http://www.romskikarate.hr/rjecnik.html

Veljko Kajtazi

ROMANO-KROACIJAKO thaj KROACIJAKO-ROMANO ALAVARI

ROMSKO-HRVATSKI i
HRVATSKO-ROMSKI RJEČNIK

_____

" Kali Sara", Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj
I
Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva

Zagreb 2008.

" Kali Sara", Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj
i
Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva

Bibliotheca orientalica

Niz: Priručnici
Knjiga: 1

Glavna urednica
Zdravka Matišić

Urednici savjet
Azra Abadžić Navaey (iranistika), Ivan Andrijanić (indologija),
Zorana Baković (sinologija), Ekrem Čaušević (turkologija),
Vladimir Devidé (niponistika), Bulcsú László (semitistika),
Tatjana Paić-Vukić (arabistika), Mario Rebac (sinologija)

Redaktor
Zoran Lapov

Suradnici

Marcel Courthiade, Ljatif Mefailesqoro Demir, Džavid Beriša, RamizaBeriša, Nedeljko Bjelajac, Jadranka Brnčić,
Goran Djurdjević, Senka Florjanić, Ramadan Kajtazi, Nikola Rašić

Recenzenti
Alemko Gluhak, Zdravka Matišić
Rajko Đurić, Nedjatin Kamberovski

CIP dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem

_____

Posebice zahvaljujem:

obitelji Ibrahima Kajtazija i Dragice Stefanović iz Beograda, obitelji Božidara i Cane Ilijić iz Beograda, obitelji Ramadana i Mile Kajtazija iz Beograda, obitelji Džavita i Ramize Beriša iz Münstera, obitelji Envera i Šefkije Kajtazi iz Reifensbergera, obitelj Jetona i Džemilje Haliti iz Siska. obitelji Zoltana i Krsztine Gojak iz Mađarske, saborskom zastupniku g. Goranu Beusu Reichenbergu
dr. sc. Alemku Gluhaku, prof. dr. sc. Zdravki Matešić, prof. dr. sc. Marcelu Courthiadeu, prof. dr. sc. Rajku Đuriću, prof. Ljatifu Demiriju, prof. Senki Florjanić, prof. Ivani Širić, prof. Jadranki Huljev, Nedjatinu Kamberovskom, Ani Dalipovski, Nedeljku Bjelajcu, dr. Ramadanu Kajtaziju. dipl. ing. Goranu Đurđeviću

članovima predsjedništva Vijeće romske nacionalne manjine grada Zagreba (Ramanu Fazlijevskom, Ibrahimu Ismailovskom, Jasminu Bajriču i Denisu Nusretu Jašarevskom), Vijeću romske nacionalne manjine grada Zagreba, Romskom karate klubu "Shiro", Zagreb
Ministarstvu kulture RH, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH, Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba, Savjetu za nacionalne manjine RH, Upravi Zagrebačke županije. Odjelu gradske uprave za kulturu grada Rijeke, Matici hrvatskoj, Hrvatskoj lutriji d. o. o., Upravi gradova: Velika Gorica, Vinkovci, Našice, Dugo Selo.

O Rječniku

Kao profesor romskog jezika na Sveučilištu u Parizu i član Povjerenstva za jezik i jezična prava Međunarodne Unije Roma, ali i kao stari prijatelj Hrvatske, radujem se da imam priliku pozdraviti objavljivanje Romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskoga rječnika našega drugara Veljka Kajtazija. Primjećujem napredak autora otkako je obavio knjigu priča Sara ide liječniku i to je za mene iskren povod zadovoljstva. Odsada će svaki romski učenik i student u Rječniku imati na raspolaganju pouzdano sredstvo za učvršćivanje znanja materinskog jezika te mogućnost da ga koristi na moderan način.

Marcel Courthiade

Kajtazijev Rječnik rječnik je sastavljen na korist i poznavatelju romskoga jezika i poznavatelju hrvatskoga jezika da se snađe u običnim svakodnevnim situacijama danas u Hrvatskoj. Autor se potrudio da pokrije osnovna značenjska područja. Možemo se nadati da će to pomoći u daljnjem stabiliziranju romskoga u Hrvatskoj. Standardni jezik služi za sporazumijevanje u svim smjerovima, neovisno o tome koji je govor polazan za pojedinca, a ponajviše standardni jezik služi za neutralnu komunikaciju ? u školovanju, poslovanju itd. Svoju će ulogu u tome imati i ovaj rječnik, vrijedan doprinos romskoj kulturi u Hrvatskoj i kulturi u Hrvatskoj uopće.

Alemko Gluhak

Veljko Kajtazi autor je prvoga romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rečnika. Već ta činjenica dostojna je pažnje i, uvereni smo, da će taj rečnik samom svojom pojavom predstavljati jednu vrstu "graničnika" u kulturi Roma Hrvatske. Kao što čovek živi u istoriji i "bilo" istorije odzvanja u njemu, tako i jezik naroda počinje napuštati svoje "čaure" od časa kada se pripadnici jednog naroda javljaju u istorijskom "kostimu" i započinju borbu za viši oblik političke i socijalne integracije. On nije samo jezik kojim se govori na određenom prostoru, već postaje jezik kojim se govori u vremenu, tj. na kojem se problematizira i promišlja i prošlost i sadašnjost i budućnost. Prema tome, kao što je tek slobodan čovek u stanju da nadiđe svoje mogućnosti, tako i jezik nacionalne zajednice širi svoje granice i nadilazi svoje mogućnosti kada se javi svest o slobodi. To je, u stvari, još jedan dokaz da samo slobodan čovek može biti više nego što jeste, u svakom pogledu, pa i pogledu i smislu razvoja svoga jezika, jezičkih potreba, jezičke svesti i svesti o jeziku.

U tome vidimo značaj i ulogu Romsko-hrvatskog i Hrvatsko-romskog rječnika Veljka Kajtazija. Taj rečnik biće od koristi ne samo Romima Hrvatske, već i svim njenim građanima kojima "nije ništa tuđe što je ljudsko" i koji će moći uvideti da nam je zajednička " jezička familija" je i da "koren jezika u jeziku ljudskom", kao što je "koren čoveka sam čovek".

Rajko Djurić

Čast mi je što u ime Vijeća romske nacionalne manjine grada Zagreba i u svoje ime imam priliku pozdraviti objavljivanje prvoga romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskoga rječnika Veljka Kajtazija. Godinama smo priželjkivali i konačno dočekali trenutak da se Romi u Republici Hrvatskoj mogu koristiti stručnom literaturom na vlastitom jeziku u odgoju i obrazovanju. Posebno bih istaknuo potrebu za školovanjem što većeg broja romske djece i mladeži, a u čemu će ovaj rječnik biti od velike pomoći. Vjerujem da će naići na široku primjenu među našim ljudima, a volio bih da doživi još mnoga izdanja.

Život Roma vrlo je specifičan. Ovaj je rječnik je odlična prilika da većina Roma konačno počne razmišljati o činjenici da su pismenost i obrazovanje te poznavanje i hrvatskoga i romskog jezika preduvjet za bolji život. Posebno se radujem činjenici što će se kroz ovaj rječnik mnogi građani Republike Hrvatske koji nisu romske nacionalnosti upoznati s osobitostima i ljepotom romskog jezika. Za sve one koji žele proučavati romski jezik ovaj će rječnik biti odličan temelj i dobar vodič. Rječnik je inicirao i sastavio pripadnik romske nacionalne manjine i samim time njegova je vrijednost još veća. Stoga zahvaljujem na trudu autoru i svima koji su pridonijeli izlasku ovoga rječnika!

Nedjatin Kamberovski

SADRŽAJ

Riječ glavne urednice (Zdravka Matišić).....................

Riječ autora (Veljko Kajtazi)............................

Riječ redaktora (Zoran Lapov)...........................

Popis kratica.....................

ROMANO-KROACIJAKO ALAVARI / ROMSKO- HRVATSKI RJEČNIK.....

Mali razgovornik / Cikno vaćaripe ........................

KROACIJAKO-ROMANO ALAVARI / HRVATSKO-ROMSKI RJEČNIK......

Uvod u gramatičku strukturu romskih govora u Hrvatskoj (Nikola Rašić).........

Pregled morfoloških promjena u romskom jeziku (Marcel Courthiade).........

Bilješka o autoru / Khataro Lilvarno.........................

Riječ autora

Zamisao o romskom rječniku javila se u meni još tijekom ranoga školovanja jer sam nailazio na teškoće zbog dvojezičnosti svoje okoline. Sazrijevanje i odgoj u višenacionalnim sredinama (Kosovo, Bosna i Hercegovina, Hrvatska) učvrstilo je moju nakanu da osmislim romski rječnik koji će pomoći mladim ljudima u školovanju i snalaženju kroz život. Uvjeren sam da ovaj rječnik može poslužiti Romima pri opismenjivanju i školovanju na svim razinama.

Moja nakana da napišem romsko-hrvatski rječnik naposljetku se počela ostvarivati kroz dugogodišnji rad s djecom i mladeži. Konačnu odluku da napišem ovaj rječnik mogu zahvaliti izravnom radu s romskom populacijom svih dobi. Edukacijske ljetne škole s romskom mladeži još su više učvrstile moje uvjerenje da je romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik prijeko potreban za hrvatske Rome.

Sva ispitivanja provedena među mladim Romima i njihovim obiteljima pokazala su prilično loše stanje u poznavanju i uporabi romskog jezika u svakodnevnom životu. Romski se jezik nije uspio afirmirati u općoj uporabi, pa je posljedica toga polagano odumiranje toga jezika, a pojavi odumiranja tzv. malih jezika svjedoci smo diljem svijeta. Najnovija istraživanja potvrdila su strahovanja da neke romske sredine u Hrvatskoj uopće ne govore jezikom svojih predaka i nemaju nikakve navike koristiti se njime. To je osobito slučaj u sredinama gdje romske obitelji žele što bržu i bezbolniju integraciju u hrvatsko društvo. Iz uporabe su nestale neke romske riječi za neke najobičnije stvari i pojmove. Ono što nazivamo romskim jezikom čini sustav više desetaka, do određenog stupnja povezanih dijalekata (ili jezika) oblikovanih pod utjecajem jezika zemalja u kojima Romi žive (ili su dulje boravili), pa se njihovi govornici katkad međusobno gotovo uopće ne razumiju.

Romski jezik ubraja se u indijsku (indoarijsku) skupinu indoeuropskih jezika. U mnogim romskim riječima možemo prepoznati staroindijski korijen (često posvjedočen u vedskom i epskom sanskrtu), što nam potvrđuje činjenicu da su Romi podrijetlom iz Indije, i to negdje iz njezina sjeverozapadnog dijela. U jeziku posvjedočena romska povezanost s najstarijim i najutjecajnijim dijelovima indijske kulturne baštine (primjerice, >dan< se na romskome kaže dives, na sanskrtu divasa; >vatra< je romski jag, sanskrt agni; >crn< je romski kalo, na sanskrtu kala itd.) nije pomogla očuvanju i kontinuiranoj izgradnji romskoga jezika.

Romske su zajednice pred više stojeća počele napuštati svoju indijsku postojbinu. U Europu su vjerojatno počele pristizati već u 10. stoljeću, no, prvi pouzdani zapisi o njihovom prisustvu na području Europe su iz 12. stoljeća i od tada ih se sve češće spominje. Nadomak Europe podijelili su se u više skupina, od kojih je prva prešla na Cipar, zatim u južnu Grčku te na Kretu, Krf, Dubrovnik i Veneciju; druga se uputila preko Balkana prema Karpatima, a potom prema Zapadu, dok je treća ostala duže na Balkanskom poluotoku. U jeziku Roma koji žive u zemljama Balkanskog poluotoka kao i u jeziku onih koji potječu od njih sadržan je znatan broj grčkih riječi.

Romi su nastanjeni na području Republike Hrvatske više od šest stoljeća. Prvi pisani dokument u kojemu se spominju potječe iz 1362. godine iz Dubrovnika. Desetak godina kasnije spominju se i u Zagrebu (1371). Prvi hrvatski Romi dolaze kao dio najbrojnije skupine koja je u Europu pristigla u razdoblju od 10. do 14. stoljeća preko Male Azije i jugoistočne Europe. Velike romske skupine u 19. stoljeću dolaze u Hrvatsku iz Rumunjske.

Danas su gotovo svi Romi dvojezični, pa su im tako u Hrvatskoj materinski jezici i hrvatski i romski. Za Rome je karakteristična i nevezanost uz određen teritorij. Nepostojanje nacionalne države izlaže ih opasnostima asimilacije i gubljenja svijesti o vlastitoj kulturi. Romska je kultura uglavnom usmena, ne postoje stari romski tekstovi (o podrijetlu, povijesti, jeziku, sustavu vjerovanja, moralnom kodeksu, običajima). Usmena je kultura ograničila književni izričaj na priče, pjesme, legende, poslovice i zagonetke. Tek se u novije vrijeme počinje razvijati i pisana riječ, a u usmenoj književnosti najvažnije mjesto zauzimaju legende i bajke (purane i paramiča) te poezija (gilja).
Zbog malog broja pisanih dokumenata, imao sam dosta teškoća, pa sam svoj odabir morao temeljiti na životnom iskustvu mnogih priznatih Roma. Pri prikupljanju građe za ovaj rječnik najteže je bilo odabrati vodeći oblik romske riječi koja među različitim romskim skupinama drugačije glasi. Tako ovaj rječnik sadrži riječi i frazeme romskoga jezika iz nekoliko dijalekata koji se mogu čuti na prostorima jugoistočne Europe. Pri odabiru dijalekatskih oblika vodio sam brigu o tome koliko se koja riječ često upotrebljava u govoru.

U Hrvatskoj danas žive brojne romske skupine: Gopti, Lovari, Kalderaši, Bajaši, Gurbeti, Arkije. Razlike među njima su znatne: nemaju isti jezik, kulturu i vjeru, budući da su često prihvaćali jezik, a i vjerske i kulturne elemente naroda s kojima su dolazili u doticaj. U nastojanju da ovaj rječnik bude uporabljiv za najširi krug korisnika, koristio sam se iskustvima iz raznih sredina. Tako sam, na primjer, obišao mnoge države: Bosna i Hercegovina, Makedoniju, Srbiju, Sloveniju, kao i Madžarsku, Njemačku, Italiju, Belgiju, Francusku, Bugarsku. Pri prikupljanju podataka nastojao sam što više konzultirati s iskusnim i starijim osobama s bogatim životnim iskustvom. One su mi dale dragocjene podatke o nekim zaboravljenim ili rjeđe rabljenim riječima i izrazima.

Danas Romi imaju svoju službenu himnu i zastavu. Na Svjetskom kongresu Roma 1971. godine u Londonu pjesma Đelem, đelem aklamacijom je prihvaćena za romsku himnu. U melodiji se mogu prepoznati utjecaji glazbenih kultura raznih zemalja u kojima su Romi stoljećima boravili. Romska je zastava jarko zelene i plave boje. U sredini zastave je crveni kotač, simbol savršenstva, beskrajnosti, pokreta i putovanja. Plava boja predstavlja nebeski svod (oca), a zelena zemlju (majku).
U samostalnoj hrvatskoj državi Romi su priznati kao nacionalna manjina. Time su dobili sva prava koja im kao pripadnicima manjine pripadaju. Ostvarili su puno veća prava što se tiče obrazovanja, zdravstva, statusnih pitanja, zapošljavanja nego što su ih imali ikad prije.
U Hrvatskoj danas živi više romskih zajednica koje se služe različitim romskim dijalektima, pa sam, prikupljajući riječi za ovaj rječnik, to imao u vidu. Stručni je redaktor obilježio iz kojega je dijalekta koja riječ. Osnovni dio korpusa je gurbetski. Rječnik sadrži više od 10 000 leksema, a dodani su i neki frazemi, kao i nazivi ustanova, udruga i slično. Budući da za sve ne postoje romski izrazi, morao sam pribjegavati neologizmima ili pak podužim opisnim izrazima. Koliko sam u tome uspio, pokazat će praksa. Već ako to bude poticaj za ispravljanje ili stvaranje novih izraza, mislim da je sav uloženi trud postigao svoju svrhu.
Posebnu poteškoću pri izradi rječnika predstavljala je činjenica da ne postoji opći standardni romski jezik jer se na romskome Romi u Hrvatskoj, a i šire u Europi ne obrazuju . Neki elementarni koraci u smjeru standardizacije su učinjeni, ali dok ne dođe do šire upotrebe jezika u više različitih funkcija o standardizaciji se romskoga jezika još ne može se govoriti. Rječnici poput ovoga i objavljivani gramatički prikazi svjedoče o tome da se u zadnje vrijeme čine veliki koraci naprijed.
U ovome su rječniku natuknice odabrane po principu čestotnosti uporabe u svakodnevnom govoru. Nadam se da će doći do dopune i proširenja u njemu sadržanoga leksičkoga inventara te i do njegova novoga i proširenoga izdanja. Pozivam sve korisnike rječnika da mi svojim primjedbama, sugestijama i prijedlozima u tome pomognu i unaprijed im se zahvaljujem.

Veljko Kajtazi

ing. Veljko Kajtazi