JESTE LI KADA obratili pozornost na to kako se osjećate dok se smijete? Mišići se opuštaju. Počinjete disati dublje i usporenije.
U krvotoku se pojavljuje više kisika. Raspršuju se mračne misli, ili ih je barem manje! Izreka »Smijeh je najbolji lijek« doista je utemeljena na stvarnosti. Endorfini su prirodni tjelesni anestetici. Nedavno je utvrđeno da smijeh potiče lučenje endorfina. Stoga, kada se smijemo, u određenome smislu sami sebi dajemo injekciju analgetika!
Rezultati istraživanja objavljeni u jednom psihološkom časopisu tvrde da se prilikom smiješenja osjećamo sretno zbog više razloga. Jedan od njih naglašava da zatezanjem i opuštanjem mišića lica aktiviramo cijelu mrežu živaca koji šalju signale emocionalnim centrima u mozgu.

Mrštenje uključuje centar za potištenost.
Osmijeh uključuje centar za ushićenost.
Radost je najpouzdaniji znak svijesti o
božanskoj nazočnosti. — Teilhard de Chardin 

Jeste li kad čuli kako se kaže da je nekome »uzavrela krv«? Već nam i jezik ukazuje na taj trag. Kada se mrštimo, neki se mišići zatežu i skreću veću količinu krvi u naš mozak, koji se tako zagrijava. Osmijeh zateže drugu skupinu mišića, smanjujući dotok krvi u mozak.
To nije dovoljno da zasmeta funkcioniranju, ali je dovoljno da mu snizi temperaturu!

U jednom kazalu Starog zavjeta smijeh se spominje 57 puta, a radost, zadovoljstvo, veselje i sreća gotovo nebrojeno puta. U jednom kazalu Novog zavjeta, radost, zadovoljstvo, veselje, slavlje,
užitak, smijeh itd. spominju se 287 puta. — Cal Samra

Ako doista znamo kako živjeti, ima li boljeg načina nego da dan započnemo osmijehom? Osmijeh nam može pomoći da novome danu pristupimo s gorljivošću i razumijevanjem. Naš osmijeh može donijeti sreću i nama i onima koji nas okružuju. 1 taj dragocjeni dar od nas ne traži nikakva financijska sredstva!

Priča iz Thich Nhat Hanha pod naslovom »Cvijet spoznaje« govori upravo o tome:

Postoji priča o cvijetu koji je vrlo poznat u krugovima posvećenima Zenu. Jednoga dana Buddha je pokazao cvijet svojem slušateljstvu. Bila je riječ o 1250 redovnica i redovnika. Još dosta dugo nije ništa govorio. Među slušateljima je vladala potpuna tišina. Činilo se da su se svi neizrecivo zamislili, nastojati proniknuti u značenje tog Buddhina poteza. A onda se Buddha odjednom nasmiješio. Nasmiješio se jer se netko od slušatelja nasmiješio njemu i cvijetu. Taj se redovnik zvao Mahakashyapa. Nasmiješio se jedini od sviju nazočnih, a Buddha se također nasmiješio i rekao: »Imam dar spoznaje i prenio sam ga Mahakashyapi
«. 0 toj priči raspravljale su nebrojene generacije učenika Zena i ljudi i dalje traže njezino pravo značenje. A ono je vrlo jednostavno. Kada vam netko pokazuje cvijet, želi da ga vidite.
Ako i nakon toga nastavite razmišljati, nećete vidjeti cvijet!
Čovjek koji nije razmišljao, koji je ostao ono što jest, uspio je duboko
spoznati cvijet i stoga se nasmiješio.

Neki su skloni stavu da nakon ostvarenog uspjeha mogu odolijeti napadu
smijeha! biti radosni. U međuvremenu, škrguću zubima i namrgođeno nas— Mark Twain

Humor je uvod u vjeru, dok je smijeh
početak molitve. — Reinhold Niebuhr

Iznenadna je veličajna slava strast koja
čini grimase koje nazivamo smijehom. — Thomas Hobbes 

Izgleda da je žudnja za srećom zajednički instinkt cjelokupnog čovječanstva.
Ista veličanstvena energija koja pulsira našim srcem i mozgom, pokreće i naše ruke, noge i mišiće! Kada naučimo koristiti tu prirođenu energiju, stječemo jednu od najvećih prednosti u životu, osobito kada se smiješimo!

Jeste li kada gledali kako netko radi s blagim osmijehom na licu? Zaključujete li da je ta osoba sretna i zadovoljna poslom kojim se bavi? Glasoviti filozof i liječnik Albert Schweitzer rekao je: »Ne znam kakva će vam biti sudbina, ali jedno znam. Istinski sretni među vama biti će jedino oni koji će tražiti i pronaći način da služe«. Jeste li kada zastali i promislili koliku radost osjećate kada vam je život prepun smisla? Kakav je to osjećaj kad zaboravljate sebe i svojom energijom služite drugima? Kakav je osjećaj smijati se od čiste radosti jer ste živi?

Kad zelena šuma smije se glasom radosti,

A potočić teče sred zvonkog glasanja smijeha;

Kad zrak smiješi se uz naše raspoloženje,

A zeleni brijeg odzvanja od smijeha;

Kad livade smiješe se u živahnome zelenilu,

A skakavac smije se usred te radosti,

Kad Mary, Susan i Emily u skladu

Tim dražesnim ustima zapjevaju »Ha, ha, he!«

Kad raskošna ptica smije se u hladu,

Kad naš stol prepun je trešanja i drugog voća,

Dođi, živi i budi sretan, pridruži se meni

Da punim plućima zapjevamo »Ha, ha, he!«

— William Butler Yeats, Pjesma smijeha