2.3.9. Tukume piramide
"Prolazeci kroz sumu rogaca, daleko od naselja, cinilo mi se da sanjam. U svom zivotu nisam vidio tako sto… najveci kompleks mounumentalnih struktura izgradjenih od cigle u Novom svijetu. Imao sam zadovoljstvo gledati pred sobom 26 ogromnih piramida, sa nizom manjih objekata, na tom svetom mjestu od 500 jutara povrsine. Bukvalno sam se osjecao da sam dosao s druge planete, kao da na Zemlji nema nista slicno ovim cudnim i kolosalnim rusevinama…" (Norveski istrazivac Thor Heyerdahl, 1987.)
********
Glavni razlog mog dolaska na sjever Perua bio je posjet grobnici Lorda Sipana.
Kada je, prije petnaest godina, pronadjena nedirnuta grobnica ovog vladara iz doba prije dvije hiljade godina, to je smatrano najvecim arheoloskim otkricem XX stoljeca u obje Amerike. Proglasili su ga Tutankamonom Juzne Amerike. Zbilja, iz samo jedne grobnice, izvuceno je na povrsinu toliko zlatnih, srebrnih i drugih ukrasnih i ceremonijalnih predmeta te alata da su u polumilionskom Chiclajo-u napravili reprezentativni trospratni muzej i potpuno ga napunili (otvorenje je bilo u novembru 2002.; par sedmica prije mog dolaska, predsjednik Perua Alejandro Toledo ga je otvorio).
Medjutim, ovo otkrice blijedi pred onim sto me cekalo 40 km sjevernije.
********
Dosao sam u neugledno selo Tucume, neasfaltiranih ulica. Na ulazu me docekao pogled na crvenosmedje brdo, oronulih stranica. Dok je taksista vozio dalje, pitao sam se je li moguce da je ovo piramida. Cinila se nekako nestvarna. Izgubila je svoj pravilni, stepenasti oblik, ali je jos uvijek impresionirala svojom velicinom.
Dobrodoslicu nam je pozelio znak "Bienvenidos, Museo de Sitio, Tucume". Rogaceva suma mi zaklanja pogled. Put vodi uzbrdo. Table koje pokazuju nekoliko razlicitih ruta za obilaske: krace i duze.
Napokon, izlazim na cistinu.
Kako opisati ovaj prostor od koga zastaje dah? Nemam nikog da podijelim ovo posebno osjecanje kada se javlja osmjeh na licu, jer se prisustvuje necemu neocekivanom i spektakularnom.
Instinktivno, idem ka sredistu kompleksa u kome je najvisa piramida… koja se naslanja na pravo brdo. U glavi mi se javlja misao da su ga graditelji smatrali svetim. Penjem se na piramidu. Sa vrha je pogled prema nekadasnjem velicanstvenom gradu. Danas to podsjeca na ogromne naslage kamena i pijeska slozene u nekim cudnim i pravilnim nizovima.
Kompleks Tukume piramida u sjevernom Peruu. Nekadasnji velicanstveni Grad
sa 26 impresivnih piramida izvan je turistickih mapa i nepoznat siroj javnosti.
********
Jednog od mojih prethodnika je pitao lokalni vodic, Arturo Cervantes, sta je osjecao kada se popeo na brdo.
- "Odgovor je komplikovan, jer, cini mi se, mnogi detalji nedostaju da bi se shvatio originalni dizajn."
- "To je vjerovatno zato sto vasa kultura ima komplikovan pogled na stvari. Originalni dizajn ovog nalazista je u stvari vrlo jednostavan. On je u formi paukove mreze, sa prirodnom planinom ("apu") lociranoj u centru."
********
Tukume piramide su izvan turistickih mapa. Tesko je shvatiti zasto: neobavijestenost, nemarnost, nebriga, ili jednostavno zelja da se ne privlaci paznja. U arheoloskim krugovima ove piramide su interesantne zbog svoje kiklopske velicine. Primjera radi, najveca piramida je 450 metara duga i sto metara siroka, sto odgovara povrsini sest nogometnih igralista.
Ispred najvise Tukume piramide
Ove stepenaste piramide na vrhu nemaju spic, vec veliku platformu na kojoj su nekada bili smjesteni hramovi. Legende kazu da je svaki nivo ("stepenica") simbolizirala razvojnu fazu u covjekovom zivotu… i da je svaka od tih faza trebala u svoj punoci da se prozivi i uziva u njoj. Kada bi se stiglo do vrha to bi znacilo da je bice u potpunosti spiritualno evoluiralo.
********
Po silasku mi se pridruzuje vozac taksija i slika me ispred najvece piramide; a jedan od rijetkih otkopanih zidova, koji prikazuje unutrasnje zidove sa ciglom, ce se naci u objektivu moje kamere.
Pocetak iskopavanja Tukume piramide – ispod naslaga pijeska pojavila se cigla
Gradjevinski materijal za piramide u Naski, na jugu zemlje, i ovdje je bio identican; nepecena cigla. Klima je vrlo slicna, topla, suha, s rijetkim kisama. Medjutim, ovdje se ipak biljeze nevremena koja bi prouzrocila djelovanje vode i vjetra na Tukume piramide. Stoga je i njihova erozija shvatljiva i lako uocljiva: od vrha prema dnu. S druge strane, Naska piramide kao da su dugotrajno plivale u vodi stvarajuci bezoblicnu masu na povrsini.
Stvarno doba gradnje i autori su nepoznati u oba slucaja. Za Tukume piramide kazu da ih je gradila civilizacija Sikan. Obisao sam novootvoreni muzej 20 km odavde (samo par posjetilaca, za razliku od hiljada posjetilaca u Chiclajo-u). Ono sto je prikazano o kulturi Sican ne impresionira; jednostavno ne mogu povezati te Indijance sa ovim gradjevinskim poduhvatom.
Mozda je rijec o romanticnoj zelji da se ovi sjajni gradovi smjeste mnogo dalje u proslost, u doba mitskih civilizacija. Ili mi moj duboki osjecaj, kao i Norvezaninu Heyerdal-u, ne dozvoljava da se slozim sa oficijelnim verzijama.
Nakon obilaska piramida posjetio sam mali muzej, tacnije nekoliko prostorija u kojima su smjesteni dosada pronadjeni I sacuvani artifakti. I, kao sto to obicno biva, ovako zabacena mjesta kriju velike tajne. Na kamenoj ploci sam ugledao niz znakova uklesanih koji su nesumnjivo izgledali kao stilizirani hijeroglifi pronadjeni na Uskrsnjem otoku. Rondorondo pismo sa Uskrsnjih otoka je zagonetka vec nekoliko stotina godina za nauku.
Cini mi se da je ta zagonetka za mene rijesena. Pacificka veza civilizacije Mu, od Japana, preko Uskrsnjih otoka do Perua, je potvrdjena.
Tukume hijeroglifi su za mene stilizirani odgovor na dosada neobjasnjene hijeroglife sa Uskrsnjih otoka