VELIKA DJELA ostvarena tijekom izgradnje mnogih starodrevnih čuda širom svijeta ispunjavaju nas strahopoštovanjem. Kako su ti drevni narodi podignuli tako velika zdanja bez pomoći suvremene tehnologije i mehanizacije? Kakvim su se alatima koristili? Kojim su se planovima i nacrtima radnici rukovodili u svakodnevnome radu? Koji su im prirodni
izvori bili na raspolaganju? Tko je bio začetnik početne zamisli o prvom velikome projektu? Bismo li tu osobu mogli smatrati prvim
poduzetnikom u povijesti? On je nedvojbeno morao udružiti sve dostupne prilike sa snažnom vizijom i genijalnošću kako bi svijetu ostavio
tako dojmljiv dar!

U današnjem svijetu definicija »poduzetnika« glasi: »osoba koja organizira i vodi poslovni pothvat, prihvaćajući rizik zbog moguće
zarade«. Bismo li tu definiciju mogli proširiti tako da obuhvati i genijalnost istraživačkog uma i svrhovito traženje na svim područjima nastojanja?

U znanosti? Medicini? Religiji? Fizici? Ekonomiji? Elektronici?
Genetici? Pedagoškim znanostima? I bi li dio »zarade« pritom mogao
biti bolji život za cjelokupno čovječanstvo?

Ljudi na putu do uspjeha počesto se ne boje prihvatiti proračunate rizike. Pomno se pripremaju za ulazak u nepoznate vode.
Sposobnost prihvaćanja rizika i prihvaćanja izazova često je najveći kod onih koji imaju posve otvoren um. U knjizi Stanje čovječanstva Julian L. Simon piše: »Naša vrsta živi bolje praktički na svim mjerljivim materijalnim područjima. Čovjek koji je voljan reći »da« iskustvu čovjek je koji će otkriti nove granice.

Veličina se odvija unutra. — Papa Ivan Pavao II.

I najslabiji među nama ima dar, koliko god izgledao trivijalno, koji je samo njegov i koji će, ako se upotrijebi na vrijedan način, biti i dar
njegovoj vrsti. — John Ruskin

«. Tako postoje plodna područja za istraživanje koja samo iščekuju trud, nadarenost, te domišljatost i dinamičnu svijest poduzetne
osobe. Blistava budućnost koju zamišljaju mnogi napredno orijentirani pojedinci doima se sve izglednijom.

Nemamo vječnih saveznika i nemamo stalnih neprijatelja. Naši su interesi vječni i stalni i dužnost nam je povoditi se za njima. — Henry John Temple

Koristan i svrhovit život važan je temelj za izgradnju snova čovječanstva, i na osobnom i na zajedničkome planu. Napredak je nužnost, a poduzetne su osobe itekako potrebne. Unutar kreativne genijalnosti uma nalazi se istinsko »područje prilika«. U istraživački i pionirski orijentiranoj osobi nalaze se moguće spoznaje, smisao, ideje, vizija, snaga, odvažnost, intelekt, sloboda i sposobnost za postizanje
čudesnih uspjeha. Sto je onda potrebno da bismo postali inovatorima?
Trebamo li prvo spoznati da u sebi imamo moć kreativnosti?
Jesmo li voljni upustiti se u nova iskustva i istražiti nova područja koja će možda ponuditi plodonosna područja za razvojne aktivnosti? Poziva li naša receptivnost u našu svijest nova znanja, vitalnost i smisao?

Kako bismo ubrali plodove svojih otkrića, moramo dopustiti da vrijeme školuje naš duh, kao i naše tijelo i naš um. Duh čovječanstva
moguće je hraniti na čudesne načine, a to su u stanju činiti oni pionirski duhovi koji uočavaju i prenose čuda ovoga svijeta. Knjige
Ralpha Walda Trinea U skladu s beskonačnim i Carla Sagana Rajski zmajevi dva su 'izvrsna' primjera pisane hrane za čovjekovu dušu.

Značajna istraživanja podupiru tezu prema kojoj bi stjecanje novih duhovnih informacija moglo biti snažno pomagalo za sve poduzetne
duhove. Poduzetnici u području duhovnog istraživanja? Zašto ne? Evo samo nekoliko od tisuća pitanja kojima bi se mogli pozabaviti.

Čovjekova evolucija. Istraživanja pokazuju da su kasniji Neandertalci i prvi predstavnici Homo sapiensa imali vrlo izražene pojmove o zagrobnome svijetu, što se odražavalo u pogrebnim obredima i špiljskim crtežima. Daljnja bi istraživanja mogla utvrditi i temeljnu prirodu te duhovne spoznaje.
Genetski temelji zdravlja i zadovoljstva. Dr. Herbert Benson analizirao je prirodu određenih duhovnih faktora u liječenju i ustvrdio da su ljudi »genetski pripremljeni« za zdravlje. Tako bi bilo moguće provesti istraživanja zdravlja kao genetske odlike ili skupa odlika.

Kapacitet mozga. Neourologija nam kazuje da koristimo tek 10 posto kapaciteta mozga. Istraživanje biokemijske osnove genijalnosti
i kreativnosti, osobito u slučaju velikih mistika i dobitnika Nobelove nagrade, moglo bi nam donijeti vrlo korisne spoznaje i ukazati
na način na koji bi bilo moguće osloboditi potencijal mozga.

Neuroendokrini odnosi. Istraživanje duhovnih aktivnosti (npr. molitve, meditacije i osobito izražavanja zahvalnosti) radi utvrđivanja raznoraznih postupaka oslobađanja hormona — poput endorfina i sličnih sredstava koja izazivaju osjećaj »zadovoljstva« — moglo bi
poslužiti kao temelj za duhovna iskustva i alternativa mnogim psihoaktivnim sredstvima (npr. kokainu i heroinu) koji trenutačno pustoše društvo.

Nasilje kao društveni problem. Istraživanja genetske i neurološke osnove antisocijalnih oblika ponašanja pripada u politički osjetljivo
područje, no strogo znanstveno utemeljeno istraživanje moglo bi nam donijeti toliko potrebne spoznaje i ukazati na moguće načine
liječenja.

I u pozitivnim i u negativnim razdobljima, poduzetne osobe tražiti će nove granice koje će moći istraživati i poboljšavati. Rado će
prihvaćati rizike i izazove, jer se zahvaljujući njima razvijamo, i na području svjetovne mudrosti i na području duhovne snage. Ako budućnost promatrate kao nepregledno, uzbudljivo i još neistraženo područje, vrlo je lako moguće da ćete otkriti nešto važno i korisno.