Slijetanja i fizički tragovi
Inženjer, dr. William T. Powers, napisao je u pismu objavljenom 7. travnja 1967., u časopisu
Science: "Godine 1954., postojalo je više od 200 izvješća iz svih područja svijeta o slijetanjima objekata ... Oko 51 posto tih izvješća odnosilo se na slučajeve slijetanja koje je vidjelo više ljudi... U 18 slučajeva u kojima je te događaje vidjelo više svjedoka, neki od njih nisu znali da još netko promatra istu pojavu u isto vrijeme i na istome mjestu. U 13 slučajeva bilo je više od 10 svjedoka. Kako nam valja postupiti s takvim izvješćima?Jedno je sigurno: ne možemo ih odbaciti." (Powers, 1967.). Mnoga od tih slijetanja rezultirala su fizičkim tragovima na tlu.
Godine 1981., istraživač NLO-a, Ted R. Phillips, objavio je izvješće o 2108 slučajeva slijetanja NLO-a iz 64 zemlje. U 705 slučajeva, NLO-e je vidjelo više svjedoka. Phillips je izjavio: "NLO-i koje je vidjelo više svjedoka, navodno su izgledali kao čvrsta, vješto konstruirana tijela kojima je upravljala neka inteligencija ... Proizvodili su fizičke tragove koji se u većini slučajeva ne mogu objasniti prirodnim pojavama ili na uobičajen način."
Fizički tragovi uključivali su vegetaciju izmijenjenu pod utjecajem topline,pritiska i dehidracije, kao i tragove koje su ostavile naprave za slijetanje (Thompson, 1993., str. 67-68).
Razmotrimo u nastavku nekoliko takvih slučajeva. U 5.mj. 1957., američki astronaut, L. Gordon Cooper predvodio je snimateljsku ekipu u zrakoplovnom stožeru Edwards, koja je snimala postavljanje sustava za precizno slijetanje. Cooper se prisjeća: "Predvodio sam snimateljsku ekipu koja je snimala postavljanje sustava u trenutku kada su ugledali tanjur.
Snimili su ga dok je letio iznad njih, nakon čega se zaustavio u zraku, ispružio 3 noge nalik napravama za slijetanje i polako se spustio u osušenokorito jezera! Ti su momci bili stručni kamermani, tako da je kvaliteta snimke veoma dobra. Uspjeli su mu se približiti na udaljenosti od 18 do 25 m, pri čemu su čitavo vrijeme snimali. Bio je to klasičan tanjur, sjajne srebrne boje i gladak, promjera oko 9 m. Bilo je posve jasno da je posrijedi izvanzemaljska letjelica. A kada su joj se snimatelji približili, uzletjela je.
Poslije mi je visokopozicionirani časnik rekao da film, nakon razvijanja, stavim u sigurnosnu torbu i pošaljem ga u Washington. To sam i učinio kada je film vraćen iz laboratorija i snimke su prikazivale sve ono o čemu su kamermani izvijestili." (Burt, 2000., str. 317; Clark, 1998., str. 666).
Jean-Jacques Velasco, predsjednik GEPAN-a, francuske vladine agencije koja je 1970-ih istraživala NLO-e, izvijestio je o slučaju Collini. Dana 8. 02. 1981., u 1 7
h , gospodin Collini je ugledao ovalni NLO kako stoji u blizini vrta u kojemu je radio. Objekt je ostao na tlu manje od minute, nakon čega se uzdigao i odletio. Collini je otišao na to mjesto, gdje je na tlu zamijetio okrugle tragove i otisak u obliku krune. Na nalog GEPAN-a, mjesna policija je prikupila uzorke tla i obližnje vegetacije. Poslije je i GEPAN-ov tim pregledao to mjesto. Ustanovili su da svjedok ne pati ni od kakvih psiholoških problema. Nadalje, otkrili su znakove da je zemlja na mjestu slijetanja bila zagrijana pod temperaturom od 300°C-500°C, kao i tragove cinka i fosfata. Utvrđeno je i da su obližnje lucerne izgubile 30-50% klorofilnih pigmenata (Velasco, 1987., str. 56-57).
bglavac
edin.kecanovic
