učinci pranajame

Osnovna funkcija disanja jest dovesti životnu silu - pranu - u tijelo. Nadalje, pranajama omogućava da steknemo nadzor nad svojim disanjem (riječ ajama znači »kontrola«, »smjer« ili »širenje«) kako bismo vlastiti dah mogli koristiti na različite načine. Na primjer, različite tehnike disanja mogu tijelo ispuniti energijom, razbistriti um, ublažiti tjelesnu bol, poboljšati koncentraciju, ublažiti tjeskobu ili potaknuti opuštanje.

Većina ljudi ne diše na način kojim se potpuno koristi
prostor u plućima. Rijetko nas nešto potakne da razmišljamo
o disanju i njegov utjecaj na mentalno i tjelesno
stanje. Prvi je korak u pranajami nekritično promatranje
prirodnog disanja. Ako pokušate izvesti vježbe sa stranice 111 (promatranje disanja), moguće je da vas iznenade
dvije stvari: prvo, disanje vam je možda nejednako (kratki
ili dugi udisaji i izdisaji te nejednak razmak među
njima); drugo, možda ćete otkriti da se teško možete
usredotočiti na disanje, makar i. na nekoliko sekundi, a
da vam pritom ništa ne odvlači pozornost. (Lakše ćete
se usredotočiti, na disanje budete li pritom ponavljali
u sebi: »Svjestan sam da udišem, svjestan sam da
izdišem.«)

Kad jednom steknete osnovnu svijest o svom disanju,
možete krenuti učiti određene pranajama vježbe (vidi
str. 110-115) koje će pomoći da uvelike steknete nadzor
nad svojim tijelom i svojim emotivnim i mentalnim
stanjima. Ma satovima joge učenici obično uče pranajama
istodobno s asanama ili nakon asana. Kao što Hatha joga
Pradipika kaže (vidi str. 16-17): Kad jednom »naučimo
asanc i steknemo nadzor nad tijelom hraneći se uravnoteženo,
trebamo početi vježbati pranajamu.«

Utjecaj pranajame na tijelo
Pranajama je priznato sredstvo za pomlađivanje tijela i
poznata je njezina ljekovitost; povećavajući unos kisika u
tijelo, pranajama nadopunjava zalihe kisika u krvi i svi
naši. unutarnji, organi dobivaju hranu koja im je potrebna.
Ka taj način naši tjelesni sustavi, na primjer
probavm, rade učinkovitije.

Povećan unos kisika od osobite je važnosti za rad
bubrega, jetre i slezene. Tekstovi o jogi savjetuju pranajamu
kao učinkovit lijek za razne tegobe; od štucavice i
glavobolje do bolova u ušima, a to je i lijek za ozbiljnije
bolesti, npr. za astmu. Pranajama je učinkovita i kad je
riječ o stresu jer sprječava veliki broja simptoma i bolesti
povezanih sa stresom.

Vježbe pranajame jačaju sve mišiće povezane s disanjem
i povećavaju kapacitet pluća. Svoj dah također
možete koristiti i kao sredstvo koje otklanja napetost iz
drugih dijelova tijela. Najjednostavniji način da to
postignete jest da svoj udisaj usmjerite na određeni dio
tijela, na primjer, u donji dio leđa. Izdišući iz tog dijela
tijela opuštate napetost i prepuštate se dahu.

Utjecaj pranajame na emocije
Raspoloženje i emocije čvrsto su povezani s načinom disanja.
Da biste razumjeli način na koji su povezani,
sjetite se promjena u disanju kad ste uzbuđeni ili nervozni.
Stanja uznemirenosti općenito ubrzavaju dah,
'čine ga plitkim i nejednakim (a to može stvoriti negativan
obrazac, pri čemu naše disanje pogoršava prvobitnu
tjeskobu). Suprotno tome, kad smo opušteni, dišemo
polako i ujednačeno. Pranajama pomaže da razvijemo
sposobnost da umirimo i nadziremo dah - na taj način
uspijevamo usredotočiti um i. nadzirati emocije.

PRANAJAMA I DIŠNI SUSTAV
Dišni sustav ovisi o učinkovitom korištenju nekoliko mišića.
Najveći od njih je dijafragma, sloj mišića koji je smješten ispod
pluća i spojen s kralježnicom i donjim rebrima. Kad udišemo,
dijafragma se pomiče dolje, prema području trbuha. To smanjuje
zračni pritisak u prsima, a pluća se pune zrakom koji taj
pritisak izjednačava. Rebra se podižu i spuštaju da bi
oslobodila prostor. Kad izdišemo, dijafragma se vraća
u početni zaobljeni položaj, rebra se spuštaju, a zrak se
istisne van. Kad je disanje plitko, dijafragma nije u potpunosti
iskorištena. Koristimo samo dio plućnog kapaciteta te pri
izdisaju zadržavamo ustajao zrak.
Dok vježbamo pranajamu dišemo potpuno koristeći dijafragmu;
gornja i donja rebra posve se napune zrakom, a sav
se ustajao zrak ispusti.

UDISAJ                                                                          IZDISAJ

SAVJETI ZA VJEŽBANJE PRANAJAME
• Ako namjeravate vježbati pranajamu nakon asana,
opustite se između vježbi (vidi str. 89); ili, prvo radite
pranajamu.
• Sjednite uspravno u udoban položaj za izvođenje vježbi
kapalabhati, anuloma viloma, sithali i sitkari (vidi str.
110-113). Primjeren je i bilo koji od predloženih
položaja za meditaciju na str. 118-119.
• Sjednite, ili legnite u položaj mrtvaca (vidi str. 89) ako
želite raditi uđđaji, brahman i vježbe za produbljivanje
disanja (vidi str. 110-113).
• Uvijek dišite kroz nos (osim dok radite sithali i sitkari;
vidi str. 113).
• U jogi izdisaj djeluje smirujuće i uspostavlja ravnotežu.
Općenito bi izdisaji trebali trajati jednako kao, ili duže
od udisaja.
• Asana je najbolja priprema za pranajamu i zato, ako
vam je pranajama preteška, vratite se vježbanju asana
i promatrajte svoj dah dok izvodite položaje.