4. Što može klijati!

ALFALFA (Medicago sativan  je  vrsta  lucerne ,  višegodišnje biljke iz porodice lepirnjača . Poznato je  pedesetak vrsta lucerne , a najpoznatija je za uzgoj izdanaka plava lucerna ili alfalfa. Stoga će u većini recepata  stajati to  ime iako je i lucerna koja se može kupiti u našim sjemenarama , odlična za klijanje. Tradicionalno se lucerna koristi  kao stočna hrana , a ne kao hrana za čovjeka . Međutim , s valom zanimanja za zdravu prehranu i živu hranu , počela se koristiti u SAD , upravo u obliku izdanaka , za ljudsku hranu . Danas spada među najomiljenije izdanke , ravnopravno s izdancim a soje , leće i mungo graha .

Početnici u svijetu klijanja imat će najviše uspjeha upravo s alfalfom . Ona daje dugačke tanke mladice delikatnog slatkastog okusa . Izdanci se koriste kada se produže od 3 do 5 cm . U tom stadiju klijanja razvit će se na vrh u izdanaka sićušni zeleni listić. To je znak da izdanak treba konzumirati , jer pojava  lišća na novoj biljčici signalizira promjenu u  procesima u biljci. Ona se više ne hrani energijom iz sjemena , jer počinju procesi fotosinteze i kraj zalihama u sjemenu .

Za tri do pet dana klijanja mladice narastu do 3 centimetra .  Dobre su za jelo sve dok ne dosegnu otprilike 5 cm .

Izdanci alfalfe nemaju oku s izdanaka mahunarki ili nekog drugog povrća , ali imaju hrskavu lomljivu strukturu ugodnu jeziku i nepcu . Osim toga , izloženi vreloj vodi , smjesta su kuhani .  Možete ih jesti svježe ( u najviše recepata s u svježi) ili kuhane . Izdanci daju ukusan , slatkast okus sendvičima , salatama , juhama i jelima od jaja . Mogu zamijeniti i lešnjake u kolačima . Dobar su dodatak tijestu za kruh . Sadrže više bjelančevina od pšeničnog brašna . Bogati su klorofilom , kalijem , vitaminom A, vitaminom K i kalcijem .

Izračunato je da šalica izdanaka alfalfe koja je klijala tri dana sadrži toliko vitamina C koliko i  6  čaša  soka  od naranče . Sadržaj vitamina B 2 (riboflavinn povećava se u izdancima gotovo  10 puta nakon  4 dana klijanja.

"Da biste dobili što  više  klorofila  iznesite  izdanke  na dnevnu svjetlost dan prije nego ćete ih koristiti u jelu ili salati . Ukoliko su vam privlačniji  blijedi ,  gotovo bijeli izdanci  nalik na staklene rezance , držite izdanke na tamnijem mjestu .

BUNDEVA (Cucurbita pepo) daje svima poznate  svoje koštice koje se koriste za proizvodnju crnog ulja. Koštice možete i sami izvaditi iz zrelog žutog ploda u ranu jesen . Koštice i izdanci bundeve odličan su izvor fosfora važnog za rast kostiju , zubi i tjelesnih stanica . Dobri su i za  živčani sustav i za krvotok .

U kuhinji možemo koristiti i koštice i izdanke . Možemo ih lagano pržiti , a zatim ih pomiješati u musli za doručak ili ih posuti po salati . Koštice i izdanci mogu biti i dio tijesta za kolače .

Koštice treba dugo namakati u vodi , najbolje 16 sati . Tada ih ostavljamo tri dana na temperaturi 21 ° C da prokliju i redovito ih ispiremo triput dnevno . Kada je izdanak dug oko 3 centimetra , može se koristiti za jelo . Lupinke ćete tako odstraniti da izdanke uronite u posudu s vodom i pokupite s površine prazne košuljice .

GORUŠICA (Sinapis; Brassica) daje odlične  izdanke neobično  jakog  okusa ,   nalik  okusu  senfa .   Mogu  se  jesti samo u maloj količini kao začin salati ili u kombinaciji s drugim izdancima . Ne podnose mnogo vlage te sjeme treba namočiti samo prvi i četvrti dan klijanja .  Posudicu  u  kojoj klija dobro je s vremena na vrijeme protresti , kako bi se sli jepljeno sjeme rasulo i dalo zraka klici da potjera izdanak .

GRAH (Phaseolus) je također  dobar  za  klijanje .  Pokušajte s različitim vrstama , da biste otkrili koja daje najbolje rezultate . Kod nas se uzgaja najmanje pet vrsta graha pogodnih za dobivanje kvalitetnih izdanaka . Postupajte kao sa sojom ili mungo grahom ; namočite grah preko  noći  u mlaku vodu , a zatim ga češće isperite vodom , da bi izdanci mogli bolje napredovati . Koristite ih kad narastu do dužine zrna ili duži , između 3 i 4 centimetra . Najbolje je da ih kuhate kratko na pari , da ih dodate u varivo pred kraj kuhanja ili da ih upotrijebite u nekim drugim jelima za koja se recept i nalaze u ovoj knjizi. Dobri su i kao salata s mnogo luka i bučinog , crnog ulja .

GRAŠAK (Pisum sativum) može također klijati  ako  je pravilno osušen i predviđen za kuhanje . U izdancima se povećava količina šećera , što im daje okus sličan svježem grašku . Dobre  su sve  vrste graška . Koristite izdanke kad dostignu dužinu zrna iz kojeg klija. Prokuhajte izdanke tri do pet minuta .

HELJDA  (Fagopyrum  sagittatum,   F.   esculentum)   kultivirana je jednogodišnja vrsta iz porodice dvornici . Potječe iz Azije , a gaji se u Evropi , Aziji  i  Sjevernoj Americi prvenstveno na pjeskovitom tlu pa je često nazivaju »pšenicom siromašnih« . Heljda  je  lakoprobavljiva ,  a  igra  posebno važnu ulogu u lancu aminokiselina jer sadrži jednu od kiselina - lizin - važnu za rast kostiju .  Osim toga ,  bogata je važnim  vitaminima  B  grupe  i  vitaminom  C,  zatim  mineralima (fosfor, kalij, kalcij, bakar , magnezi j i željezon .

Heljda se može pripremati jednako  kao  riža .  Dobra je  i kao brašno u žgancima i tijestima . Izdancima heljde mogu se posuti juhe i variva . Može ih se kratko i kuhati , a posebno su dobr i kao sastojak za punjene  rajčice ,  krastavce  i papriku .

Heljdu ne treba namakati , nego je treba samo povremeno navlažiti da bi počela klijati. Na temperaturi 21 ° C za dva do tri dana isklijat će  izdanci .  Treba ih  ispirati dvaput dnevno kao i ostale  sjemenke . Koriste se kada se izduže 0,5 cm . Košuljice u koje su uvijena zrna otpast će same od sebe ako izdanke spremne za jelo stavite u lonac hladne vode i promiješate . Košuljice će se dići na površinu vode .

Izdanci su blagog okusa te pristaju u sve salate i u brojna variva . Listići mlade heljde  koriste  se  u  narodnoj  medicin i kao sredstvo protiv ovapnjavanja arterija jer su bogati ruti­nom , tj. vitaminom P, koji u tome igra veliku ulogu .

JEČAM  (Hordeum  vulgare)  daje  izdanke   od   kojih   se zatim dobiva slad - osnovn a sirovina u proizvodnji piva .  I druge vrste žitarica mogu se koristiti za dobivanje slada , ali je ječmeni slad izuzetne kvalitete jer sadrži  više  šećera nego druge vrste slada . A gdje je šećer , tu je i kasnije , u procesu vrenja , više alkohola .

Ječam , raž i zob slični su pšenici po tome što se njihovi izdanci koriste dok su još sasvim mladi ,  da  se  izbjegne masa tvrdih korjenčića . I ječam i raž i  zob  mogu  se  jesti sirovi (izdanci , naravno)ili poprženi na nešto maslaca ili kuhani kratko vrijeme na pari .

KUKURUZ (Zea mays) izuzetno teško klija jer nije lako dobiti  neoštećeno zrno .  Samim skidanjem  s klipa ozljeduju se klice, a to znači da je onemogućeno klijanje. Stoga je važno da već u prvim stadijima klijanja (drugi i treći dan) odstranite oštećena zrna i ona koja do tada nisu proklijala . Izdanci su najbolji kada narastu 2 do 3 centimetra dužine . Kuhajte ih dok ne omekšaju , osam do deset minuta .

LAN (Linum usitatissimum) rod je jednogodišnje i trajne zeljaste  biljke iz porodice lanova . Laneno sjeme je svijetlosmede boje , plosnato i sitno . Sadrži veliku količinu masnoće i bogato je vitaminima E, F, K te mineralima - kalcijem , željezom , fosforom , magnezijem i bakrom . U pučkoj medicini koristi se samljeveno kao sredstvo protiv zatvora .

I izdanci lanenog sjemena slično djeluju . Koristimo ih kao dodatak musliju , juhama i salatama ili kao sastojak za kruh i tijesta .

Sjeme treba namakati četiri sata , a koristiti izdanke trećeg dana klijanja. Dobro ih isperite , kako biste odstranili košuljice . Izdanci su najbolji kada dosegnu dužinu zrna .

LEĆA (Lens esculenta) se uzgaja bd prahistorijskih vremena .  Svoje je ime dobila zahvaljujući obliku koji  podsjeća na leću oka i teleskopa . Leća postaje kvalitetnija klijanjem . Izdanci , zahvaljujući svom jakom okusu , mogu u pripremanju obroka izvrsno zamijeniti povrće . Često se koriste umjesto celera i zelene paprike u gulašima , juhama i različitim varivima . Izdanci su donekle slatki , mekši su od kuhane leće i finijeg okusa . Treba ih kuhati samo pet minuta , za razliku od suhe leće koja je prethodno bila namočena u vodi a treba je kuhati 30 minuta .  Izdanci  se koriste  kad dosegnu dva do tri centimetra dužine .  Lećine mladice su vrlo ukusne i sirove u salatama ili kuhane na pari i začinjene maslacem i mirodijama . Leća sadrži vitamin B, željezo i fosfor .

MUNGO GRA H (Phaseolus radiatus  ili  P.  aureus)  je  ustvari vrsta soje te se može naći  u  specijaliziranim  trgovinama i pod nazivom »zelena soja« . U azijskim zemljama poznat je pod nazivom »katjan gidjoe« , i spada medu najvažnije sastojke  dalekoistočnih  kuhinja .  Kinezi  su  poznati po upotrebi mungo graha za nekoliko  najpoznatijih  svojih jela , između ostalih za »chow mein « i »chop suey« . Na Zapadu se izdanci mungo graha mogu kupiti u gotovo svakom supermarketu , svježi ili u limenkama .

Izdanci vrlo brzo klijaju te se već mogu koristiti  drugi  ili treći dan klijanja, iako su bolji od 4 . do 6 . dana klijanja . Najbolji su kad dostignu 2 do 5 centimetara dužine . Kuhaju se brzo , gotovi su za dvije do tri minute . Nije potrebno odstranjivati zrno od izdanka , jer su oba vrlo ukusna ; hrskavi su i podsjećaju po okusu na zeleni grašak . Zelena lupina , ovojnica samog zrna , odvojit će se kuhanjem i isplivati na površinu . Možete je odstraniti cjedilom ili kuhane izdanke staviti pod snažan mlaz vode neposredno prije serviranja .

Izdanci su bogati bjelančevinama , lecitinom , sadrže prije svega veću količinu vitamina B i C, zatim vitamina A i E, kalij, kalcij , fosfor i željezo . Odlično su jelo za dijabetičare . Niske su kalorične vrijednosti : 100 grama izdanaka  ima  oko  22 kcal ili 93 kJ .

Koriste se u različitim kineskim i japanskim jelima , varivima i prilozima od povrća , salatama , u jelima s rižom , za punjenje rajčica i za sendviče .

 

PISKAVICA (Trigonella foenumgraecum) kod nas je još poznata kao kozji rog i božja travica . Od njenog se sjemena inače priprema izuzetno aromatičan čaj kojim je dobro ispirati upaljeno grlo . Koristi se i za ublažavanje drugih tegoba , a i za hranu . Prijevod latinskog imena glasio bi »grčko sijeno« .  Piskavica je također sastavni dio poznate  indijske mješavine mirodija  - karija . Za  klijanje  piskavice  potrebna su do četiri dana , a izdanci su izuzetno mirisni i pikantnog okusa . Kuhaju se samo  nekoliko minuta , jer dužim kuhanjem postaju suviše gorki . Najbolje ih je koristiti kad narastu do dužine sjemena . Zahvaljujući upravo pikantnom i gorkastom okusu , najbolje idu uz jela od riže. Bogati su željezom .

POTOČARKA  (Lepidium  sativum),  dragušac  ili   grbostica , kako joj ime samo govori , voli vodu te  raste  neposredno uz potoke ili čak u njima . U germanskim se krajevima od davnina izrađuje eliksir života od njenih izdanaka . Sjeme potočarke treba ispirati dvaput dnevno , a izdanke koristiti od drugog  do  šestog dana  klijanja ,  ako je temperatura u  kojoj su klijali oko 21 °C . Ukoliko je vrijeme toplije , izdanci će klijati brže i obrnuto . Potočarka je puna vitamina C, a izvrsna je kao salata , kao dodatak juhama , varivima i nekim napicima .

PROSO (Panicum miliaceum) je jedna od najrasprostranjenijih i najviše upotrebljavanih žitarica na svijetu . Daje vrijedne bjelančevine i masnoće , a sadrži i važne vitamine grupe B, kao i A, C i E vitamin . Sadrži i minerale - željezo , fluor , natrij, kalcij , bakar , magnezij i fosfor . Poznata je posebno po visokom postotku kremene kiseline i fluora , važnih za rast kose , noktiju , zubi i za kožu . Proseni izdanci odlično su sredstvo protiv različitih kožnih bolesti .

Izdanci su slatkastog okusa , pa se mogu koristiti kao dodatak voćnoj salati , kolačima i slatkim kremama , mliječnim proizvodima i juhama . Mogu se koristiti i kao sastojak tjestenina i kruha . Dobri su i kao osnova za pravi musli (kašun) .

Sitna žuta zrnca prosa treba staviti u vodu i ostaviti da se namaču oko osam sati . Zatim će trebati otprilike tri dana da se dobiju izdanci . Treba ih ispirati tri puta dnevno . Koristimo ih kad narastu otprilike 2 mm .

PŠENICA  (Triticum  sativum) daj e  najukusnije  i  najsočnije izdanke od svih žitarica . Okusom je slična svježem mladom kukuruzu , jer se škrob u zrnu klijanjem razlaže na iste vrste šećera  kakve  nalazimo  u  mladom  zrnu  kukuruza .  Postoji razmimoilaženje  o  tome  koje je  idealno  vrijeme  korištenja izdanaka  pšenice .   Dok  jedni  zagovaraju   kratku   mladicu (izdanak) , dužine zrna iz kojeg je isklijala; drugi tvrde da je izdanak   mnogo   ukusniji   i   sladi   kad   dosegne  dvostruku dužinu zrna .  Eksperimentirajte ; koristite jedan dio izdanak a već treći ili četvrti dan , kada su dugi samo pola centimetra ili jedva  centimetar ,  a  ostatak  ispirite  i  dalje ,  dok  izdanci  ne narastu do dva centimetra dužine .  Kako se pojavljuje i korijen nove biljčice, tako ona gubi sočan okus i vitaminsku vrijednost .  Stoga ne čekajte predugo s izdancima , osim ako ih ne želite koristiti  kao pšeničnu travu .

Sve vrste žitarica klijaju mnogo brže nego ostale sjemenke , a stavljanjem u frižider nećete mnogo zaustaviti proces rasta . Stoga treba paziti da se ne stvori masa zamršenih korjenčića , koji nisu dobri za jelo . Izdanci se  brzo kuhaju (najduže 8 minuta) , a mogu se koristitii na niz drugih načina . Kako izdanci rastu , tako im se povećava postotak vitamina C. Obiluju tijaminom , nijacinom i vitaminom E. Usitnjene izdanke dodavajte tijestu za kruh . Samljevene stavljajte u variva , a  dobar su  nadomjestak  i  za  mrvice  u svim jelima . Ako ih sušite u pećnici , postat će hrskave , te samljevene mogu zamijeniti orahe u  kolačima .  Možete  ih jesti sirove ili naglo osušene u pećnici ili popržene na teflonskoj tavi - i  uživati u njihovu slatkastu okusu .

RAŽ (Secale cereale), jedna  od  osnovnih  svjetskih  žitarica , potječe  s  teritorija  današnjeg  Sovjetskog  Saveza . Raste na laganom tlu ,  a otporna je na hladnoću kao i druge žitarice . Najčešće se koristi kao brašno i glavni sastojak raženog kruha . Raženo brašno  tamnije je  boje  od  pšeničnog i pikantnijeg i jačeg okusa . Čitavo zrno raži sadrži 12 posto bjelančevina , 1,6 posto masnoće , važne vitamine grupe B, vitamin E i minerale - kalij,  fosfor ,  magnezij ,  željezo i fluor .

Izdanci raži izuzetno su zdravi zbog visokog postotka fluora , pa stoga dobro djeluju na zube . Snažnijeg su okusa od okusa većine izdanaka  drugih žitarica . Poprženi  imaju okus oraha . Stoga se koriste kao dodatak juhama , voćnim salatama i u kašama za doručak .

Zrnje raži treba namakati oko 12 sati , a zatim pustiti da klijaju dva do tri dana na temperaturi 18°C i ispirati dvaput na dan . Najbolji su izdanci kada dosegnu dužinu samog zrna .

RIŽA (Oryza sativa) hrani danas polovicu svjetskog stanovništva , pretežno azijskog . Prirodna riža , ona koja nije polirana i kojoj nisu odstranjene košuljice , sadrži važne bjelančevine , vitamine grupe B i provitamin A. Sadrži i minerale -kalij, magnezij , željezo i fosfor . Jačeg je i  pikantnijeg okusa od polirane riže. Prirodna riža je lako probavljiva , a djeluje i kao dijuretik. Zbog toga se koristi  kao  dijetalna hrana za srčane bolesnike , za one koji imaju reumatske tegobe ili oboljele krvne žile .

Izdanci riže su neutralnog okusa . Mogu se upotrijebiti kao dodatak salati .

Riža voli topla podneblja , pa zato mora klijati na temperaturi višoj od 21 °C . Prvo treba zrnje namakati u vodi 12 sati , a zatim četiri puta dnevno ispirati. Četvrti dan izdanci će biti spremni  za  jelo ,  tada  će  dosegnuti  dužinu  zrna .  Jedna šalica riže dat će dvije do dvije i po šalice izdanaka .

ROTKVICA (Radicula)  iz  porodice je  rotkvi ,  a pogodna je za klijanje . Sjeme rotkvice je sitno , a mladice narastu od 0,3 do dva centimetra za dva do  četiri  dana .  Ljutog  su  okusa , vrlo nalik okusu rotkvice . Idu dobro uz miješano povrće ili u z miješanu salatu . Ukusne su i u kombinacij i s drugim izdancima , osobito s izdancima alfalfe , jer su ovi posljednj i blagog ,  neutralnog okusa .  Sadrže visok postotak kalcija.

SEZAM (Sesamum indicum) je orijentalna biljka, a njeno sjeme koristi se zbo g izuzetno visokog postotka masnoće , i t o nezasićenog tipa . Sjeme se stoga preša i dobiva se odlično sezamovo ulje. Ostatak od prešanja upotrebljava se za stočnu hranu .

Sjeme se , međutim , također često koristi ili kao ukras ili kao sastojak kruha , a od njega se dobiva i halva .

Poput sjemena sezama , i izdanci se mogu koristiti, eventualno lagano poprženi , kao dodatak jelima od krumpira , povrća ili voćnim salatama . Mogu se koristiti i kao sastojak tijesta za kruh . Bogati su vitaminima B grupe i vitaminima A i E. Sadrže i minerale - kalcij , fosfor , magnezij i lecitin.

Sjemenke treba namakati u vodi oko četiri sata . Zatim izdanke  treba  uzgajati  najviše  dva  dana  na  temperaturi 21 °C . Ispirati dvaput dnevno pod tekućom vodom . Koristiti kada je izdanak dugačak oko 2 mm . Sezamovi izdanci prilično će teško isklijati.

SLANUTAK  (Cicer  arietinum)  se  uzgaja  u  svim  dijelovima svijeta , a najčešće ga kao izvor škroba koriste na Blis­kom istoku i na američkom kontinentu .  Izdanci slanutka su mekši  i finijeg okusa od neproklijalog zrna . Treba ih  kuhati pet do osam minuta .  Najboljeg su okusa kad narastu 0,5 do   centimetar .

SOJA (Glycine max) se  koristi  u  velikom  broju  kineskih jela te je slobodno možemo prozvati divom međ u izdancima , ne zbog veličine , već zbog rasprostranjenosti korištenja . Soja je jedno od pet svetih zrna prethistorije,'uz pšenicu , rižu , ječam i proso . Kinezi koriste crno , plavo i bijelo zrno soje , a sve češće i zeleno , razvijeno u SAD . Dobro je i sitno žuto zrno , koje mi najčešće kupujemo u sjemenarama . Ipak, teže će klijati nego druge vrste soje , pogotovo u ljetnim mjesecima .

Budući da je zrno soje krupnije od drugih , treba ga namakati najmanje 12 sati . Za klijanja soje potrebno je češće ispi­ranje zrnja i izdanaka čim se pojave . Također treba smjesta , već drugog dana  klijanja , očistiti proklijala  od neproklijalih zrna , kako bi izdanci imali veću šansu da se razviju . Koriste se između četvrtog i šestog dana , kada je izdanak narastao od 5 do 7 centimetara dužine . U Evropi se sojini izdanci koriste 3 . dan , kad su dugi 1  cm . Sirovi sojini izdanci žestokog su okusa , ali ako ih kuhate na pari ili popržite  nekoliko minuta na ulju , dobit ćete  sočno  i  ukusno jelo  koje  sadrži lako probavljive bjelančevine . Treba ih obično kuhati deset do 15 minuta . Odličan su nadomjestak za meso pri pripremanju juha , gulaša i variva . Odlični su i sami , kao salata .

SUNCOKRET (Helianthus)  je  biljka  iz  porodice  glavočika . Njegove sjemenke , koje se inače koriste za dobivanje ulja, mogu klijati. Treba ih pažljivo otvoriti i natopiti vodom , a zatim isprati i postupati s njima kao i s ostalim izdancima . Obično odlično klijaju .  Moraju  se upotrijebiti  prije nego što se razvije jak okus koji pali grlo . Taj će trenutak nastupiti kad zdanak naraste do dužine sjemenke . To je idealno vrijeme za konzumiranje . Tu će dužinu dostići za 24 do  72  sata nakon početka klijanja . Izdanci  suncokreta  sadrže  gotovo sve minerale . Upotrebljavajte ih u salatama , miješajte ih s datuljama i suhim voćem , svježim voćem , orasima i grožđicama . Za doručak kušajte ovaj recept : u blenderu umutite vodu , med i izdanke suncokreta . Dobit ćete ukusan i zdrav napitak .

ZOB  (Arrhenatherum  elatius)  u  našim  se  krajevima  smatra u prvom redu žitaricom za stočnu hranu , iako u posljednjih nekoliko godina zob prodire i u naša domaćinstva  u obliku zobenih pahuljica . To je , uostalom , i oblik po kojem je zob i u svijetu najpoznatija kao čovjekova hrana . Takva , spljoštena zob jede se uglavnom u obliku zobene kaše za doručak . Ali zob je dobra i za kuhanj e i u obliku brašna , kao sastojak  kruha .

Zob odlično uspijeva  u  srednjoevropskim  predjelima ,  te je , poput heljde , bila poznata kao hrana siromašnih .

Sadrži visok postotak bjelančevina (10 posto) , a od svih žitarica ima najviši postotak masnoće (7,5 poston . Sadrži i sve najvažnije vitamine (A, Bu B 2 , B 3 , C i E) i minerale (fosfor, željezo , bakar , fluor, cink , mangan , kalcij i jod) .

Zbog visokog sadržaja joda i fluora , mogli bi izdanci zobi postati vrijedan sastojak naše svakodnevne prehrane .

U veterinarstvu se izdanci zobi , zbog visokog postotka vitamina E , primjenjuju protiv neplodnosti .

Zobeni izdanci blagog su okusa . Dobro ih je posuti po kaši za doruča k (musli) , koristiti kao sastojak salate ili kao sastojak zdravih  slatkiša .

Da bi zob uspješno proklijala , potrebno je čitavo  zrno kojem je odstranjena samo gornja pljeva ; tako se može konzumirati zajedno i izdanak i zrno .

Zob treba močiti u vod i 4 sata , a zatim neka klija na sobnoj temperaturi dva do tri dana uz dva dnevna ispiranja . Izdanci se jedu kad dosegnu dužinu zrna .

M j e š a v i n a         i z d a n a k a

Mješavina izdanaka rotkvice , potočarke , gorušice , kopra , peršina i celera možda će biti pravi udar za nečije nepce , pa stoga treba ove izdanke koristiti u malim količinama , pretežno za začin , a ne za obrok , jelo . Najbolje će poslužiti ako i h  sitno  nasjeckane dodate zelenoj  salati ,  miješanoj  salati od svježeg  povrća  ili  kiselim  krastavcima .  Koristite  kao začin i za punjena jaja , druga jela od jaja ili kao ukras . Poput izdanaka žitarica , i ove sjemenke ne sadrže tripsin , te ih ne treba , za razliku od izdanaka mahunarki ,  prokuhati  prije jela . Izdanke koristite kada narastu centimetar do tri centimetra dužine , čim se pojave sićušni zeleni listići.  Nijedna druga grupa izdanaka ne može dati takvu hrskavu svježinu jelu .

SJEME  I  IZDANCI - PREGLED  VRIJEDNOST I

Sjeme	Vrijeme namakanja u satima	Dnevno ispiranje	Trajanje klijanja u danima	Dužina zrelih izdanaka u cm	Prirod :sjeme prema količini izdanaka
ALFALFA	5	2- 3	3- 5	3-5c m	1 :6
BUNDEVA	16	3	3	0,3 cm	1 :2
GORUŠICA	6	1	2- 4	1 cm	1 :2
GRAH	10-1 2	1 - 2	3	dužina zrna	1 :4
GRAŠAK	12	4	3	dužina graška	1 :2
HELJDA	—	2	2- 3	0,5 cm	1 :3
JECAM	12	2	2- 4	dužina zrna	1 :2,5
KUKURUZ	10	2	2- 3	2-3c m	1 :2
LAN	4	4	2	duž. sjemen.	1 :1,5
LEĆA	8-1 0	3	3	2 cm	1 :5- 6
MUNGO GRAH	12	2- 3	4- 6	2-5c m	1 :5- 6
PISKAVICA	5	2- 3	2	duž. sjemen.	1 :4

Sjeme	Vrijeme namakanja u satima	Dnevno ispiranje	Trajanje klijanja u danima	Dužina zrelih izdanaka u cm	Prirod :sjeme prema količini izdanaka
POTOČARKA	6	2	2- 5	duž. sjemen.	1 :2
PROSO	8	3	3	0,2 cm	1 :2
PŠENICA	12	2- 3	2- 3	duž. zrna	1 :2,5
RAŽ	12	2	2- 3	duž. zrna	1 :2,5
RIZA	12	2- 3	3	duž. zrna	1 :2,5
ROTKVICA	4	3- 4	2- 4	0,3 cm	1 :3
SEZAM	4	2	2	0,2cm	1:1,5
SLANUTAK	12	4	3	0,5 cm	1 :4
SOJA	12	4	3	1 cm	1 :4
SUNCOKRET	12	2- 3	2	duž. sjemen.	1 :3
ZOB	4	2	2- 3	duž. zrna	1 :2