Potreban nam je sustav religije kojem će
u samome središtu biti znanost. — Margaret Mead

[Molitva] mi je spasila život. — Mahatma Candhi

Čini mi se da je sposobnost
pokazivanja brižnosti ono što životu pridaje najdublje značenje i smisao. — Pablo Casals

Religija koristi zdravlju. — Dale Matthews

JEDNA ŽIVAHNA i naporna dama često je dolazila u ordinaciju dr. Dalea Matthewsa. Uvijek je dolazila oboružana šarmantnim osmijehom, prodornom duhovitošću i uz neizlječive bolove uzrokovane artritisom. Svaki dolazak značio je i dugotrajne i zamorne litanije o neizlječivim boljkama. Liječnik je na njoj iskušao sve dostupne lijekove za suzbijanje boli, praktički bez uspjeha.

»Postoji li uopće nešto što vam može pomoći?« upitao ju je jednom dr. Matthews.
»Da. Vjera i molitva!« uskliknula je ona. »I pjevanje u crkvenom zboru!«

Vjera, molitva i... pjevanje? Navode li se takve stvari u medicinskim udžbenicima? Bi li ih trebalo navesti? Jesu li religija ili duhovnost, poput opijata, djelotvorno sredstvo za suzbijanje boli i drugih poremećaja? Koja je u tom slučaju primjerena doza?
Ima li i nuspojava?

Naviknut na kontemplaciju o Ljubavi i Suosjećanju, zaboravio sam sve razlike između sebe i drugih. — Milarepa

Medicinsko djelovanje duhovne vjere nije tek pitanje vjere, nego i znanosti. Medicina uma-tijela jedno je od najpropulzivnijih područja medicinske znanosti, budući da se istraživači širom svijeta sve više bave djelovanjem mentalnog stresa, emocionalnih poremećaja i društvene izoliranosti na čovjekovo tijelo. Više od tri stotine znanstvenih istraživanja pokazuje medicinsku vrijednost duhovne predanosti. A među oblicima takve predanosti jesu i molitva, proučavanje svetih tekstova, sudjelovanje u raznim oblicima bogoslužja, te aktivno sudjelovanje u djelovanju duhovne zajednice.

Prednosti takvog djelovanja olakšavale su prevenciju i liječenje mentalnih poremećaja (npr. depresije, sklonosti samoubojstvu
te tjeskobe), medicinskih i kirurških poremećaja i anomalija (npr. bolesti srca, raka, spolno prenosivih bolesti) i ovisnosti; ublažavali bol i invalidnost; produljivali životni vijek. Osim toga, duhovno liječenje, na primjer molitvom i psihoterapijom utemeljenom na religiji, pospješuje oporavak.

Kohezivan, ugodan i utješan sklop duhovnih stavova i vrijednosti, te sudjelovanje u svetim obredima, pojedincima pridaju

Vjera u nepobjedivu i nepogrešivu snagu
donosi nevjerojatnu moć izlječenja. — Herbert Benson

izraženiji osjećaj smisla, svrhe i nade. Vjera često nudi »mir koji donosi spoznaju« i to u trenucima boli, tuge i nemoći. Zdrav način života koji obuhvaća tjelovježbu i zdravu prehranu češća je pojava među religioznim osobama. Ljudi koji su duhovno usredotočeni lakše se nose sa stresom, imaju snažnu društvenu potporu i uživaju u kvalitetnijem životu (npr. spokoju, samopoštovanju, zadovoljstvu poslom i brakom, altruizmu).

Aktivno sudjelovanje u religiji poboljšava i zdravlje djelovanjem na zdravstveno ponašanje. — Harold Koenig

U knjizi Bog za 21. stoljeće Herbert Benson piše:

Duhovni stavovi umiruju um, dokidajući neproduktivno razmišljanje koje nam često obuzima misli. Tijelo je vrlo djelotvorno kada se treba samo zaliječiti, no prečesto se događa da tome smetaju negativne misli i sumnje. Briga i sumnja potiču borbene reakcije, a povezani simptomi koji su posljedica stresa i bolesti mogu otupjeti evolucijski prilagođenu sposobnost samozaIječenja...
No kako vjera, kako se čini, nadilazi iskustvo, tako postiže vrhunske rezultate u oslobađanju od napetosti i stvaranju nade i očekivanja. Uz nadu i očekivanja dolazi i »zapamćeno blagostanje« — cerebralna poruka usmjerena na liječenje koja mobilizira tjelesne izvore i reakcije.

U zraku se osjeća nova spremnost za razmatranje alternativnih načina liječenja i sve veća suradnja između religije i medicine.
Je li došlo vrijeme da se te dvije predugo razdvojene a tako bliske tradicije liječenja napokon pomire i udruže?

 Što bilo je novo nije se održalo, nego samo
je dotaknulo vrata promjene. —  Osborne Henry Kwesi Brew

Napredak smatramo legitimnim tek kad
podupire, a ne potkopava, slobodu i
demokraciju. — Eduardo Frei Montalva

Stalna je samo promjena. — Heraklit