STRAH se često smatra jednim od najvećih izazova s kojima se danas susrećemo, i kao pojedinci i kao društvo. Iz manje poželjne perspektive, strah nam onemogućuje da se u potpunosti izrazimo. Strah od odbijanja možda će nam onemogućiti da radimo na komuniciranju i prijateljstvima koji su potrebni za normalan život. Strah od neuspjeha možda će nam onemogućiti da se posvetimo plodonosnim aktivnostima.
Misaoni obrazac straha može izazvati egocentričan način života.
Strah od nekonformizma možda će nas navesti da se odreknemo dijela
vlastite individualnosti. Strah može izazvati neosjetljivost i nepoštovanje.
Strah od toga da nećemo imati dovoljno možda će nam onemogućiti da uvidimo univerzalno načelo obilja koje djeluje unutar
našeg života. Strah izaziva i blokade, onemogućavajući nam da volimo
sebe i druge. Nerazuman i iracionalan strah ograničava nas i zatvara u nevidljiv zatvor.

Ipak, strah koji je usmjeren na samoočuvanje može biti koristan.
Instinktivna svijest o opasnosti može nam ukazati na potencijalnu prijetnju i pomoći nam da mobiliziramo snagu potrebnu kako bismo
izbjegli ozljede.

Sada kada sve naprednija komunikacijska tehnologija u mnoge domove sve brže dovodi događaje iz cijeloga svijeta, doznajemo
mnogo toga o drugim kulturama, a sjena neznanja može se raspršiti zajedno sa strahom od nepoznatoga.
Strah se raspršuje kad se suočimo s
činjenicama. — Frank Tyger

Tko se boji, izvoru straha daje moć da
njime vlada. — Maurska izreka 

Nizozemski filozof Spinoza rekao je: »Uvidio sam da sve stvari kojih se plašim i koje me plaše u sebi nemaju ni dobro i zlo, osim samog djelovanja na um«.

Strah je već dugo plod čovjekova ega. Kako? Kada još ne shvaćamo da smo dio božanskog plana, zbog čega ćemo možda odašiljati energiju straha umjesto energije ljubavi. Kada naučimo doživljavati neograničenu ljubav, na snažan način protjerujemo strah i transformiramo vlastiti život. Jednako tako, kad se služimo tehnikom promatranja samih sebe, lakše se oslobađamo lažnih procjena o sebi.

U obraćanju Kongresu 6. siječnja 1941. Franklin Delano Roosevelt napisao je ove besmrtne riječi: »Radujemo se svijetu utemeljenom na četirima ključnim ljudskim slobodama. Prva je sloboda govora i izražavanja — svugdje u svijetu. Druga je sloboda koja svakom čovjeku dopušta da štuje Boga kako god želi — svugdje u svijetu.
Treća je sloboda od neimaštine... svugdje u svijetu. Četvrta je sloboda od straha... bilo gdje u svijetu«.

Najveći izvor tuge u životu nisu gubici i nesreće, nego strah. — Arthur Christopher Benson

Radi oslobađanja od sjene neznanja i njezina pratitelja, straha, često moramo sklopiti nov sporazum sa stvarnošću. Stvari kojih se
najčešće pribojavamo često se mogu objasniti uz malo istraživanja.
Vivikenanda kaže: Cvijet nestaje sam po sebi kada plod počne rasti«.
Kada znamo da je božanska ljubav uvijek s nama, pojam straha jednostavno nestaje. A kada se riješimo straha, u nama se razvija svrhovito samopouzdanje koje odražava našu sve izraženiju svijest. Strah se često raspršuje kada odbacimo sumnju.

Svi oblici straha, i stvarni i zamišljeni, mogu samo smetati našem razvoju. Odvažnost i poduzetnost medu najvećim su oblicima energije koja služi za nadvladavanje straha. Riječ je o iskrama koje potiču pozitivne korake prema korisnome razvoju. A budući da je »sjena neznanja strah«, koji su vam se to strahovi ispriječili na putu potrage za boljim životom? Strahove izvedite na svjetlo, kako biste uništili
njihove sjene i kako biste smanjili pritisak, oslobodili se njihova stiska.
Duboko udahnite i protjerajte sve oblike straha. Dokinite kaos koji su izazivali strah i neznanje. Naučite lekciju odvažnosti i domišljatosti,
kako biste oblikovali plodonosan život kakav priželjkujete.