Voće je idealna hrana

Ono sadrži sve stoje potrebno našem tijelu: u svojojsuhoj tvari oko 90 posto glukoze-fruktoze (voćnogšećera), oko četiri do šest posto aminokiselina, oko dvado tri posto mineralnih tvari, oko dva posto važnih ma-snih kiselina i oko jedan posto vitamina, uključujući mikro-hranjive tvari. Voće se jede nekuhano, nemiješano,nezačinjeno. Tako bi trebala uvijek izgledati Tvojabilanca hranjivih tvari. Samo naš mozak troši 25 posto tjelesne energije. Tvoja sposobnost mišljenja ovisi o slobodnim arterijama, o dotoku voćnog šećera.

"Smokve ili svinje, voće ili životinje? Najčišća je hrana voće. Voće je u najužem odnosu sa svjetlom. Sunce izlijeva bujicu svjetla u voće, a ono daje najbolju hranu stoje potrebna čovjeku da bi održao zdravim tijelo i duh!"

(dr. Aleott)

Voće je najbogatije voćnim šećerom, najboljim od svih šećera. On je spreman da bude trenutno primljen u organi- Z.am. Zbog log brzog i lakog primanja djeluje voće osvježavajuće u umornih osoba. Najbolja je vrsta voćnog Šećera sadržana u slatkom voću kao što su grožđe, datulje, banane, smokve, grožđice. Ti se šećeri pojavljuju u pretprobavljenom stanju i u dobroj su ravnoteži s mineralima i vitaminima. To je voće cjelovito, prirodno, ukusno i puno kvaliteta važnih z.a održavanje zdravlja. Nijedan kuhar, nijedan proiz.vodač najboljih slatkiša ne može proizvesti ni približno nešto poput tog proizvoda iz. životnog sunčanog laboratorija! Slatko je voće mnogo nadmoćnije od škrobi kao ugljikohidrat.

Čovjek je suptropsko živo biće i njegova je želja z.a slatkim preostatak njegove navike da se prehranjuje slatkim plodovima koji tako preobilno rastu u tropskim i suptropskim krajevima. Dr. Densmore preporučuje i štoviše zahtijeva prehranu siromašnu škrobom i zamjenu škrobne hrane, poput zrna žitarica, slatkim voćem. On posve opravdano objašnjava kako slatki plodovi daju najveću količinu hranjivih tvari, a zahtijevaju minimum probavnog naprezanja."

(dr. Shelton)

Tvoja današnja hrana može uz spomenute kuhanjem uništene ugljikohidrale sadržavati najviše po 40 posto udjela masti i mesa. Ostatak od 20 postoje isto tako uništen toplinskom obradom. Ta je beživotna mješavina škrob-mast-meso jadan spoj.

Čovjek koji jede samo meso, taj poslije 21 dana umire.No onaj koji se prehranjuje isključivo voćem, postaje sveživahnijim. Poput životinja u prirodi i mi smo ljudi stvorovi od mesa i krvi. Velika se razlika sastoji u tome da ta živa bića sve uživaju onako kako zateknu na svojim životnim prostorima. Mi plešemo međutim oko zlatnog teleta, kuhinjskog lonca.

 Unatoč šteta u okolišu što smo ih mi ljudi skrivili svojim nemarom, postižu životinje svoju po Stvoritelju predviđenu životnu dob, naime šest do sedam puta više od svoje razvojne dobi. To bi za čovjeka značilo 120 do 130 normalnih godina. Mi se ljudi bavimo međutim hrpama medicinskih i kuharskih knjiga i u prosjeku prerano umiremo (žene oko 79, muškarci već sa 72). A našoj smrti prethodi jadno životarenje, doživotno polagano umiranjeuz stalne prateće bolesti s kojima se uglavnom bezuspješno borimo.

To su činjenice pred kojima ne možezatvoriti oči nitko tko se bavi zdravim načinom života.Ti si međutim slobodan da se ili daš s nožem i viljuškom zakopati u grob ili da "plešeš polku na svadbi svoje praunučadi" 

 (dr. Wiili.x)

Kasnije ćeš pročitati kako je nekadašnji kirurg za srce dr. WHlix koji je nekoć težio oko 130 kilograma, danas vitki maratonac koji živi vegetarijanskim načinom života i čak je sudjelovao u najtežem ispitu izdrživosti, triatlonskom natjecanju "Ironman" na Havajima.