Jesmo Udio velikoga plana i napredujemo li u skladu s razvojem sve širih čovjekovih spoznaja i otkrića? U dvadeset prvome stoljeću, a zahvaljujući nevjerojatnome napretku na raznim područjima, svi mi možda ćemo morati više pozornosti posvetiti učenju.
Ubrzava se pojava novih otkrića. Učenje je uzbudljiva doživotna aktivnost!

Je li učenje ključan dio čovjekove prirode? U životu nas potiče sposobnost razvijanja i otkrivanja novih mogućnosti, kako u nama, tako i u našem svijetu. Uspješni izumitelji, slikari, glazbenici, liječnici, znanstvenici i vođe, bez obzira na područje, nikada ne gube gorljivu želju za ovim otkrićima. Kada točno ne znaju što rade, prihvaćaju izazov, marljivo traže odgovore, svakim dijelom bića uviđaju da uče, te da je učenje smisao života! Je li najbolji način istraživanja novih područja napredovanje korak po korak i usputno učenje? Je li otvorenost prema procesu ključna za učenje?

Želimo li doznati više o tome u čemu se kriju određene sposobnosti, možemo se podvrgnuti ispitivanjima sposobnosti i tako doznati nešto više o sebi. Moguće je i razgovarati s učiteljima, članovima obitelji i prijateljima, od njih tražiti da procijene naše prednosti, mane i potencijal. Ljudi koji su predani neprekidnom učenju često su svestrani. U stanju su suočiti se s raznorazim izazovima snagom karaktera i nepreglednim izvorima snage.
Svjesni važnosti tog procesa, pomno istražuju situacije kako bi došli do najboljih rezultata. Neprestano uče, neprestano se razvijaju, otvoreno i domišljato.

Oni koji poznaju potrebe ljudi njima mogu i vladati. Oni koji se odgovorno odnose prema životnim sukobima istinski mogu voditi
svijet. — Tao

Kada učimo nešto novo, važno je imati strpljenja sa samim sobom. Učenje može biti poziv na napuštanje dobro poznatog područja i prijelazak praga, prolazak kroz vrata koja vode u nov i širi svijet. Kada iz poznatog stupimo u nepoznato, moguće je da ćemo naići i na određene oblike otpora.

Niste postigli ništa ako ste samo naučili dobro, ako pritom i ne činite dobro. — Publilije Sirus

Raspolažete li određenim znanjem, neka i drugi na njemu zapale svijeće. — Margaret Fuller

ograničava ono što je dio prošlosti. Astronaut Chuck Yeager poslije je pričao o tome kako su se zrakoplov i instrumenti počeli nekontrolirano
tresti kada se približio zvučnome zidu. No kada je prošao kroz taj »zid«, sve se odjednom smirilo, zrak je postao gladak poput stakla!

Kako čovjek razmišlja, tako mu i jest. U vezi s time općenito se slažu sve religije. Sve veće znanje posredstvom potaknutog razmišljanja može ponuditi korisna iskustva učenja.
Prednosti snage uma, ako se prenose mladim ljudima, mogle bi poslužiti kao temelj za to da buduće generacije postanu discipliniranije u nadzoru i upravljanju umom i životom. Kakva bi to samo mogla biti pomoć učenju!

U slobodnome svijetu, ako želimo da ostane slobodan, moramo održati...
mogućnosti da čovjek doznaje i uči što god poželi. — Robert Oppenheimer

Još više koristi moglo bi se pojaviti na području duha kada bi svatko sastavio osobni popis zakona koji upravljaju duhovnim pitanjima. Dakako, to bi bilo lakše kada bi svaki pojedinac prvo proučio knjige i tekstove filozofa, teologa i znanstvenika koji se bave istraživanjem moćnih zakona duha. Što bi moglo biti uzvišenije nego kada bi svatko u umu ili srcu, kao i na papiru, ispisao razne zakone prema kojima bi trebao živjeti? I bi li svatko mogao mjeriti svoj duhovni razvoj kada bi se svake godine osvrtao i prilagođavao taj osobni popis zakona? Koliko bi samo bilo koristi kada bi svaka škola, iz dana u dan, posvetila samo nekoliko minuta da svakom učeniku pomogne proučavati zakone duha onako kako ih otkrivaju i formuliraju veliki znanstvenici, kako bi svatko mogao poboljšati svoj popis? Dolazi li do vrhunskih trenutaka našega razvoja kada steknemo novu istinu koja nas nadahnjuje i prihvatimo je tako da obnavlja našu ličnost i postane dijelom našega života?

Samodisciplina je također jedno od središnjih iskustava poučavanja i učenja u mnogim religijama. Na primjer, približno pet milijuna sljedbenika islama u Sjedinjenim Državama uči da se treba suzdržavati od konzumiranja alkohola i duhana. Što činimo kako bismo povećali riznicu svojega znanja — u svojem zvanju, u osobnome životu i u zajednici? Što činimo kako bismo više učili i razvijali se na duhovnome području?

Drevna budistička legenda govori o uspješnome mladiću koji se obratio učitelju u potrazi za prosvjetljenjem. Mladić se predstavio, a učitelj je natočio čaj. Mladić je opširno pričao o svojem životu i postignućima. Učitelj je i dalje lijevao čaj. Dok je mladić pričao, čaj se počeo prelijevati preko ruba šalice.

»Prestanite«, usklikne mladić. »Zar ne vidite što radite?«
Stari se učitelj nasmiješio i s iskrom u očima odgovorio:
»Punu šalicu ne možeš napuniti«.

Mladić je bio pun sebe. Ako želi učiti ili primiti nešto novo, morat će isprazniti svoju šalicu. Jednako tako, kako bismo učili, možda ćemo se morati osloboditi predrasuda, prestati osuđivati i raščistiti nered u umu. Trebamo li usvojiti ključnu lekciju yohaku, a riječ je o japanskome izrazu koji označuje »bijeli prostor« ili pozadinu slike nastale tintom? Budući da yohaku dodaje ravnotežu cjelini, prazan je prostor jednako važan kao i sama slika.

Kada nastavljamo učiti, povećavamo bazu znanja, sposobnosti i otvorenost, kao i životnu radost. Kada se idući put nađemo
u situaciji da pokušavamo učiniti nešto novo, možemo potvrditi:
»Sada učim!« i u tome uživati!