što je joga?

Joga je grana indijske filozofije. Sanskrtska riječ »joga« ima više značenja, a jedno od njih je »sjediniti« ili »združiti«, a koja se odnosi na jedinstvo individualnog jastva s univerzalnom sviješću (odnosno »Apsolutom«). Joga također opisuje sjedinjenje fizičkog tijela s umom i duhom, kao metodu pomoću koje se nadilazi ego i postiže prosvjetljenje.

joga postoji već tisućama godina u nekom od svojih
oblika. Njena povijest, koja potječe još od vremena
vedske kulture - oko 2800 godina prije Krista - isprepliće
se s hinduističkom religijom (vedska filozofija bila je
ujedno temelj hinduizma). Joga, blisko povezana s hinduizmom
i ostalim tradicijama, uključujući budizam,
đainizam i tantru, najbolje se može definirati kao
duhovni put, a ne religija. To znači da se svatko može
baviti jogom, joga se može prihvatiti bez obzira na
vjeroispovijest ili se može usvojiti kao oblik svjetovne
duhovnosti. Joga ne samo da čovječanstvu utire
duhovni put, nego ga uči metodi »ispravnog življenja«,
daje mu skup moralnih, etičkih i praktičnih smjernica,
koje pomažu da se živi zdravim i uravnoteženim životom.
Joga se po prvi puta spominje na skulpturama i
rezbarijama koje su nađene u dolini rijeke Ind (današnji
Pakistan), a datiraju čak 2800 godina prije Krista. Te su
umjetnine napravili drevni Indijci, čiji je jezik bio sanskrt,
i čiji zapisi -vede - spadaju među najstarije na svijetu.
Vede su bile začetak vedante - bogate i raznolike zbirke
zapisa, među kojima se nalaze Upanišade i Bhagavad Gita
(vidi str. 17). Upravo na ovim, kao i na ostalim zapisima,
temelje se hinduistička filozofija i literatura o jogi.
Ova indijska slika iz 18. stoljeća prikazuje čovjeka koji izvodi položaj,
odnosno asanu. Izvođenje položaja samo je jedan od načina na koji se
vježba joga. Ostali načini podrazumijevaju proučavanje, meditaciju,
molitvu, nesebično ponašanje i mantru.

Postoji nekoliko različitih putova joge i svaki na svoj
način vodi do krajnjeg cilja - do samoostvarenja. Iako se
ti putevi mogu činiti različitima, a ponekad i suprotnima,
svima je zajedničko vjerovanje da ljudi kroz vlastito
djelovanje mogu postati jedno s Apsolutom. Ta se koncepcija
naziva još i prosvjetljcnje, samoostvarenje, jedinstvo
individualnog i općeg jastva, odnosno jedinstvo Atmana i
Brahmana ili Praknti i Puruše.
Sljedeći opisi odnose se na šest osnovnih puteva
joge. Svaki put ima svoje različite grane i stilove. (Vidi str.
44-45, gdje su opisani različiti stilovi hatha joge).

Đnana joga

Ona označava put mudrosti i primjerena je ljudima
intelektualnog temperamenta. Vježbač želi pronaći
svoje istinsko jastvo kroz znanje. Neznanje predstavlja
zapreku do prosvjetljenja. Osnovni načini
vježbanja đnana joge jesu učenje i meditacija.

Bhakti joga

To je put predanosti i odgovarat će onima koji vole
molitvu. Smisao te joge jest da se združujemo sa
stvarima koje volimo i štujemo. Štovanjem
boga ili gurua, koji je došao do prosvjetljenja i
sami možemo postati prosvijetljeni.

Karma joga

Karma joga je put na kojem vježbač svoj život posvećuje
nesebičnom djelovanju. Nije toliko važna
veličina djela, koliko motiv djelovanja. Stoga se za onog
koji to čini iz ljubavi kaže da vježba karma jogu, za razliku
od osobe koja je vođena samo željom da bude
nagrađena.

Mantra joga

To je put svetog
zvuka. Samoostvarenje
postižemo glasno ili tiho ponavljajući svete zvukove,
fraze ili riječi koje se nazivaju mantre. Jogin se usredotočuje
na mantru do te mjere da isključi sve drugo.
Najsvetija jogijska mantra jest jednosložni OM (vidi
str. 121).

Rađa joga

Rađa znači »kraljevsko«. To je put od osam koraka koji
vodi do prosvjetljenja. Koraci podrazumijevaju položaj,
kontrolu disanja, meditaciju i utišavanje osjeta. Taj put
od osam koraka temeljito je objašnjen u tekstu o jogi pod
nazivom Joga sutre (vidi str. 18-19).

Hatha joga

To je put tjelesne kontrole te se s pravom smatra
pripremom za rađa jogu (za koju je potrebna fizička
snaga i kontrola disanja). Hatha joga je vrsta joge
koja se na zapadu najviše vježba, stoga se o njoj i
govori u ovoj knjizi. Naime, kad zapadnjaci kažu
»joga«, obično misle na hatha jogu.
Riječ hatha znači »snažan«. Iako to možda i
nije riječ koju bismo povezali s jogom, vježbe
hatha joge zaista mogu biti snažne.
Slog ha znači »sunce«, dok tha znači
»mjesec«, a ujedinjene tvore riječ halha, sugerirajući
jedinstvo suprotnosti. Sklad suprotnih
sila ključni je oblik joge - topla energija
ujedinjena je s hladnom, snažno s
blagim, a muško sa ženskim.
Hatha joga priprema nas za
kontemplaciju i meditaciju
te stoga obuhvaća
kombiniranje tjelesnih
položaja, vježbe disanja,
procese pročišćenja te
usredotočenost svijesti na
fizičko i suptilno tijelo
(vidi str. 21).