Sastavnice i elementi na koje se mora obratiti pozornost

 

Tlo - Tlo je temelj permakulturnog vrta. Oranjem, frezanjem, prevrtanjem, drljanjem, zadire se u prirodnost tla, a dio plodnosti je zauvijek uništen. Usporedbe radi, zamislimo da je tlo koža našeg planeta, a svako trganje kože stvara nove rane; kada rane malo zacijele, mi ih ponovo otvaramo, a u taj čin ulažemo ogromne napore i količine fosilnih goriva i energije.

 

 

Indikatori staništa

- Pregledom biljnog pokrova možete najsigurnije odrediti svojstva tla:
• kiselo tlo: djetelina, bujad, divlje jagode, vrijes, maćuhica, kiselica, smreka, hrast kitnjak, kamilica…
• tlo bogato kalcijem: vodopija, livadna kadulja, mala krvara, podbjel, drijen…
• pjeskovita tla: mak, pelin...
• ilovasta tla: maslačak, trputac…
• vlažna tla: sit, žabnjak, šaš…

 

 

Što više života pod tlom, jači je ekosustav i imunitet tla. Zato ne istrebljujmo kralješnjake (voluharice, miševi i sl.), mekušce (puževi), gujavice, insekte (stonoge, skakavci, kolnjaci, grinje), gljive i bakterije. Permakulutra ne podržava u potpunosti dohranjivanje tla stajskim gnojem, zbog procjeđivanja u duboke slojeve zemlje, gdje je biljkama teško “uhvatiti “ hranjive sastojke. Puno bolje je kompostiranje, a za očuvanje i zaštitu površine tla - malčiranje. Kompostiranje (biorazgradnja) je osnovni alat izgradnje tla.

Hlad - Različite vrste biljke zahtijevaju različite količine hlada i sunca. Promatrajući kako sunce pada na vrt ili dijelove vrta lakše ćete odlučiti kamo ćete posaditi pojedine biljke tako da ne morate dodatno postavljati zaštitne nadstrešice ili dodavati sustav za navodnjavanje, ili polijevanje. Dovoljno je znati kojim biljkama odgovora sušnija, a kojima vlažnija mikroklima.

Vjetar - Strujanje zraka pomaže raspršivanju sjemena, ali i isušivanju i eroziji tla. Promatrajući kako vjetar djeluje unutar vašeg prostora možete dizajnirati „vjetrobrane“ kako bi zaštitili svoj biljni i životinjski svijet od negativnih učinaka vjetra. „Vjetrobrani“ mogu biti visoke biljke, stabla voćaka, grmovi bobičastih plodova, drvene ili od šiba pletene ograde koje ujedno služe i kao ukrasne vrtne pregrade. Također, možete koristiti i male intervencije u konfiguraciji tla, gradeći manje uzvisine i „udoline“ i prilagođavajući visinu biljaka.

Dnevna i noćna temperatura - Temperatura okoline utječe na sve, od rasta biljaka i vlage u tlu do isparavanja iz vodenih površina i kvalitete udobnosti životinja koje žive u vrtu ili rubnom dvorištu. Bilježenjem temperature tijekom pojedine sezone, prateći meteorološke prognoze, ali i promatrajući prirodne procese u svom okolišu, uhvatiti ćete korak s mikroklimom i tako osigurati opstojnost vašeg vrta kroz sva godišnja doba.

Sunce - Sunce daje život, ali zbog posljedica klimatskih promjena sve češće ga oduzima. Zato je vrlo bitna putanja kojom sunce tijekom dana obasjava vaš vrt, njegove rubove i ostale zone oko kuće. Odredite količinu sunca i njegov položaj u odnosu na vaš vrt u svakom godišnjem dobu, pa prema tome organizirajte i kreirajte sadržaj vrta ili dvorišta.

Vlaga - Vlaga je ključ za rast biljaka, a uz dobru kombinaciju vlage i hlada možete smanjiti ovisnost vrta o vodoopskrbnim sustavima. Kada određujete najvlažnija područja vrta, uzmite u obzir ona mjesta gdje se skuplja ili zadržava kiša za vrijeme ljetnih pljuskova, led i snijeg zimi. Ta mjesta mogu biti prirodna spremišta vode, odnosno vlage, tako da na njima načinite manje bazene (iskopane, plitke, s plastičnom folijom kao podlogom, pokrivene drvenim poklopcem) ili postavite bačve za sakupljanje vode, snijega, leda. Promatrajući kako voda teče preko zemlje, dizajnirajte vrtne gredice i staze tako da protoke vode odvodite do bazena za sakupljanje kišnice.

Susjedi - Ako susjedi žive u neurednom okruženju, u dvorištu u kojem gomilaju otpad, ili često proizvode buku i galamu, vaš vrtni ekosustav će reagirati na to. Pokušajte taj problem rješavati visokom ogradom od prirodnog materijala (drveta, trske, cigle). Isto se odnosi i na balkonske vrtove, koji imaju vrlo „labavu“ granicu sa susjednim balkonom.