POZNAVANJE našega svijeta u proteklih se stotinu godina iz korijena promijenilo. Tempo prikupljanja novih podataka silno se ubrzao.
Sve veća ulaganja u znanstvena istraživanja trebalo bi više usmjeriti prema duhovnim znanjima. Teologija proživljava zdrave nove procjene prirode teološke stvarnosti. Prednosti koje znanstvena istraživanja donose čovjekovu zdravlju još će se, po svemu sudeći, intenzivirati. Nezaustavljiva sila tehnološkog napretka sve nam jasnije pokazuje da naše društvo iz utemeljenosti u materijalnome prelazi na temelje koji su orijentirani na informacije i intenzivno znanje. Velika svjetska sveučilišta služe većoj koncentraciji stranih studenata. Živimo u razdoblju blagostanja kakvo još nije zabilježeno u povijesti svijeta. I doista nije teško budućnost zamisliti u pozitivnim okvirima — potpun čovjekov razvoj, nada za sve Božje ljude, te mir i pravda. I lako je spoznati
da prilika ima u izobilju i da pojedinac lako može birati kojim putem želi krenuti.

Tko želi doći do određenoga cilja mora ići samo jednim putem, ne tumarati drugim putevima. — Seneka

Uz rub svakog puta kojim kročimo sjaji
takvim sjajem da i onaj koji trči može čitati. — William Cowper

Čovjek koji nema nadzor nad sobom
nije slobodan. — Pitagora

Promislite o mogućnosti da kao duhovna bića svi imamo ugrađene božanske odlike neograničene ljubavi, smisla i kreativnosti.
Kao ljudska bića, možemo birati put služenja s ljubavlju, svjesni toga da naša nastojanja pomažu drugima. S velikom radošću, čini se da
smo sve više svjesni odgovornosti prema drugim ljudima, kao pripadnici velike ljudske obitelji. Na primjer, samo je među ljudima moguće naići na nešto poput priče o istaknutom engleskome liječniku koji je tek tako, bez velikih priprema i najava, napustio svoju liječničku praksu da bi proputovao pola svijeta, o vlastitome trošku, i pomogao preživjelima u nuklearnoj nesreći u Rusiji.

Koji su neki od glavnih faktora u pozadini takvog napretka?
Proistječu li ti humanitarni i blagotvorni porivi iz naše povezanosti s božanskom prirodom Boga? Stječe li sve više i više ljudi uvjerenje da
svime upravlja sila koja je daleko veća od njih samih? Kako se to odražava u svakodnevici pojedinca? Kad preuzmemo nadzor nad vlastitim mislima i kada svojim umom »vladamo« na pozitivan način, odabiremo put kojim želimo krenuti. Više nas ne motiviraju vanjski uvjeti, niti nas ego odvodi na pogrešan put. Umjesto toga, svatko od nas može postati glavni kormilar našeg vlastitog »broda«, i tako stvarati život prepun plodonosnih nastojanja i plemenitog smisla.

Ella Wheeler Wilcox jednom je davno sjedila uz East River u New Yorku i razmišljala o činjenici da ljudi koji potječu iz iste sredine, iz istog doma, na koncu ispadaju toliko različiti. Nadahnuta jedrenjacima koji su se rijekom primicali pristaništu, napisala je: Jedan brod plovi na istok, drugi na zapad, Uz isti vjetar koji nam puše. Stvar je u jedrima, a ne u vjetru, I ona nam pokazuju odredište.

Čini se da je glavna prepreka našem potpunome procvatu u duhovnoj sferi upravo naš mentalni stav i naš ljudski egoizam. Obilježavaju
li naši stavovi način na koji reagiramo na život? I premda možda ne možemo promijeniti činjenice i okolnosti, svakako možemo birati način na koji razmišljamo i reagiramo. Drevni orijentalni aksiom kaže: »Možda ne možeš spriječiti ptice da ti lete iznad glave, ali im možeš onemogućiti da ti izgrade gnijezdo u kosi!«

U vezi s egoizmom, neki put držimo da raspolažemo daleko većim znanjem nego što to odgovara istini. Međutim, znanstveni pristup
religiji pomogao nam je da postanemo svjesniji toga koliko smo beskonačno maleni u kozmičkim razmjerima. Sve više spoznajemo da
je možda i ključan sastojak uspjeha u poniznome pristupu svim aspektima života. Tako uz sve izraženiju svijest o neograničenome dobru koje je pred nama, možemo odabrati put kojim želimo krenuti i planirati budućnost uz osjećaj iščekivanja i nade.