Trinaesti tjedan

Snovi sanjara

PISMO O PRIJENOSU

Znanost fizike odgovorna je za začunujuće doba invencija u kojem živimo, no i duhovna je znanost postala poznata, i to nitko ne može poreći.

Duhovna je znanost do sada bila 'nogomet' za neškolovane, praznovjerne i mistične, no ljudi su danas zainteresirani samo za konačne metode i demonstriranje činjenica.

Spoznali smo da je mišljenje duhovni proces, da vizija i imaginacija prethode akciji i doganaju - da je došlo vrijeme sanjara. Sljedeće rečenice gosp. Herberta Kaufmana interesantne su u viđenju toga:

Oni su arhitekti veličanstvenog, njihove vizije leže unutar njihovih duša, gledaju iza izlika i magle sumnji i ruše barikade neronenom Vremenu. Remenica, čelična vodilica, vijci, transport razboj su na kojem predu svoje magične tapiserije. Stvaratelji imperija borili su se za veće stvari od kruna i viša sjedišta od prijestolja. Vaši su domovi postavljeni na zemlji koju su pronašli sanjari. Slike na njihovim zidovima vizije su sanjarske duše.

Oni su izabrana nekolicina - oznaka puta. Zidovi se urušavaju i imperij pada, dolazi plimni val mora i odnosi tvrnavu sa stijene. Trule nacije padaju s grane Vremena, a samo stvari koje su napravili sanjari nastavljaju živjeti."

Trinaesti tjedan govori zašto se snovi sanjara ostvaruju. Objašnjava zakon kauzacije, kojim sanjari, izumitelji, autori i financijeri ostvaruju svoje želje. Objašnjava zakon kojim sanjane stvari, oslikane u našim umovima, konačno postaju našim, vlastitim.

1. Postojala je tendencija i, kako se može dokazati, znanstvena nužnost u traženju objašnjenja svakodnevnih činjenica generaliziranjem onih drugih, manje čestih, formi izuzetaka. Prema tomu, erupcija vulkana manifestira vrućinu koja kontinuirano djeluje u unutrašnjosti Zemlje i kojoj ona uvelike duguje za većinu svoje konfiguracije.

2. Tako munje otkrivaju tajanstvenu moć koja je neprestano zauzeta stvaranjem promjena u neorganskom svijetu, i kao što su mrtvi jezici, koji se danas rijetko čuju, jednom vladali menu nacijama, tako i gigantski zub u Sibiru ili fosil u dubini mora ne nosi samo zapis o evoluciji prošlih era, već nam svojim postojanjem objašnjava podrijetlo brda i dolina koje danas naseljavamo.

3. Na taj je način generaliziranje činjenica koje su rijetke, čudne ili čine izuzetke, bilo magnetska igla koja je vodila svim otkrićima induktivne znanosti.

4. Ta je metoda utemeljena na razumu i iskustvu, čime je uništila praznovjerje, presedane i konvencionalnosti.

5. Već je prošlo više od dvjesto godina otkako je Lord Bacon preporučio svoju metodu proučavanja, kojoj civilizirane nacije duguju veći dio svog prosperiteta i vrjedniji dio svog znanja: čišćenje uma od uskih predrasuda i opisivanje teorija uspješnijih od grupne ironije; skrećući pažnju ljudi s neba na Zemlju, uspješnije je iznenadio eksperimentima od prisilnih demonstracija sveg neznanja; poučavajući snažne inventivne vještine, bio je razumljiviji u prikazivanju korisnih otkrića, danih svima, od govora i objava o uronenim zakonima našeg uma.

6. Baconova metoda uhvatila je duh i cilj velikih filozofa Grčke i provela ih je u djelo pomoću novih sredstava promatranja: ponudivši novu eru, postupno je otkrivala čudesno polje znanja u beskrajnom prostoru astronomije, u mikroskopskom jaju embriologije i mračnom dobu geologije; razotkrila je pulsirajući red, kojeg Aristotelova logika nikada ne bi mogla razotkriti, analizirala je formalno nepoznate elemente u kombinaciji materije, koje nikakva skolastička dijalektika ne bi mogla silom odvojiti.

7. Ona je produžila život; umanjila bol; iskorijenila je bolesti; povećala je plodnost tla: dala novu sigurnost mornarima; premostila velike rijeke mostovima, nepoznatim našim očevima; vodila munje od neba do Zemlje; osvijetlila noć veličanstvenošću dana; proširila domet ljudskog gledanja; umnožila moć ljudskih mišića; ubrzala kretanje; poništila udaljenosti; olakšala menusobne kontakte, korespondenciju, omogućila urede ugodne atmosfere; kompletnu distribuciju poslovanja; omogućila je odlazak u dubine mora, letenje zrakom i siguran prodor u dubine Zemlje.

8. To je, dakle, istinska priroda i doseg indukcije. Što je čovjek ostvarivao veći uspjeh u induktivnoj znanosti, to je više smjer njezinog učenja i primjera naglašavao nužnost pažljivog, strpljivog, preciznog promatranja, sa svim instrumentima i resursima u našem usmjeravanju na pojedine činjenice prije nego što se upustimo u avanturu deklariranja općih zakona.

9. Za objašnjenje ponašanja iskre izvučene iz električnog stroja pod svekolikom raznolikošću okolnosti, ne bismo li tako ojačali Franklina u adresiranju forme svjetlosnog okvira, moramo propitivati nejasnoće u vezi s prirodom gromova. Takoner se, točnošću Galilea, moramo osigurati glede načina kojim padaju tijela. S Newtonom se možemo usuditi pitati o sili koja čvrsto drži uza Zemlju.

10. Ukratko, vrijednošću koju smo dodijelili istini, svojom nadom u stalni i univerzalni progres, ne smijemo dopustiti zanemarivanje ili iskrivljavanje neželjenih činjenica i moramo podići superstrukturu znanosti nad širokom i nepromjenjivom bazom pune pažnje, usmjerene i na najusamljenije jednako kao i na najčešće fenomene.

11. Trajno rastuća količna materijala može se prikupljati promatranjima, no akumulirane činjenice imaju vrlo različite vrijednosti za objašanjavanje prirode, a budući da najviše cijenimo one korisne kvalitete ljudi koji se najrjene pojavljuju, tako i prirodna filozofija razvrstava činjenice i pridaje najveću važnost onoj uočljivoj klasi koja ne može biti odgovorna za obična i svakodnevna promatranja života.

12. Ako tada nailazimo na odrenene ljude koji, izgleda, posjeduju neobičnu moć, što ćemo zaključiti? Prvo, možemo reći da to nije istina - što je jednostavno priznanje našeg nedostatka informacija jer bi svaki pošteni istraživač priznao postojanje stalnog dogananja mnogih čudnih, i stoga neshvatljivih fenomena. Oni koji su, menutim, upoznati s kreativnom moći misli neće je više smatrati neshvatljivom.

13. Drugo, možemo reći da su one rezultat natprirodne interferencije, no znanstveno razumijevanje prirodnih zakona uvjerit će nas da ne postoji ništa natprirodno. Svaki je fenomen rezultat točno definiranog uzroka, a uzrok je nepromjenjivi zakon ili princip, koji djeluje s nepromjenjivom preciznošću, neovisno o tomu djeluje li svjesno ili nesvjesno.

14. Treće, možemo reći da smo na "zabranjenom terenu" i da postoje neke stvari koje ne bismo smjeli znati. Taj je prigovor korišten protiv svakog napretka ljudskog znanja. Svaki pojedinac koji je promicao novu ideju, bilo Kulumbo, Darwin, Galileo, Fulton ili Emerson, bio je ismijavan ili proganjan: stoga, taj prigovor ne bi trebalo ozbiljno razmatrati; trebali bismo, suprotno takvom pristupu, pažljivo razmotriti svaku činjenicu na koju smo upozoreni: takvim ćemo pristupom spremno razjasniti zakon na kojemu se temelji.

15. Uvidjet će se kako će kreativna moć objasniti svako moguće stanje ili iskustvo, bilo fizičko, mentalno ili duhovno.

16. Misao će dovesti do stanja koje korespondira s prevladavajućim mentalnim stajalištem. Stoga, ako se bojimo katastrofe, zato što je strah moćna forma misli, katastrofa će sigurno biti rezultat našeg mišljenja. Upravo je to forma misli koja će često pomesti rezultat mnogih godina teškog rada i napora.

17. Promišljanjem neke forme materijalnog bogatstva, možemo ga i osigurati. Koncentriranjem misli, stvorit će se uvjeti i pokrenuti pravi napori koji će rezultirati svim nužnim okolnostima za realiziranje naših želja: no često utvrdimo kako željene stvari osigurane mislima nemaju očekivani učinak. Drugim riječima, zadovoljstvo je samo privemeno, ili čak suprotno od onog što smo očekivali.

18. Što je, onda, pravilna metoda procedure? Što moramo misliti kako bismo si osigurali ono što zaista želimo? Što vi i ja želimo, što svi žele, čemu svatko teži su sreća i harmonija. Ako možemo istinski biti sretni, imat ćemo sve što svijet može dati. Ako smo sretni, možemo i druge učiniti sretnima.

19. No ne možemo biti sretni ukoliko nemamo zdravlje, snagu, ugodne prijatelje, prijateljsku okolinu i dovoljno prihoda ne samo da zbrinemo svoje potrebe nego da pružimo takav komfor i luksuz i svima kojima pripadamo.

20. Stari ortodoksni način mišljenja bila je "poniznost", zadovoljavanje s dijelom, ma kakav on bio; moderna ideja je znanje da nam pripada najboje od svega, da smo "jedno s Ocem" te da je "Otac" Univerzalni um, Kreator, Izvorna supstancije iz koje potječu sve stvari.

21. Priznajući danas kako je sve to istina u teoriji, te kako se to poučavalo već dvije tisuće godina i kako to predstavlja bit svakog sustava filozofije ili religije, kako ćemo to praktički primijeniti u svojim životima? Kako dobiti stvarne, opipljive rezultate, ovdje i sada?

22. Najprije moramo prakticirati svoje znanje. Ništa se ne može postići bilo kojim drugim načinom. Atletičar može čitati knjige i lekcije o fizičkom treningu cijelog svog života, no ukoliko ne počne koristiti snagu stvarnim radom, nikada neće primiti bilo kakvu snagu: vjerojatno će dobiti upravo onoliko koliko daje, no prvo je mora dati. Jednako je tako sa svima nama: dobit ćemo točno ono(liko) koliko dajemo, no morat ćemo prvo dati. To će nam se onda vratiti višestruko: davanje je jednostavno mentalni proces, misli su uzrok, a stanja (uvjeti) su učinci (posljedice). Stoga, davanjem misli hrabrosti, inspiracije, zdravlja ili pomoći bilo koje vrste, pokrećemo uzroke koji će nam donijeti svoje učinke.

23. Misao je duhovna aktivnost, i stoga je kreativna. No ne griješite: misao neće ništa kreirati ukoliko nije svjesno, sustavno i konstruktivno usmjerena, i tu leži razlika izmenu jalovog mišljenja, koje je jednostavno rasipanje napora, i konstuktivnog mišljenja, što ujedno znači i rasipanje praktički neograničenih postignuća.

24. Utvrdili smo da nam sve što dobijemo dolazi pomoću zakona privlačenja. Sretna misao ne može egzistirati u nesretnoj svijesti: stoga se svijest mora promijeniti, i kako se mijenja svijest, svi uvjeti potrebni za postizanje promijenjene svijesti moraju se postupno mijenjati kako bi se zadovoljili zahtjevi nove situacije.

25. U kreiranju mentalne slike ili nekog ideala, projiciramo misao u Univerzalnu supstanciju iz koje se kreiraju sve stvari. Ta je Univerzalna supstancija Sveprisutna, Svemoćna i Sveznajuća. Moram  li informirati Sveznajuće kao pravi kanal za korištenje pri materijaliziranju svog zahtjeva? Može li konačno savjetovati Beskonačno? To je uzrok neuspjeha - svakog neuspjeha. Shvaćajući sveprisutnost Univerzalne supstancije, ne uspijevamo vrednovati činjenicu da je ta supstancija ne samo sveprisutna već i svemoguća i sveznajuća, pa će, posljedično tomu, pokrenuti uzroke o kojima baš ništa ne znamo.

26. Najbolje možemo konzervirati svoje interese prepoznavanjem Beskonaćne moći i beskonačne mudrosti Univerzalnog uma, te na taj način postati kanalom kojim će Beskonačno provesti realizaciju naših želja. To znači da shvaćanje (toga) donosi realizaciju (manifestiranje). Stoga, za vježbu ovog tjedna koristite princip. Prepoznajte činjenicu da ste dio cjeline, a dio mora biti iste vrste i kvalitete kao i cjelina; jedina je razlika u stupnju (skali).

27. Kada ova moćna činjenica počne prožimati vašu svijest, kada stvarno počnete shvaćati kako ste vi, ne vaše tijelo, već ego, "JA", duh koji misli, integralni dio veće cjeline, iste supstancije, kvalitete i vrste, jer Kreator ne bi mogao kreirati ništa različito od Sebe, onda ćete moći reći: "Otac i ja jedno smo" i počet ćete razumijevati ljepotu, grandioznost transcendentalnih prilika koje su vam stavljene na raspolaganje.

Povećaj u meni onu mudrost koja otkriva moj istinski interes, ojačaj moju odlučnost za izvođenje onog što mudrost diktira.

- Franklin

 

Pitanja i odgovori trinaestog tjedna

121. Kojom metodom prirodni filozofi dobivaju i primjenjuju znanje?

Promatranjem pojedinačnih činjenica, pažljivo, strpljivo, točno, sa svim instrumentima i resursima koje imaju na raspolaganju, prije nego se usude na deklariranje općih zakona.

122. Kako možemo biti sigurni u korektnost ove metode?

Ne dopuštajući djelovanja prisile predrasuda kako bismo zanemarili ili iskrivili činjenice.

123. Koja se klasa činjenica ocjenjuje najvišom?

Ona koja se ne može smatrati odgovornom za obična dnevna promatranja života.

124. Na čemu je utemeljen taj princip?

Na razumu i iskustvu.

125. Što ga uništava?

Praznovjerje, presedani i konvencionalnost.

126. Kako su ti zakoni bili otkriveni?

Generaliziranjem činjenica koje su neobične, rijetke, čudne i formiraju izuzetke.

127. Kako možemo biti odgovorni za čudne, i time neobjašnjive fenomene, koji se konstantno doganaju?

Kreativnom moći misli.

128. Zašto je to tako?

Kada naučimo činjenicu po kojoj možemo biti sigurni da je sve oko nas rezultat odrenenog konačnog uzroka i da će taj uzrok djelovati s nepromjenjivom preciznošću.

129. Što je rezultat tog znanja?

Ono će objasniti uzrok svakom mogućem stanju, bilo fizičkom, mentalnom ili duhovnom.

130. Kako očuvati naš najbolji interes?

Prepoznavanjem činjenice da znanje kreativne prirode misli omogućava pristup Beskonačnoj moći.