Umjetnost je potpis civilizacije.   

Beverly Sills

Umjetnost je rezultat kreativnog impulsa proisteklog iz svjesnosti života. John Sloan

Umjetnost je paradoks koji nema zakona koji ti povezuje. . . Kada umjetnost postoji ona postaje tradicija. Kada je to napravljeno, to predstavlja jedinstvo koje prije nije postojalo.  David Smith

Umjetnost nije zadovoljstvo, utje-ha, ili zabava; umjetnost je velika stvar.  Lav Tolstoj

Umjetnost je iskrivljivanje nepo-dnošljive stvarnosti. . . Umjetnost je ispravljanje, modifikacija situ-acije; umjetnost je komunikacija, povezivanje. . . Umjetnost je društvena, samodovoljna, i potpu-na.  Jean Tinguely

Umjetnost je i kreacija i rekre-acija.  Lin Yutang

Istinska umjetnost nije izražava-nje ega. Umjetnost je izražavanje osjećaja koji pripadaju svim ži-vim ljudima. Aleksander Titovets

Umjetnost je duša i duh svake generacije da bude prenešeno sljedećim generacijama.

 Stewart Turcotte

Nema potrebe da se umjetnost izražava u izrazima prirode. To može savršeno biti izraženo u izrazima geometrije i egzaktnih znanosti.  Georges Vantongerloo

Djelo umjetnosti ima autora i ipak, kada je savršeno, ono ima nešto što je o njemu anonimno.  

Simone Weil

Ljudi koji vole umjetnost stvarno to trebaju na isti način kao što trebaju kisik.  Martin Zimet

Slikanje i umjetnost nikada nije bila ista stvar. Umjetnost je mno-go više noviji argument od slika-nja. Slikanje postoji oko 25000 godina. Slikanje je komemorativ-no. Umjetnost, u drugu ruku, je vrsta rasprave koja na smiješan način pokušava ukinuti samu sebe. 

Stephen Westfall

Umjetnost umjetnosti. . . jeste jednostavnost.  Walt Whitman

Umjetnost nema jezika.

Benedikt Taschen

Duša stvara direktnim djelova-njem nižeg uma, prouzrokujući pojavu simbola koji, interesom, pojmovima, idejama i ljepotom, ispunjavaju naše zajedničke živo-te, kroz pisanu ili izgovorenu riječ i kreativnu umjetnost. To su misaoni produkti mislilaca rase. Alice Bailey 1880-1949

 EDUCATION IN THE NEW AGE

Ars Memorativa ("umjetnost me-morije" na latinskom) je opći po-jam korišten da se označe pove-zane grupe mnemoničkih principa i tehnika korištenih da se organi-ziraju memorijski utisci, poboljša ponovno prizivanje u sjećanje, i potpomogne u kombinaciji i "stvaranju" ideja. . .Tehnika se obi -čno koristila u umjetnosti uključi-vanjem emocionalnog poveziva-nja sa memorijskim slikama unu-tar vizualiziranih lokacija, povezi-vanjem ili združivanjem grupa sli-ka, povezivanje slika sa shemat-skim grafikama ili notae ("znako-va, figura" na latinskom), i pove-zivanje teksta sa slikama.

Bilo koja ili sve ove tehnike su se često koristile u kontemplaciji ili proučavanju arhitekture, knjiga, skulpture i slikanja, na što su pra-ktičari umjetnosti memorije gleda-li kao na eksternalizaciju interne memorije slika i/ili organizacije.

Nepoznat?

- Umjetnost nikada ne prima svi-jet kakvim ga je našla, niti ga ostavlja takvim.  . . - Pjesnikov je zadatak traženje. A sposobnost velikih pjesnika nalaženje.

- Knjiga nije hrana, ali je posla-stica. . . . - Biblioteke donose svjetlost našem duhu i oduzimaju jakost našim očima.

- Sudbina je genija daleko teža nego sudbina mediokriteta.

Tin Ujević 1891-1955

Priroda je jedina knjiga koja na svim listovima nudi mnogo sadr-žaja. Johann W. Goethe

Mi vjerujemo u suštinsku dobrotu ljudi, isto kao što vjerujemo u vlastitu suštinsku dobrotu. Kao što smo bili sigurni da će to biti moguće, posvećujući sebe krea-tivno jednostavnoj umjetnosti ži-vljenja, da bi pronašli nova i kori-sna riješenja za mnoge moderne društvene probleme. 

J. Donald Walters 

- EDUCATION FOR LIFE, 1986

Jedno od najplodnijih područja za primjenu Kristalne Jasnoće jeste umjetnost. Jer su ljudi vođeni sigurnije kroz umjetnosti nego kroz filozofiju. Filozofija jedino dodiruje njihove umove, ali umje-tnosti uključuju isto tako i njiho-ve osjećaje. Umjetnosti djeluju na živote ljudi kao izvanjsko izraža-vanje njihovih ideja. Uistinu, ako su umjetnosti dovoljno obuhvaća-juće u svojoj viziji, one isto tako mogu dodirnuti i dušu. Nove ideje skoro uvijek započinju kao filo-zofija. Na ovom stadiju one mogu biti čitane i o njima raspravljano samo od nekolicine - isto kao što je to i kod znanosti, o Einsteinu su prvo raspravljali samo nekolicina znanstvenika, a još manje ga je razumjelo.

Kreativni umjetnici (kompozitori, pisci, i ostali koji sebe kreativno izražavaju)  su obično bliži novim valovima misli od opće mase ljudi. Nekolicina umjetnika su i sami filozofi, ali oni uživaju u stimulaciji novih ideja, i teže da postanu popularizatori tih ideja.

Dakle, kroz umjetnosti novi kon-cepti dosežu i ustvari dolaze do običnih ljudi. Tako su umjetnosti u nekom smislu najvažnija ispo-ljavanja koja mogu proizaći iz vizije Kristalne Jasnoće. Ljudi mogu održavati predavanja i ap-straktno teoritizirati, čak i sa en-tuzijazmom, bez da se uistinu okrenu ka praktičnoj akciji. Način da se nova ideja uistinu učini vlastitom jeste da se ona živi.

Najbolji način življenja toga, jeste da se to u potpunosti obuhvati, jeste da se to proživi indirektno kroz neki oblik umjetničkog izra-žavanja.

Roman koji opisuje ljude koji žive u novom stanju svjesnosti može čitaocu pružiti skoro osjećaj da on, također, sudjeluje u toj svje-snosti. Slika koja opisuje dru-štvenu nepravdu može privesti jasnije tu stvarnost u srce i um nego samo predavanje o tome predmetu. Muzika, također, može potaknuti iskustvo novog stanja svjesti. Ako postoji jedna stvar, onda, se Gradovi Svjetla moraju na to usmjeriti, to je pitanje kako izraziti njihovu filozofiju kroz umjetnosti. Možda samo onda na-kon što su oni uspjeli izraziti svoje ideale i njihova stanja svjesnosti kroz neki aspekt umjetnosti, ljudi će općenito početi cijeniti ono što to predstavlja.

Jedino veći utjecaj od umjetnosti u svojoj mogućnosti za nadahnjiva-nje  ljudi ima unutrašnje religio-zno iskustvo. Ovo ne znači fanati-zam ili religiozni dogmatizam, već prije neko stvarno iskustvo unu-trašnjeg, božanskog blagoslova.  Ljudi koji su bili tako blagoslo-vljeni pronalaze sebe preobraže-nim iznutra, a ne samo površno, kroz svoje emocije i imaginacije. Takva unutrašnja promjena je da-leko veća i trajnija od bilo čega što je djelovalo izvana, kroz um-jetnosti. Gradovi Svjetla trebaju, kao što sam ja stalno ponavljao, trebaju biti razvijeni kao nova vrsta monaškog reda; inače u su-protnom, oni neće uspjeti. Komu-ne koje imaju duhovno temelje će prirodno biti sposobne da dota-knu ljude na duševnom - nivou.

Što god oni sami više dožive Božje prisustvo u svojim životi-ma, oni će biti sposobniji podije-liti sa drugima nešto živo i vrije-dno. Uz to, što će druge dotaknuti na duševnom - nivou, oni mogu isto tako dotaći ljude, i možda do-seći mnogo više ljudi kroz umje-tnosti. Dakle, umjetnosti će uvijek biti najbolji mogući načini za za-jednice ljudi da dosegnu druge ljude. Oni će isto tako ostati važan način za društvo da pročiste svoja vlastita usmjerenja. Članovi zaje-dnice koji imaju talent za umje-tničko izražavanje bi se trebali ohrabrivati da slikaju, pišu, kom-poniraju muziku, pjevaju, pišu razne glumačke scenarije u njima igraju uloge, stvaraju duhovno na-dahnute plesove,  klešu u kamenu ili oblikuju u željezu velike, cen-tralne ideje koje su ikada uzdizale ljudsku vrstu, i koje će ih zauvijek uzdizati.

Umjetničko izražavanje u ovom stoljeću izražava negativne filo-zofije našeg doba. Ova je filozo-fija čak - samo-hvalisava, materi-jalistička, ego-usmjerena, ruši pri-znate vrijednosti i prezire visoke ideale. To je ateističko, i ispunje-no potvrđivanjem besmislenosti i očaja. Novi oblici umjetnosti čeka -ju da izraze uzvišenije filozofije. Takvi oblici mogu nastati samo iz nove vrste vizija koje Gradovi Svjetla mogu osigurati. Ne bi bilo moguće donijeti nove uvide u ostvarenje dok smo okruženi sta-rim utjecajima i svakodnevnim po -navljanjem starih utisaka. Primjer ove nemogućnosti je novi val kršćanske muzike. To predstavlja očajnički pokušaj ponovog buđe-nja obožavanja prema učenjima Biblije primjenjivanjem visokih osjećaja popularnog ritma rok mu-zike. Međutim, rock and roll, je oblik muzike koji naglašava ego. Pjevači ove nove kršćanske muzi-ke ustvari idu sve dotle da se čak pojavljuju i fantastično odjeveni sa šljokicama, oponašajući popu-larne rock zvijezde.

Njihova odjeća, njihova muzika, njihovo samo ponašanje izgleda da viče, "Gledaj me!" Samo su riječi koje oni pjevaju različite, i kakvo dobro to čini da se pjeva "Voli Isusa!" ako sve ostalo poziva o tebi, "Yeah, yeah, ali također voli i mene!" Ista dilema je i kod glumaca. Kakve su uloge za njih da u njima glume, a koje bi uistinu predstavljale duboke du-hovne potrebe našeg doba? Sa onime sa čime sam ja upoznat nema niti jedne. Prvo treba stvoriti umjetničke oblike koji će izraziti svjesnost Kristalne Jasnoće.

Takva ostvarenja će prirodno pro-naći izraz kroz intrepretativne umjetnosti. Kristalna Jasnoća kada se primjenjuje na umjetnosti bi trebala uključivati komunikaciju sa svim stvarima kao manifesta-ciju svjesnosti. To bi trebalo zna-čiti viđenje njih kao izrazima u, a ne samo od, Kristalne Jasnoće. To treba obuhvatiti da dosegne vani da se odnosi na šire stvarnosti od vlastitih, tako da će djelo koje netko stvara ukazivati na veću sferu stvarnosti nego što to izra-žava samo ono očito. Suština do-brog ukusa, je uvijek, umjeren iskaz. Dobra slika će ukazivati na raspoloženja i osjećaje bez da ih doista imenuje. Na samo svoje ukazivanje to podrazumjeva pre-poznavanje da postoji određena svjesnost prisutna u svome pre-dmetu - čak i ako je predmet cvijet, stijena, ili potok.

Kristalna Jasnoća u umjetnostima znači umjetnost koja komunicira - i to komunicira ne samo sa ljudi-ma koji, tako se umjetnici nadaju, će uživati u njihovim djelima, već i sa njihovim izabranim predme-tom. Ako ništa drugo, Kristalna Jasnoća može biti njegov način otvaranja novih nivoa opažanja unutar sebe samog. Međutim, ako je istinito učenje da materija ispo-ljava svjesnost koliko god neja-san stupanj ispoljavanja svjesno-sti, onda umjetnost omogućava čo -vjeku načine da ustvari širi svoju svjesnost u višu, svjesnu, stvar-nost. . . .

- Zar ovo nije najviša svrha umjetnosti - da nam pomažu da živimo naše vlastite živote još svjesnije? J. Donald Walters - CITIES OF LIGHT, 1987

Bog nije samo određivač sudbine; on je čovjekova vječna destinaci-ja. Sve nereligiozne ljudske aktiv-nosti teže da usmjere univerzum prema iskrivljenom služenju sebe (ega); uistinu religiozni pojedinac teži da sebe poistovjeti sa univer-zumom i zatim da posveti aktivno-sti sjedinjenog sebe za služenje univerzalne porodice ljudskih bića i nadljudskih. Područja filozofije i umjetnosti djeluju između nereli-gioznih i religioznih aktivnosti ljudskog sebstva. Kroz umjetnost i filozofiju materijalno-umni čovjek je zaveden u kontemplaciju o du-hovnim stvarnostima i univerzal-nim vrijednostima vječnog znače-nja.

- Emocionalni umjetnik vidi Boga kao idealnu ljepotu, Bog estet-skog.

Najviši zadatak bilo koje umje-tnosti je, da svojim iluzijama, na-govijesti višu stvarnost univerzu-ma, da kristalizira emocije vre-mena u misao vječnosti.

THE URANTIA BOOK,1955 

Umjetnost je meta-znanost (meta-viša) i meta-duhovnost. To prati razvitak i stvara simbole da izrazi ono što prije nije bilo izraženo. To razvija viziju. To stvara nove riječi, koncepte, perspektive, i interpretacije, i može, u svom najvišem obliku, transcendirati su-protnosti i potaknuti transforma-ciju. Umjetnost je ideal. Različiti umjetnici dolaze više ili manje blizu ovog ideala. Umjetnikov rad izražava nade, snove, želje i strategije čovječanstva da stvori unutarnji mir i bolji svijet.

Različita djela umjetnosti pove-zuju se sa članovima publike i nji-hovim umovima, srcima, i duhov-ima. Ono što mene može dodirnuti to tebe može ostaviti hladnim i obratno. . . .

- Bilo koje od ovoga troje, znanost, duhovnost i umjetnost, treba biti nadahnuto etikom, inače se pretvara iz blagoslova u prokletstvo.

Julia Keel - pisac, slikarica i instruktorica borilačkih vještina