  bolje  je da ih preskoče. Je r rezultati koje će dobit i neće biti ni od kakove koristi. Ova je vježba namijenjen a sam o nekolicini  oni h  koji je  mog u  shvatiti.

Za vrijeme meditacije um neka bud e fiksiran na ideje koje vježba sadrži sve  do k se on e mal o  po  mal o ne razjasne u vašem um u i postupn o se ne očituj u u stvarnu svijest unuta r vas samih . Um će s  vremeno m postat i pasivan i miran a mentaln a će se slika jasn o oblikovati. Ne prakticirajte ove vježbe prečesto i ne dopustit e da vas predivan  osjećaj  koji  doživite  udalji od svakodnevnice. On a je korisna i nužn a pa zat o nikad a ne odbacujt e lekciju be z obzira koliko  vam  je ona teška i neugodna . Nek a iz nerazvijenoga  dijela vaše svijesti izraste rados t i neka vas uzdigne . Životne 118

situacije i razni događaj i  mog u  vas  uznemiriti ,  činiti va m teškoće, ali nikad a ne dopustit e pristu p osjećaju nezadovoljstva i gađenja. Sve je dobr o  i sve  im a  svoje mjesto.

Pun o je oni h koji će vježbajući s vremeno m željeti znati nešto više. Budit e sigurni  da  ćete  pronaći  on o što tražite. Krenite hrabro s povjerenjem, uvijek držeći svoje lice prem a Istoku, mjestu na kojemu se pojavljuje izlazeće sunce.

STOJ E YOGA FILOZOFIJA?

Yog a filozofij a sadrž i učenj a koja s u plodov i stoljetn e misli , istraživanja , eksperimentiranj a i demonstriranj a napredni h umov a yoga učitelja Indije, Kaldeje , Perzije , Egipt a i antičk e Grčke , sve d o današnji h dan a - o d  Majstor a  d o  učenika,  o d  gurua do chele. To je  najstarija  filozofija  na  svijetu  premd a je zapadn i svijet gleda ka o „poruku " s Istoka novijeg datuma .

UČITELJI

Oduvijek , u svi h razdobljima , postojal e s u napredn e  i  uzvišene  duše  u  ljudskom e  tijelu  poznat e kao yoga učitelji ili adepti. Mnogobrojn e priče o njim a većino m s u imaginacij a nastal a u umovim a nadahnuti h pisaca željnih senzacionalizma . Majstor i yoge su se uzdignul i s nižih na više razine svijesti steknuvši tako mudrost , mo ć i osobin e koje se čovjeku prosječne svijesti čine čudesnima . Jeda n indijski tekst govori o njim a na slijedeći način: „Njemu , koji je uznapredova o Putem, tuga prestaje biti problemom . Nestaje vezanost, nestaju prepreke. Sloboda n je. Za njega više ne postoji nesvjesno rođenje. Stara je karm a istrošena , a on ne stvara novu . Njegov o je srce oslobođen o želje z a budući m  životom.  Nov e  žudnj e ne izrastaju unutar njegove duše. On je popu t svjetiljke plame n koje nastaje iz ulja Duh a a ne iz ulja vanjskoga svijeta . Majstor i yog e sposobn i s u proć i kro z materijalne prepreke, zidove, itd. Mog u se istovremeno prikazati na nekoliko mjesta. Imaj u mo ć čuti zvukove nevidljivoga svijeta koji su drugačiji od zvukova ovoga svijeta fenomena. Također je sposoba n čitati najtajnije misli drugih  i vidjeti  njihov karakter."

Takvi su yoga Učitelji.

STVARNOST I IMITACIJA

Zapadn i čitatel j doist a mož e bit i zbunje n yoginima , njihovo m filozofijo m i praksom . Putnici 120

su o Indiji pisali svakojake priče o fakirima i slični m osobam a koji se pronalaze uz velike ceste i na gradski m ulicam a a koji se nazivaju yoginima . Zbo g toga nimal o ne iznenađuj e mišljenje koje prosječan čovjek Zapad a im a o yoginu. Vidi ga kao ispijenog, tjelesno istrošenog, fanatičnog , prljavog i neuko g Hindus a koji sjedi u određeno m položaj u sve do k njegovo tijelo ne postan e ukrućeno; ili drži ruku u zraku sve do k se ona potpun o ne atrofira i osuši se nako n dugo g niza godina ; ili čvrsto poveže svoju stisnutu šaku sve do k nokti ne probij u kož u dlan a i urastu dubok o u meso . Da ,  ti ljudi doista postoje ali njihove tvrdnje da su oni yogini besmislene su i nevrijedne u odnos u na pravog yogina. Možem o to usporediti s primjero m kad a bi sebi berač kukuruz a nadjenu o titulu „doktora " ili kad a bi se ulični prodava č predstavljao ka o rektor Harvardsko g sveučilišta.

YOGA - TROSTRUKI PUT

Yoga se dijeli na nekoliko grana. Nek e uče kak o kontrolirat i tijelo, a drug e poučavaj u o najviše m duhovno m razvitku . Ljud i imaj u različit e temperament e te on o što je najbolje za jednog , nije primjenjiv o z a drugoga . Jedn a ć e osob a tražit i napredovanj e i razvitak du ž jednog a pravca, druga du ž drugog a a treća će krenuti sasvi m drukčiji m smjerom . Yoga filozofija uči da je pu t koji je najprimjenjiviji čovjekovo m opće m temperament u i njegovi m sklonostima , najpogodnij i za njega u dano m tenutku. Put postignuć a dijeli se na tri razreda koji vode do Glavn e ceste. To su:

Raja  yoga Karm a  yoga Gnan i  yoga

Svaki od ova tri oblik a yoge predstavlja pu t  koji vod i d o Velike ceste. Ti m putevim a mog u napredovat i oni kojima najviše odgovaraju, ali svi oni vode do istoga odredišta. Sad a ćeme jezgrovito opisati svaki do njih. Yoginim a  s u  oni  poznat i  ka o  „Trostruki  put" .

RAZLIČITE GRANE

Svaka grana ili razred yoge predstavlja pu t  koji vod i prem a jednom e kraju - razvoju i rastu. Ona j tko prvo želi razviti, kontrolirati i ojačati svoje fizičko tijelo kak o bi ga pripremi o za Višu Bit, slijedi pu t Hath a yoge.

Ona j tko želi razviti snagu volje i mentalne osobin e razvijajući unutarnj a osjetila i  pritajene  moći ,  slijedi pu t Raja  yoge.

Ona j tk o s e žel i razvijat i proučavanje m fundamentalni h načela i  predivni h životni h istina slijedi  pu t Gnan i yoge.

V

Ona j tko želi rasti sjedinjen  s  Jedni m  Životo m po d  utjecajem  ljubavi,  slijedi  pu t  Bhakti  yoge.

Međutim ,  to  ne  znači  da  student  treba  slijediti

sam o jedan put. Zapravo, vrlo mal o njih to čini.Većina se želi upoznat i s načelim a nekolik o grana , učeći ponešt o o svakoj, dajući prednos t oni m granam a yoge koji im najviše odgovaraju. Ta privlačnost bil o kojem razredu yoge naznak a je potrebe, traženja te je stoga pokazatelj  koji m  pute m  treba  krenuti.

Dobr o je da svatko zna ponešt o o Hath a yogi kako bi pročisti o tijelo, ojača o ga i drža o zdravi m da bi on o mogl o postati instrument Višeg „Ja". Dobr o je da svatko ponešt o zn a o Raja yogi kak o bi moga o shvatiti vježbe i kontrol u razum a ka o i uporab u volje. Dobr o je znati mudrost i Gnan i Yog e kak o b i s e mogl e ostvarit i predivn e bazične istine života - znanos t o postojanj u - znanstven a i intelektualna znanj a o velikim životni m pitanjim a kao i o onom e što se nalazi u pozadin i života

-       Zagonetk a Univerzuma . Takođe r j e potrebn o poznavat i Bhakti yogi kak o bi se shvatila velika učenja glede ljubavi koja prožim a sav život. Najpogodnij i način napredovanja du ž okultni h pravaca jest onaj koji izbjegava odlaza k u ekstreme u bil o kojoj od gran a subjekta, ali koji, slijedeći vlastitu sklonost prem a jednoj grani yoge, održava općenit u upoznatos t s nekolik o stadija velike filozofije. Na kraju, čovjek mor a razvijati svoju mnogostrukost . Slijedeći ovaj smjer izbjegavamo jednostranost, fanatizam, uskogrudnost, kratkovidnost i  bigotriju.

ONI KOJIMA SU UČENJA NAMIJENJENA

Ov a j e knjig a namijenjen a sam o onim a koj i osjećaju iskrenu privlačnost prem a višim učenjima . On a s u z a istinoljubive studente inspirirane visoki m motivima . On i kojim a s u ova učenj a namijenjen a osjetit će se njim a privučeni . Osjetit e li naklonos t prem a njima , osjetit ćete zadovoljstvo kada ih počnet e proučavati. Znanj e je u cijelosti namijenjen o traženju vašeg Višeg „Ja" . Odluk a o traženju ovisi o vam a samima . On i koji su primili bljesak unutarnjega života, yoga filozofija pružit će blago u obliku najdragocjenijih dragulja. Svakim novi m proučavanjem dobivaju se novi kamenčići . Veliko će biti prvo objavljenje onog a što su čitav život slijepo tražili. Veliki će biti prvi komadi ć duhovnog a kruha koji će zadovoljiti glad duše. Velika će biti prva šalica vode iz Izvora života. On i kojim a je ov o učenje namijenjen o prepozna t će njegovu poruk u i  neće više  biti  isti  kao  prije.  I  ka o  što  pjesnik  kaže:

„Kad a prođem , moj a m e djeca prepoznaju" . Jednak o 124

će  tako  djeca  Svjetla  prepoznat i  učenje  koje  je  njim a namijenjeno .

Št o reći drugima ? Vremeno m će i on i postat i spremn i z a velik u poruku . Nek i ć e bit i sposobn i razumjeti učenja, do k će drugi nejasn o  prepoznavat i prv e korake . Studen t će , međutim , otkrit i d a polaganje m nog u n a  jedn u  o d  tih  stuba,  nazire  on o št o se nalazi na ono j iznad. I to će mu dati snage i povjerenje učiniti još jedan korak. Nek a nitko ne bud e obeshrabren. Sam a činjenica da vas ovo učenje privlači, vremeno m će razotkriti svoje značenje. Proučavajte je i kopren a će se polak o dizati sve više  i više.  Mal o  po mal o vidjet ćete što se nalazi  izmeđ u vas i  onog a Iza.