Vježba 12 Koncentracija

Ovo je vježba čistog posvješćivanja.

Izaberite predmet svoje pozornosti: predlažem da izaberete ili osjet na jednom dijelu tijela ili pak disanje ili zvukove oko sebe.

Usredotočite svoju pozornost na taj predmet, ali tako da, u slučaju da vaša pažnja skrene na nešto drugo, odmah postanete svjesni toga skretanja.

Pretpostavimo da ste kao osnovni predmet svoje pozornosti izabrali disanje. Koncentrirajte se na disanje... Vjerojatno će vaša pažnja nakon nekog vremena skrenuti na nešto drugo – na misao, zvuk, osjećaj... Ako ste svjesni te promjene na nešto drugo, ne morate je računati kao rastresenost. Važno je da ste svjesni promjene kad se ona događa   ili   neposredno   nakon   što   se   dogodila.   Računajte   kao

rastresenost samo ako ste tek nakon dugog vremena postali svjesni promjene.

Pretpostavimo također da ste kao osnovni predmet svoje pozornosti izabrali disanje. Tada će vaša vježba izgledati otprilike ovako (opisujem vašu svijest): Dišem... dišem... Sada mislim... mislim... mislim... Sada slušam zvukove... slušam... slušam... Sada se živciram... živciram... Sad mi je dosadno... dosadno... dosadno...

U ovoj vježbi lutanje svoje pameti ne smatrajte rastresenošću pod uvjetom da ste svjesni da vam pamet luta, da je vaša pozornost prešla na drugi predmet... Kad jednom postanete svjesni promjene, ostanite neko vrijeme na novom predmetu (misliti, slušati, osjećati...) a onda se ponovno vratite osnovnom predmetu svoje pažnje (disanju)...

Vaša vještina u samoposvješćivanju može postati toliko velika da postanete svjesni, ne samo promjene svoje pozornosti na drugi predmet, nego i želje za promjenom, svjesni impulsa da se usmjeri na nešto drugo. Kao, na primjer, kad želite pokrenuti ruku, najprije ćete postati svjesni želje da podignete ruku, pristanka na želju, izvršenja vaše želje, prvi pokret ruke...

Sve navedene radnje obavimo u vrlo malenom dijelu sekunde i gotovo je nemoguće da razlikujemo jednu od druge sve dok šutnja i mir u nama ne postanu posvemašnji, a naša svijest ne postane oštra kao britva.

Kadšto se na samoposvješćivanje gleda kao na oblik sebičnosti, a ljudi žele zaboraviti sami sebe i svoju pažnju usmjeriti prema drugima. Da biste razumjeli kako je taj savjet razoran, dovoljno je poslušati snimljeni razgovor dobronamjerna, prema van usmjerena (ekstravertiranog), ali nedovoljno svjesna savjetnika sa svojim klijentom. Ako taj dobar savjetnik nije svjestan što se događa u njemu samome, sigurno neće biti svjestan onoga što se događa u nutrini njegova klijenta ili što se događa u međusobnoj izmjeni između njega i klijenta. Bit će tada mnogo manje djelotvoran u pomoći klijentu, bit će čak u opasnosti da mu šteti.

Samosvijest je snažno sredstvo da čovjek raste u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Samosvijest produbljuje ljubav. Ljubav, ako je istinska, potiče dublju samosvijest.