18. Ugrožavanje postignutog

Sad već u pedesetoj godini, izumitelj je bio zgodniji i

uglađeniji nego ikada ranije, iako je njegov ugled

znanstvenika bio podvrgnut ozbiljnim napadima. Jo. je bio

vitak i mladolik, glatkog lica, a kose crne i guste kao nekad. I

nadalje se odijevao po posljednjoj modi, imao .irok krug

prijatelja, i uporno se dr.ao, makar i krhkom vezom, svog

omiljenog boravi.ta, hotela VValdorf--Astorije.

Zapravo, Teslina povezanost s hotelom mo.da je bila

najbli.e braku .to je ikada iskusio. .ivot koji se ne .ivi

kraljevski izgledao mu je jedva vrijednim .ivljenja. Oduvijek

sklon tome da svoja razočaranja zaliječi okru.ujući se rasko.i,

zadr.ao je izrazitu nadarenost da dostojanstveno prolebdi čak

kroz najgora vremena. Nije se pritom radilo o tome da ga

nikada nisu zabrinjavali postojeći dugovi, nego ih je njegov

um, neprestano zaokupljen raznim zamislima, bio u stanju

izbrisati tijekom podu.ih razdoblja. Tako je one koji su bili

slabije sreće, poput Scherffa i Johnsona, mogao kuditi zbog

njihove navodne malodu.nosti kad bi se suočili s problemima

financijske naravi. Ipak se činilo da je psihički značaj, koji je

izumitelj pridavao novcu, počeo rasti sa smanjivanjem

mogućnosti da ga namakne. To se mo.e jasno vidjeti iz

mnogih njegovih pisama upućenih Johnsonu, ScherfFu i

ostalima.

Iako se izgledom nije znatnije izmijenio te je nastavio sa

svojim ranijim načinom .ivota, Tesla se počeo mijenjati

iznutra. Njegova gorka razočaranja u ranim godinama

dvadesetog stoljeća odrazila su se svojim razarajućim i

trajnim učinkom na njegovu osobnost. Pi.ući Georgeu

Westinghouseu povodom njegova posljednjeg preustroja

tvrtke kojim je .elio osna.iti korporaciju,

260

Ugro.avanje postignutog

on ka.e: »Snaga čovjeka pokazuje se tek u nedaćama.« Na

.alost, nevolje također znaju iskazati i njegove slabosti.

Tesla se pretvorio u okorjelog pisca pisama raznim

novinama. I dok je u godinama svog uspjeha bio velikodu.an

pri ocjenjivanju postignuća, kako svojih prethodnika, tako i

suvremenika, te se rijetko trudio odgovoriti na osobnu kritiku,

sada je postao jedak i vrlo o.tar u samoobrani. Na brzinu bi

omalova.io svoje takmace, kako one slabije, tako i moćne, te

bi ustvrdio pravo prvenstva u vlastitu korist. Prečesto prevaren,

postao je jo. tajanstveniji kad se radilo o za.titi njegovih

patenata. Psihičke posljedice svega toga bile su duboke i

stvarne.

Tesla je imao sreće utoliko .to je u ranim godinama

dvadesetog stoljeća privukao dvije odane i pametne .ene.

Obje su radile kao njegove tajnice, a u kasnijim godinama

nastavile su uspje.no izgrađivati vlastite karijere. Nepotrebno

je naglasiti da su obje bile besprijekorno građene.

Muriel Arbus bila je privlačna plavu.a koja je Tesli

pomagala oko zahtjeva za patente, a nakon njegove smrti

osnovala je tvrtku Arbus MachineTool Sales u NewYorku - bila

je jedina .ena u Americi onoga doba koja je osnovala vlastitu

tvrdcu za kupoprodaju velikih alatnih strojeva. I u tome se

pokazala iznimno uspje.nom.

Dorothv Skerritt pridru.ila se Tesli 1912. godine, postala

je sudionicom mnogih izlaganja i prikaza njegovih izuma

odr.anih u laboratoriju u Zapadnoj 40. ulici na broju 8 te je

često posjećivala gradsku knji.nicu NewYorka, .to se nalazila

preko puta, gdje je za izumitelja obavljala istra.ivanja. Jedna

osoba, koja je imala priliku upoznati obje .ene, izjavila je da

je Dorothv bila »svjesnija motivacije raznih pojedinaca te

posljedica raznih okolnosti, ali bi o tome malo govorila. S

druge strane, Muriel je prihvaćala stvari onakvima kakve su

izgledale na prvi pogled i u.ivala govoriti o njima.«

Prije preuzimanja posla kod Tesle, kod kojega je ostala do

1922. godine, Skerrittova je bila zaposlena u odvjetničkoj tvrda

specijaliziranoj za patente. Arbusova je tijekom Drugog

svjetskog rata radila za ministarstvo industrije, u upravi za

ratnu proizvodnju, a

26

TESLA - ČOVJEK IZVAN VREMENA

potom u financijskoj korporaciji za obnovu, da bi nakon toga

krenula u već Spomenuto razvijanje vlastite tvrtJce.

Sto se tiče njihova zajedničkog poslodavca, kako su godine

vi.e prolazile, Tesla bi svoje zamisli vezane za znanost

objavljivao sve nepromi.ljenije, raspravljajući o njima s

novinarima u trenutku kad bi mu pale napamet, bez ikakva

podvrgavanja svojih ideja eksperimentalnoj provjeri, ili čak

dubljim razmatranjima. Ponekad se činilo da je postao gotovo

megalomanski nastrojen. Neki od senzacionalističkih novinara

citirali bi ga bez suvi.nih pitanja. Ipak, oni kojima je stalo do

njega, poput O’Neilla i Swezeyja, nastojali su ga spasiti od

vlastitih izjava kada bi se za to ukazala potreba.

Stoga je Edison točno izrazio prepucavanje raznih

profesora, podbadajući: »Tesla je čovjek koji se uvijek sprema

ne.to učiniti.« No, ista bi se rečenica mogla primijeniti na

samog Edisona, ako se usporede njegova stvarna postignuća s

neostvarenim namjerama. I sam se umiljavao novinarima,

nepopravljivo im obećavajući vi.e nego .to je mogao ponuditi.

Profesor Joseph S. Ames sa Sveučili.ta Johns Hopkins

među prvima je napisao tipično akademski napad na Teslu, u

kojemu je usporedio radove Marconija, Pupina i Tesle, smjesti

v.i pritom na.eg junaka na bijedno treće mjesto: »Takozvani

Teslin motor i električni strojevi, koji su njegove modifikacije,

poznati su svijetu isto kao i Teslina zavojnica, koja predstavlja

jednostavno unapređenje Henrvjevih instrumenata. Ali dosad

ni jedan izum ne nosi njegovo [Teslino] ime...«1

Taj je napad bio potpuna zabluda, kao uostalom i ostali

slični njemu. Do kasnih 1920-ih godina u Tesline indukcijske

motore i sustave za prijenos energije ulo.it će se 50 milijardi

dolara .irom svijeta. On je bio »otac radija«, kao i

automatizacije. Većina sveučili.ta, uključujući i Johns

Hopkins, već se tada oslanjala na Tesline zavojnice u svojim

laboratorijskim istra.ivanjima. Osim toga, čitavi niz izvornih

izuma, mnoge od njih i prije 1900. godine, patentirao je čovjek

za kojega se Ames usudio napisati da »ni jedan izum ne nosi

njegovo ime.«

262

Ugro.avanje postignutog

No, također je bilo istinito da je Tesla če.će osmi.ljavao

.iroke koncepte nego zasebne izume. Njegova su predavanja

bila izvori.te i rasadnik ideja koje bi potom mnogi drugi

preuzeli u svoje ruke, praktično primijenili i zatim patentirali.

Zapravo, to je i bio jedan od razloga zbog kojih je počeo svoje

karte dr.ati bli.e grudima.

Ako je u isto vrijeme izgledalo da .eli senzacionalizirati

svoje nove projekte i teorije, bilo je to stoga .to je - radeći kao

samostalni poduzetnik - neprestano tragao za financijskom

podr.kom investitora i bogata.a pa bi pribjegavao svim

metodama koje su ih mogle privući. Prikazivanja odr.avana u

njegovu laboratoriju imala su za svrhu izmamiti novac od onih

ljudi koji mu, prema njegovoj prosudbi, tehnički nisu bih u

stanju »ukrasti« neku od ideja. Stoga je prirodno .to njegovi

znanstveni suvremenici, ljubomorni ali svjesni Teslinih

namjera, nisu bili zadovoljni.

Unatoč činjenici da je zamisli imao u jednakom izobilju

kao i prije, Tesla je ipak dosegao dob kad vi.e nije mogao

zatvarati oči pred vlastitom smrtno.ću. Prijatelji i znanci

počeli su se polagano prorjeđivati. Mark Tvvain umro je 1910.

godine, i taj je gubitak te.ko pogodio Teslu. Tri godine potom

vi.e nije bilo ni Morgana, jednako velikog sto.ernog

sudionika u dr.avnim poslovima, koliko i osobe značajne za

Teslinu karijeru.

Njegovom su psihom oduvijek miljele parade neuroza svih vrsta, ali čini se da je protjecanje vremena učinilo njegovo pona.anje jo. čudnijim.

Nitko ne zna kada je izumitelj počeo skupljati bolesne i ranjene golubove te ih dovlačiti u svoju hotelsku sobu. No, to je bila misija koju bi obično obavljao u predvečerje.

Čitav njegov .ivot odavao je navike »noćne ptice«, a moglo

bi se reći i Princa tame. Prema hotelskom osoblju znao je biti

kavalir, ili pak otresit, da bi ih već u sljedećem trenutku iznova

velikodu.no nagrađivao.

Kao osoba koja .ivi noću, u ured bi stizao točno u podne, a

kao Princ tame zahtijevao bi da gospođica Arbus ili gospođica

Skerritt stoje točno uz dovratak kako bi preuzele njegov .e.ir,

.tap i rukavice. Zatim su morale zamračiti sve prozore, čime bi

se

TESLA - ČOVJEK IZVAN VREMENA

usred bijela dana napravio mrak u kojem je bio

najproduktivniji. Zapravo, jedino doba kad bi se te.ke zavjese

smjele razmaknuti bilo je vrijeme ljetnih oluja koje su tutnjale

nad krovovima grada. Tada bi le.ao na crnoj bar.unastoj sofi i

promatrao sjeverni ili zapadni dio neba. Njegove su tajnice

izjavile da je i inače razgovarao sam sa sobom, no tijekom

ljetnih oluja prepunih sijevanja, bljeskova i munja, kada bi

redovito zatra.io od njih da ga ostave samog, mogle su čuti i

kroz zatvorena vrata kako je postao iznimno elokventan.

Usprkos svim stresovima i simptomima koji su odudarah

od normalnog pona.anja, Teslin je stvaralački genij ostao

jednako sna.an. Godine 1906., kad je proslavio svoj pedeseti

rođendan i kad su ga počele sustizati brojne nedaće, izgradio

je prvi model svoje nevjerojatne turbine. Nadahnuće za nju

prona.ao je vjerojatno jo. u svojim dječačkim nastojanjima da

izgradi vakuumski motor, kao i u planovima .to ih je osmislio

tijekom godine provedene u planinama svoje domovine, kad

je prekooceansku po.tu .elio oda.iljati podvodnim cijevima.

Mo.da se zamisao o bez-lopatičnoj turbini javila jo. i ranije -

u njegovim najranijim, dječjim izumima, kad je izgradio

malenu vodenicu bez lopatica koja se ipak okretala.

Koje god bilo porijeklo tog modela turbine, ona nije te.ila

ni punih 5 kilograma, a postizala je trideset konjskih snaga.

Kasnije je Tesla izgradio i mnogo veće turbine koje su

ostvarivale do 200 konjskih snaga. »Ono .to sam učinio«,

objasnio je Tesla, »bilo je da sam posve zanemario ideju kako

mora postojati čvrsta pregrada ispred pare te sam prvi put na

praktičan način primijenio dva svojstva za koja svaki fizičar

zna da su zajednička svim tekućinama, samo se dotad nisu

koristila. Bile su to adhezija i viskozitet.«2

Julius C. Czito, sin Teslina dugogodi.njeg strojara

Kolmana Czita, izgradio je nekoliko verzija turbina u svojoj

strojarskoj radionici u gradiću Astoria na Long Islandu. Rotor

te takozvane »elektrane u .e.iru« sastojao se.od jednog reda

vrlo tankih diskova, izrađenih od »njemačkog srebra«. Bili su

smje.teni na sredini osovine i zatvoreni u kući.te. »Kad bi

pristigla energija od bilo

264

Ugro.avanje postignutog

koje vrste tekućine«, razlagao je Tesla, »bila bi obuhvaćena

na periferiji i bje.ala bi prema sredi.tu. A kad se, naprotiv,

tekućina trebala pretvoriti u energiju, ulazila bi u sredi.tu, a

istjerivala se na periferiji. U oba je slučaja spiralno prelazila

međuprostor između diskova, pri čemu se energija dobivala

čistim molekularnim djelovanjem, bilo od njega, bilo

odvojeno od njega. Nov se način ogledao u tome da se

toplinska energija pare ili eksplozivne mje.avine mogu

transformirati uz visoki stupanj iskoristivosti...«3

Nije vidio granica takvoj uporabi. Uz odgovarajuće gorivo,

takva je turbina mogla pokretati automobile i zrakoplove. U

tri dana mogla je prekooceanske brodove prenijeti preko

Atlantika. Mogla se koristiti za vlakove, kamione, za

rashlađivanje i za hidrauličke uređaje, u poljoprivredi, za

navodnjavanje, u rudarstvu - a radila bi, kako na paru, tako i

na benzin. Čak je počeo dizajnirati i futurističke automobile

koji su kao pogon koristili njegovu turbinu. Iznad svega, bio

je uvjeren da bi ona bila mnogo jeftinija za proizvodnju od

tradicionalnih modela turbina.

Osjetio je sna.an duhovni poticaj kad je njegova turbina,

ili barem njezin koncept, bila dočekana s odu.evljenjem. Čak

su i časnici ministarstva obrane izjavili da »ona predstavlja

ne.to novo u svijetu« te da je »na njih ostavila dubok dojam«.

Činilo se razumnim očekivati da će čovjek, koji je osmislio

bolji rotacijski sustav, na račun toga steći pravo bogatstvo.

Tesla je počeo izranjati iz beskrajne traume poni.enja i

dugova. Jezive noćne more, u kojima bi se mije.ala davna

smrt njegova brata Dane, majčin kraj i uni.tenje

Wardenclyffea, počele su se prorjeđivati. Jedino .to mu je sad

trebalo bio je kapital i njegova će ga turbina iznova vratiti na

vrh. U glavi je počeo sastavljati popis mogućih investitora.