Sfera koja je sklona oponašanju istinskoga svjetla, te ujedno sklo-na tome da krive vrijednosti pre-tvara u tobožnje prave, čini da iz mnogih ljudi sja svjetlo, no ono često nije istinsko. Zato se isprav-no kaže: po djelima ćete ih njiho-vim prepoznati. Mnogi znalci koji su oduševili ovaj svijet, čije su riječi hvaljene a djela neumitno, predočena kao uzor: astrolozi, znanstvenici, filozofi, književnici, pjesnici i ini mistici dakle mnogi među njima sjaje zahvaljujući svom egu koji se vješto krije iza različitih humanističkih doktrina i otkrića. Svaki nauk koji ne pro-izlazi od čovjeka koji sebe nije spoznao može postati novim zmij-skim leglom. Onaj tko ne poznaje sebe ne može znati ni bilo što drugo, a onaj tko misli da zna sve drugo a da ne zna sebe, taj je - opsjena. Rene Gnosis

KULE OD KARATA

Georges de Latour je bio tretiran za vrijeme svoga života, kao veliki umjetnik što je, očito, i bio. - Ali iako je Latourova umjetnost sasvim bez religije, ostaje duboko religiozna, u smislu da otkriva, s neusporedivom snagom, božan-sku sveprisutnost. Mora se dodati da je, kao čovjek, ovaj veliki sli-kar Božje prisutnosti izgleda bio ponosit, težak, nepodnošljivo aro-gantan i pohlepan. Što pokazuje, po tko zna po koji put, da nikad ne postoji potpuna podudarnost izme-đu umjetnikovog rada i njegova karaktera.  Aldous Huxley

Čak i oni koji se bave umjetnošću i zabavom šire propagandu u korist države. To je bio Winston Churchill koji je rekao da pro-pagandno djelovanje filma "Mrs. Minever" je vrijednije nego cijela flota ratnih brodova. Derrick A. Pike - CREATING PEACEFUL PEOPLE

Beethoven se nalazio u Beču kad je bio najavljen do­lazak pobjednika Napoleona. Kao umjetnik, podvr-gnut trenutačnom oduševljenju, Beethoven pada u zanos, jer vjeruje da Bonaparte donosi Jednakost, Bratstvo i Slo­bodu. U tom oduše-vljenju odluči posvetiti mu svoje značajno djelo “Eroicu“. Njegovi brojni prijatelji od­vraćaju ga od te nakane, ali njegova plemenita duša i dalje vjeruje u načela i ideale velikoga Vojskovođe. Napoleon je stigao . . . Odmah sutradan poja-vljuju se po gradu proglasi, a svi su u istome tonu: Ja naređu­jem, ja za-povijedam, ja zabranjujem!

Nakon nekoliko dana dolaze k Beethovenu Napoleonovi lakaji i dvor­janici, ukočeni, dotjerani, na-pirlitani i zalizani. Javlja­ju mu da ga Imperator poziva k sebi da se pred njim iskaže u glazbenoj vještini. Propisan je frak za takve pohode - vele mu poslanici. Napoleon voli sjaj, bli­stava i zlatna dugmet. . . Ako vam nešto nedostaje, nasta-vljaju, izvolite se obratiti dvorskom krojaču, a onda će posebna kočija doći po vas . . . U Beethovenu se već kod onih proglasa nešto u duši srušilo . . . Ono bahato Ja u svakome retku, izazvalo je pravi lom . . . Veliki Napoleon, pa da se razmeće svojima Ja? . . . Ideal je preko noći srušen . . . Beethoven uzima note “Eroice“, križa ono: “Posvećeno Napoleonu“ i mjesto na koncert u carski dvor bježi u Budimpeštu! Ali u Budimpešti opet ista pjesma! Okružuje ga takozvana aristokracija i otmjenost . . . Najmo-ćniji i najbo­gatiji krugovi hoće da bude njihov, da sklada za njih. K tome se jedna mlada grofica zalju-bljuje u njega i nudi mu sve što zaželi. Ali. . . on to opet prezire, ostavlja sve, bježi, slijedi sebe i svo -ju umjetnost . . . Eto, to je velik čovjek! Tako su radili i rade svi ve­liki ljudi, svi velikani duha. To je ona prava pravcata umjetnička, znanstvena i značajna duša koja se kroz cijelu povijest ljudskog roda pokazala svagdje i kod svih jedna-ka. To je ćud čovjeka koji je uistinu velik koji prezire i sjaj, i zlato, i veze, i položaje, i sve ma­nje i veće društvene predrasude i “veličine“. Ta i takva ćud je pravilo i uistinu najbolji znak da li je netko velik! Misleći na Beethovena, sjetio sam se raznih drugih ljudi koji su ta-kođer ostali zapisani kao veliki, ali nisu bili poput Beethovena. Sjetio sam se njihove sluganske službe ovome ili onome moćniku, te njiho-vih splet­karenja u raznim mračnim, zakulisnim i tajnim klano­vima, stran -kama, klikama, “ložama“ i ustano-vama ­vjerskim, političkim i protu-vjerskim, gdje su poput svih ostalih članova sudjelovali u svim onim sjedni­cama, raspravama, tajnim pla-novima, obredima i na­mjerama . . .

Sjetio sam se takvih mrtvih i živih imena i neka mi oproste, ali ovaj trenutak, ova i onakva ćud glasno viče da oni nisu veliki, da kod njih nešto nije u redu ili s nadarenošću ili sa znanjem! . . . Velik čovjek pripada samo sebi i svojoj duši. Ako pripada nekome drugome, onda ti drugi nisu ni kraljevi, ni vladari, ni klike, ni stranke, ni sekte ni udruženja nego su to velike stvari, kao što su znanost, umje-tnost. . . Juraj Jurjević - DUBINE DOBRA I PLIČINE ZLA, 1979

Krećite se stazom Taoa radije dajući nego uzimajući, pružajući ostalima i ne tražeći ništa zau-zvrat. Zatim gledajte svoje žudnje za hvalisanjem i traženjem pohva -la poput korova koji se javlja na vašem putovanju. Vidjeti se va-žnim i posebnim zbog, na pri-mjer, svog umjetničkog dara, kre-tanje je stazom ega. Kretanje stazom Taoa znači izražavati za-hvalnost za ruke koje vam omogu -ćuju da stvorite skulpturu.

Dr. Wayne W. Dyer  - PROMIJE-NITE MISLI - PROMIJENITE ŽIVOT, 2007

I nakon cijelog vremena tog, sunce zemlji nikada ne reče: “Duguješ mi“. Pogledaj što doga-đa se s ljubavi poput te - cijelo nebo obasjava. Hafiz-14. stoljeće

Umjetnost među religioznim nad-metanjem stvara relikvije; među vojnim, trofeje; među komercijal-nim, robu za trgovanje.Henry Fuseli

Znanost je analiza spektra svjetla; umjetnost je fotosinteza. Karl Kraus

Umjetnost je možda najneobjašnji -viji fenomen ljudske vrste.

Michael Leyton

Umjetnost je akcija protiv smrti. To je poricanje smrti.

Jacques Lipchitz

Definicija umjetnosti se mijenjala skoro svaki dan od kada je umje-tnik stvorio prvo djelo najmanje prije pedeset tisuća godina. . .

 Thomas Hoving

Umjetnost je djelo Prirode.

Henry Wadsworth Longfellow

Samo onda kada ne zna što radi  slikar čini dobre stvari. Edgar Degas

Slika je izraz utiska. Ako lijepo nije bilo u nama, kako bi mi to ikada prepoznali?  Ernst Haas

Veliki umjetnik. . . mora biti po-tresen golim istinama koje neće biti utješne. Ovo božansko neza-dovoljstvo, ova neravnoteža, ovo stanje unutrašnje napetosti, je izvor umjetničke energije.

Johann Goethe 1749-1832

Umjetnost je neupitno jedan od najčistijih i najviših elemenata u ljudskoj sreći. Ona uvježbava um kroz oko, a oko kroz um. Kao što sunce boja cvijeće, tako umje-tnost boja život.  John Lubbock

Slikanje je način za samo-prosvi-jetljenje.  John Olsen

. . . Ja sam uvijek tražio da budem shvaćen i, dok sam bio pod pove-ćalom od kritičara ili kolega, mislio sam da su oni bili u pravu, smatrajući da nisam dovoljno bio jasan da bi me razumjeli. Ova pretpostavka mi je dopuštala da moj cijeli život radim bez mržnje i čak bez gorčine prema kritici-zmu, bez obzira na njegov  izvor. Ja sam se jedino oslanjao na ja-snoću izražavanja moga djela da dosegnem svoje ciljeve. Mržnja,  ogorčenost, i duh osvete jesu bes-korisna prtljaga za umjetnika. Njegov put je dovoljno težak za njega da očisti svoju dušu od svega što to takvim može učiniti. 

Henri Matisse 1869-1954

Slikanje je vjera, i to nameće dužnost da se zanemaruje javno mišljenje.  Vincent Van Gogh

Sve što je uistinu veličanstveno u Prirodi i nadahnjujuće lijepo u umjetnosti govori samom čovje-ku. Tamo gdje svećenik nije uspio kod svojih ljudi prosvijetljeni umjetnik uzima njegovu zabora-vljenu poruku i pribavlja nago-vještaj duše za njih. Tko god može prizvati rijetke trenutke kada ga je ljepota učinila stanovnikom u vječnosti bi trebao, kada god je zamoren svijetom pokrenuti me-moriju u to i tražiti unutarnje svetište. Tamo bi trebao odlutati za malo mira, poticaj snage i bljesak svjetla, siguran da će trenutak u kojem uspijeva dota-knuti svoje istinsko sebstvo, da će tada potaknuti beskonačnu podr-šku i pronaći savršenu ravnotežu. Paul Brunton - A SEARCH IN SECRET INDIA, 1934

Oko želje prlja i iskrivljuje. Samo kada ne želimo ništa, samo kada naš pogled postaje čista kontem-placija, onda se duša stvari (koja je ljepota) nama otvara.

Hermann Hesse 1877-1962

Bez da vidimo stvari onakve ka-kve jesu, teško je stvarati umje-tnost. Naša opažanja su nejasna i naš um nije svjež, tako stvaranje umjetnosti postaje mučan, uzalu-dan proces pomoću kojega poku-šavamo stvoriti nešto što se te-melji na konceptu.

Sakyong Mipham Rinpoche

Umjetnikov svijet je bezgraničan. To se može pronaći bilo gdje, daleko od mjesta gdje on živi ili udaljeno samo nekoliko stopa. To je uvijek na njegovom pragu.

Paul Strand

Prva misao je najbolja u umje-tnosti. William Blake 1757-1827

Za antičke Grke znanost i umje-tnost nisu bile suprotnosti. Veliki dio problema današnjeg svijeta proizlazi iz činjenice da se ta dva područja promatraju odvojeno.

Možda je to jedan od razloga da je znanost razvila toliko otrova i oružja koji su destruktivni prema životu. Najekstremniji primjer ta-kve vrste znanosti je razvoj atom-skog oružja. U isto vrijeme, umje -tnički aspekt čovjeka eliminiran je jer je umjetnost označena kao nešto subjektivno i stoga kao ne-što što ne treba uzimati ozbiljno. Danas nitko ne odobrava da znan-stvenici pristupaju svom radu na umjetnički način, dakle s unutar-njim stavom umjetnika. Međutim, fenomenološko-znanstveni pristup ne isključuje umjetničku, estetsku osjetljivost i mislim da je važno da čovjek pokuša uspostaviti dija-log između tih dviju aktivnosti.

Aleksander Lautwasser

Umjetnost nije zadovoljstvo, utje-ha, ili zabava; umjetnost je velika stvar. Umjetnost je organ ljud-skog života, koji prenosi čovjeko-vo racionalno opažanje u osjeća-nje. U našem dobu uobičajeno religiozno opažanje ljudi je svje-snost o bratstvu čovjeka - mi zna-mo da dobrobit čovjeka leži u jedinstvu sa njegovim bližnjim ljudima. Različite znanosti bi tre-bale pokazati različite metode pri-mjenjivanja ove svjesnosti na život. Umjetnost bi trebala preo-braziti ovo opažanje u osjećanje. Zadatak umjetnosti je ogroman. Kroz utjecaj stvarne umjetnosti, pomognute znanošću, vođeno re-ligijom, ta mirom ispunjena sura-dnja čovjeka je dosegnuta vanj-skim načinima - pomoću sudova, policije, dobrotvornih institucija, inspekcijom tvornica, itd. To bi tre-balo biti dosegnuto čovjekovom slobodnom i sa užitkom ispunje-nom aktivnošću. Umjetnost bi tre -bala odstraniti nasilje. I samo umjetnost ovo može učiniti. 

Lav N. Tolstoj 1828-1910

Percepcija vanjskog svijeta i svije-ta u nama iskrivljena je i zamuće-na našim prošlim uslovljenostima, našim sklonostima i predrasuda-ma. Villiam Hart - UMJETNOST ŽIVLJENJA -Vipassana meditacija po učenju S. N. Goenke

Ono što je statično i ponavlja se je dosadno. Ono što je dinamično i na-

sumce je zbunjujuće. Između toga se nalazi umjetnost. John Locke

Umjetnost je polovično-povlače-nje sjećanja od višeg stanja iz kojeg smo mi pali još od vremena Edenskog vrta. Sveta Hildegarda od Bingena 1098-1179

Onaj tko radi sa svojim rukama je radnik. Onaj tko radi sa svojim rukama i glavom je majstor, onaj tko radi sa svojim rukama, svo-jom glavom i svojim srcem je umjetnik.  Sv. Franjo iz Assisi-ja

Cijela umjetnost je revolt protiv čovjekove sudbine. Andre Malraux

Umjetnost nije velika. Muzika nije velika. One nas samo golicaju. Kada netko uporno odbacuje veli-činu – onda i samo onda može biti stvorena prekrasna stvar koju mi nazivamo umjetnost. John Marin

Ni jedna umjetnost ne dolazi iz svjesnog uma. Steve Martin

- Priroda je stvorena da se udruži sa duhom da bi nas oslobodila. Neke mehaničke promjene, male izmjene u našoj lokalnoj poziciji dovode nas do dvojnosti. Mi smo na neki čudan način zahvaćeni kada promatramo obalu sa broda koji se kreće, ili iz balona, ili kroz neobičnu nijansu neba. Najmanja promjena u našoj točki gledanja, daje novu sliku na cijeli svijet.

Na viši način, pjesnik prenosi isti užitak. Sa nekoliko poteza on odi-jeljuje, kao u zraku, sunce, plani-nu, logor, grad, heroja, domaćicu, ne različito od onoga kao što ih mi znamo, već samo podignutim od zemlje i lebdeći ispred naših očiju. On rastavlja kopno i more, čini da se oni okreću oko osi njegove glavne misli, i izražava ih ponovo novima. Zahvaćen herojskom stra-šću, on koristi materiju kao simbolom toga. Senzualan (čovjek osjetljiv na čulne utiske) čovjek prilagođava misli stvarima; pjesnik prilagođava stvari svojim mislima. Jedan procjenjuje prirodu čvrstom i nepomičnom; drugi, fluidnom, i svoje biće utiskuje u to. Za njega je odraženi svijet podatan i raste-zljiv; on prašini i kamenju uda-hnjuje čovječnost, i čini ih riječi-ma Razuma.

Dok pjesnik tako prožima prirodu sa svojim vlastitim mislima, on se razlikuje od filozofa samo u tome da jedan naglašava Ljepotu kao svoj glavni cilj; a drugi Istinu. Ali filozof, ništa manje nego pjesnik, podvrgava prividan red, i odnose stvari carstvu misli. “Problem filo-zofije”, prema Platonu, “jeste u tome da se za sve ono što postoji uslovno, nađe neuslovljeno i apso-lutno tlo”. To se temelji na vjeri da zakon određuje sve fenomene, koji su bili poznati, fenomeni koji se mogu predvidjeti. Taj zakon, kada je u umu, jeste ideja. Njena ljepota je beskonačna. Pravi filo-zof i pravi pjesnik su jedno, a ljepota koja je istina, i istina koja je ljepota, cilj je obojici.

- Za apstraktnu znanost primje-ćeno je da bez razlike sije sumnju u egzistenciju materije. Turgo je rekao: “Onaj koji nikad nije po-sumnjao u egzistenciju materije može mi vjerovati na riječ da nema smisla za metafizičko istra-živanje“. To vezuje pažnju na be-smrtnu, dakle nužno osmišljenu prirodu, naime, na Ideje. I u njiho-voj prisutnosti osjećamo da su vanjske okolnosti san i sjenka. Dok čekamo na ovom Olimpu bogova, mi o prirodi mislimo kao o dodatku duše. Uspinjemo se u njihovo carstvo i znamo da su to misli Vrhovnog Bića.  “To su one koje su sazdane od vječitog, od davnina ili čak od kad je svijeta i vijeka. Kada je on pripremao nebe -sa, one bijahu tu; kada je postavio visoke oblake, kada je probio duboke izvore. Tada one bijahu uz njega, i zajedno su rasli. Od njih on primi svaki savjet“. Njihov uticaj je skladno raspoređen. Kao pred­met nauke pristupačne su sa-mo šačici ljudi.

Među­tim, svi raspolažu sposobno-šću da se, pod dejstvom patnje ili strasti, vinu u njihovo carstvo, i nijedan čovjek ne dotakne se ove božanske prirode a da i, sam ne postane, u izvjesnom stupnju, božanski. Kao nova duša, one obnavljaju tijelo. Postajemo tjele-sno čili i laki; koračamo zrakom; život više nije mra­čan i mi zami-šljamo da više nikada neće biti ovako. Nijedan čovjek ne boji se godina, nesreća ili smrti u nji-hovom spokojnom društvu, jer on je izveden iz oblasti podložne promjenama.

Dok gledamo ne­zastrtu prirodu Pravde i Istine, učimo se razlici iz­među apsolutnog i uslovnog, odno -sno relativnog.

Spoznajemo apsolutnost. Kao što je rečeno, prvi put mi postojimo. Postajemo besmrtni. Učimo da su vrijeme i prostor odnosi materije; da sa opažanjem istine ili čiste vo -lje oni nemaju nikakve srodnosti.

Ralph Waldo Emerson -

NATURE AND OTHER WRITINGS

Umjetnost ljudi je istinsko ogle-dalo njihovih umova.

Jawaharlal Nehru 1889-1964

Umjetnost je kao pjevanje, neki to čine bolje od drugih, ali svatko može i trebao bi to činiti za svoju dušu.  Barbara Mason

Cijela umjetnost se bavi sa apsur-dnim i teži jednostavnom. Dobra govori istinu, uistinu je istina, možda jedina istina.  Iris Murdoch

Umjetnost je konačno lukavstvo ljudske duše koja bi radije činila bilo što nego se suočila sa bogo-vima.  Iris Murdoch

Mi imamo umjetnost tako da ne nestanemo od istine.

Friedrich Nietzsche 1844-1900

Cijela umjetnost je propaganda; u drugu ruku, cijela propaganda nije umjetnost.  George Orwell

Dobra umjetnost koliko god je “nemoralna“ je u potpunosti stvar vještine. . . Dobra umjetnost ne može biti nemoralna. Pod do-brom umjetnošću ja mislim na umjetnost koja podnosi istinskog svjedoka, mislim umjetnost koja je najpreciznija.  Ezra Pound

Umjetnost nije transkript niti kopija. Umjetnost je izražavanje onih ljepota i emocija koje pobu-đuju ljudsku dušu. Howard Pyle

Umjetnost je putovanje slobodne duše.  Alev Oguz

Umjetnost je nezamisliva bez ri-zika i duhovnog samožrtvovanja. 

Boris Pasternak 1890-1960

Umjetnost prepoznaje vidljivi svi-jet onakvim kakav jeste, ali to reo-rganizira da učini svijet ljepšim i boljim mjestom za ljudski um. 

Abani Sen

Umjetnost je selektivna re-kreaci-ja stvarnosti u skladu sa umjetni-kovim metafizičkim procjenama-vrijednosti.  Ayn Rand

Samo kroz umjetnost mi možemo izaći iz sebe i spoznati što druga osoba vidi.  Marcel Proust

Umjetnost je nedostojno izlaganje svjesnosti.  Herbert Read

Umjetnost nije imitacija, već iluzija.  Charles Reade

Umjetnost, je prilično beskorisna, osim za dušu, to je najviši od svih ljudskih nastojanja. Bruce M. Rogers

Umjetnost i pristup životu kroz umjetnost, koristeći to kao sred-stvo obrazovanja i čak u znanosti je tako važno da je to dio velike nove revolucije koja se događa. 

 Jonas Salk

Stoga, kako bi ostvarili svijest-svijeta, moramo ujediniti vlastiti osjećaj sa sveprevladavajućim bes -konačnim osjećajem. U stvari, je-dini istinski ljudski napredak je su -kladan ovom širenju raspona osje -ćaja. Sva naša poezija, filozofija, znanost, umjetnost i religija služe širenju vidokruga svijesti prema višim i prostranijim sferama.

Čovjek ne uvećava svoja prava kroz osvajanje prostora, niti kroz socijalne veze, već se ona šire onoliko koliko je on stvaran, a njegova zbiljnost se mjeri dosezi-ma svijesti. Mi moramo, ipak, platiti cijenu ovog postignuća slobode svijesti. Koja je cijena? Treba ponuditi sebe. Nečija se duša može istinski ostvariti jedino kroz negiranje sebe.

Rabindranath Tagore 1861-1941 -                                                                           

SADHANA - Ostvarivanje života

Čak ni vizionarsko ili mistično is-kustvo ne traje veoma dugo. To je za umjetnost da osvoji to isku-stvo, da to ponudi, u slučaju lite-rature; čitaocu, za svjetovnu ma-terijalističku kulturu, neku vrstu zamjene za onu ljubav koju bog pruža u svijetu vjere. 

 Salman Rushdie

Umjetnost je ono što je potrebno, ali to je potrebno samo umjetni-ku.  Randy Sanders

Umjetnost ne može biti moderna, ona je bezvremenska. Egon Schiele

Umjetnost je desna ruka prirode. Ovo zadnje nam je dalo samo biće, ali ovo prvo nas je učinilo ljudima. Johann Friedrich Schiller

Umjetnost i djela umjetnosti ne stvaraju umjetnika; osjećaj i entu-zijazam i instikt stvaraju.  

Friedrich Von Schlegel

Estetski princip je isti u svakoj umjetnosti, samo što se materijal razlikuje.  Robert Schumann

Slika je samodovoljno djelo umje -tnosti. To nije povezano sa ničim izvanjskim.  Kurt Schwitters

Umjetnost ne smije zaustaviti na nivou da zadovoljava oči. Li Shan

Ti ćeš misliti manje o umjetnosti, kada znaš umjetnika.

 G. Bernard Shaw 1856-1950

Kopaj iz groba vremena profinji-vanja-okusa, /Svaki oblik je izvanredan, svaki blok profinjen./ Ili dobar, ili loš, izobličen, ili izopačen,/ Cijela umjetnost, je po svome uskrsnuću spašena;/ Cijela okrunjena sa slavom u raju kritičara,/ Svaka zasluga uvećana, svaka pogreška oproštena.

 Martin Archer Shee